Na temelju članka 9. stavka 1. točke 1. i 2., članka 19. stavka 1. Zakona o morskom ribarstvu („Narodne novine“ 81/13, 14/14 i 152/14) ministar poljoprivrede donosi
PRAVILNIK O OBAVLJANJU GOSPODARSKOG RIBOLOVA NA MORU MREŽAMA STAJAĆICAMA, KLOPKASTIM, UDIČARSKIM I PROBODNIM RIBOLOVNIM ALATIMA TE POSEBNIM NAČINIMA RIBOLOVA
Opće odredbe
Članak 1.
Ovim Pravilnikom propisuje se:
– način obavljanja gospodarskog ribolova na moru mrežama stajaćicama, klopkastim, udičarskim i probodnim ribolovnim alatima te posebnim načinima ribolova (u daljnjem tekstu: ribolovni alati);
– konstrukcijsko tehničke osobine i namjena pojedinih ribolovnih alata i ribolovne opreme te prostorno vremenska ograničenja ribolova u određenim dijelovima ribolovnog mora ;
– redoslijed i uvjeti obavljanja ribolova ribolovnim alatima u pojedinim dijelovima ribolovnog mora;
– dozvoljena količina ulova po plovilu ostvarenog u ribolovnom moru Republike Hrvatske.
Članak 1. Ovim Pravilnikom propisuju se:
– vrste ribolovnih alata i opreme koji se mogu upisati u povlasticu za gospodarski ribolov i kojima je dozvoljen gospodarski ribolov u ribolovnom moru Republike Hrvatske;
– konstrukcijsko-tehničke osobine, način uporabe i namjena pojedinih vrsta ribolovnih alata i opreme za ribolov;
– vrste i namjene ribarskih plovila, snaga porivnog stroja i/ili povlačna sila plovila i
– redoslijed i uvjeti obavljanja ribolova u ribolovnom moru Republike Hrvatske ili u pojedinom dijelovima ribolovnog mora.
Članak 3.
Pod povlačnim ribolovnim alatima podrazumijevaju se:
– pridnena koća;
– pelagijska koća;
– obalna koćica;
– kogol i strašin;
– dredže i
– hidraulična dredža – vongolara.
Pridnena povlačna mreža – koća
Pojmovnik
Članak 2.
(1) Pojedini pojmovi koji se koriste u ovom pravilniku imaju sljedeća značenja:
rasvjeta namijenjena za okupljanje ribe kod ribolova sitne plave ribe i gavuna olige, te za ribolov ostima, lov glavonožaca povrazom s kukom i za ulov velikog morskog crva.
Članak 2.
Pojedini pojmovi uporabljeni u ovom Pravilniku imaju ova značenja:
Ribolov mrežama stajaćicama
Način upotrebe mreža stajaćica
Članak 3.
(1) Pod ribolovom mrežama stajaćicama podrazumijeva se ribolov topljenjem mreža na doček i topljenjem mreža na zapas. Mreže stajaćice moraju biti usidrene na oba kraja. Topljenje na zapas podrazumijeva način ribolova mrežama stajaćicama gdje se mrežom zaokruži plova ribe , a zatim se uz pomoć svjetla i pobuka riba plašenjem tjera u mrežu ili se izlovljava ostima. U ribolovu na zapas dozvoljeno je dodatno pregraditi mrežom zapasanu ribu radi sužavanja plove ribe na manji prostor. U ribolovu na zapas zabranjena je upotreba mreža kod kojih se završno izlovljavanje obavlja stiskanjem donjeg dijela mreže – olovnje pomoću stezača (imbroja).
(2) Trostruke mreže stajaćice mogu biti samo pridnene.
(3) U ribolovu na zapas dopušteno je koristiti najviše 500 metara ukupne duljine mreža stajaćica.
Članak 18.
(1) Pod ribolovom mrežama stajačicama podrazumijeva se ribolov topljenjem mreža na doček i topljenjem na zapas. Topljenje na doček podrazumijeva postavljanje mreže na morsko dno ili u vodeni stupac. Topljenje na zapas podrazumijeva ograđivanje plova ribe mrežom, a zatim naizmjeničnim spuštanjem i dizanjem iste vrši se zbijanje ribe na uži prostor iz kojega se izlovljava.
(2) U ribolovu na zapas dopušteno je koristiti najviše 500 metara ukupne duljine mreža stajačica.
Članak 4.
(1) U ribolovu mrežama stajaćicama zabranjeno je povlačenje konopa, lanaca ili sličnih sredstava u cilju plašenja ribe, ješkanje mreža, upotreba pobuka, umjetne rasvjete, te postavljanje ili podizanje mreža ronjenjem, osim u slučajevima otpuštanja zakačenog ribolovnog alata ili podizanja izgubljenog alata o čemu je potrebno obavijestiti ribarsku inspekciju.
(2) Iznimno od odredbe stavka (1) ovoga članka, dopušteno je:
(3) Iznimno od odredbe stavka (1) ovoga članka, dozvoljena je uporaba umjetne rasvjete, pobuka i ostima pri završnom izlovu zapasane ribe.
(4) Iznimno od odredbe stavka (1) ovoga članka, dozvoljena je uporaba umjetne rasvjete pri upotrebi mreže stajaćice veličine oka do 20 milimetara (vojga) isključivo ako je ciljana vrsta srdela (Sardina pilchardus).
Članak 23.
(1) U ribolovu mrežama stajačicama zabranjena je uporaba svih sredstava i načina plašenja ribe, umjetne rasvjete i mamaca.
(2) Iznimno od odredbe stavka 1. ovoga članka, dopušteno je:
– plašenje ribe uz uporabu vesla i pobuka u ribolovu:
– gavuna – olige (Atherina boyeri) jednostrukom mrežom stajačicom veličine oka mrežnog tega između 5 i 8 milimetara,
– gavuna (Atherina hepsetus) jednostrukom mrežom stajačicom veličine oka mrežnog tega između 10 i 12 milimetara,
– i gire oblice (Spicara smaris) jednostrukom mrežom stajačicom veličine oka mrežnog tega između 15 i 17 milimetara.
– koristiti mamce u ribolovu gire oštrulje (Spicara flexuosa) jednostrukom mrežom stajačicom veličine oka mrežnog tega između 18 i 20 milimetara, tako da se mamac stavlja na mrežu ili se baca uz postavljenu mrežu (brum).
– koristiti umjetnu rasvjetu u ribolovu sitne plave ribe jednostrukim mrežama stajačicama veličine oka mrežnog tega između 16 i 18 milimetara, instalirane snage električnih rasvjetnih tijela do 2.000 W, odnosno kod plinskih ferala 2.000 kandela po plovilu
(3) Iznimno od odredbe stavka 1. ovoga članka, dozvoljena je uporaba umjetne rasvjete pri završnom izlovu zapasane ribe ostima.
Članak 24.
Zabranjeno je preinačavati konstrukcije mreža stajačica određenih ovim Pravilnikom povećavanjem visina spajanjem po visini dvije ili više mreža različitih veličina oka, kao i upletati popon na jednostruke mreže stajačice.
Konstrukcijsko-tehničke osobine mreža stajaćica
Članak 5.
(1) Prema konstrukciji mreže stajaćice dijele se na:
– jednostruke mreže stajaćice koje su izrađene iz jednostrukog mrežnog tega;
– trostruke mreže stajaćice koje su izrađene iz trostrukog mrežnog tega koji se sastoji od središnjeg mrežnog tega (mahe) i po jednog vanjskog tega (popona) sa svake strane mahe, a mogu biti jednopodne ili dvopodne. Trostruke jednopodne mreže stajaćice su u cijelosti izrađene od trostrukog mrežnog tega. Trostruke dvopodne (kombinirane) mreže stajaćice su izrađene od jednostrukog mrežnog tega na čijem se donjem dijelu nalazi trostruki mrežni teg.
Čl. 18 st. 3 Prema konstrukciji mreže stajačice dijele se na:
– jednostruke mreže stajačice koje su izrađene iz jednostrukog mrežnog tega
– trostruke mreže stajačice koje su izrađene iz trostrukog mrežnog tega koji se sastoji od središnjeg mrežnog tega (mahe) i po jednog vanjskog tega (popona) sa svake strane mahe, a mogu biti jednopodne ili dvopodne
(4) Jednostruke mreže stajačice mogu biti plutajuće i pridnene.
(5) Trostruke – jednopodne ili dvopodne mreže stajačice mogu biti samo pridnene.
Članak 6.
(1) Veličina oka središnjeg mrežnog tega – mahe trostrukih mreža stajaćica ne smije biti manja od 80 milimetara, a vanjskog mrežnog tega popona ne smije biti manja od 300 milimetara.
(2) Veličina oka središnjeg mrežnog tega – mahe trostrukih jednopodnih mreža stajaćica namijenjenih ulovu lista (Solea solea) (u daljnjem tekstu: mreže listare) ne smije biti manja od 80 milimetara, a vanjskog mrežnog tega – popona ne smije biti manja od 300 milimetara, kojih ukupna visina ne smije biti veća od 3 oka.
(3) Iznimno od stavka (1) ovog članka veličina oka središnjeg mrežnog tega-mahe trostrukih mreža stajaćica namjenjenih za ulov sipa (Sepia officinalis) u daljnjem tekstu: mreže sipare) ne smije biti manja od 64 mm.
(4) Jednostruke mreže stajaćice moraju biti najmanje visine od 4 m.
Članak 22.
(1) Veličina oka mrežnog tega pridnenih jednostrukih mreža stajačica ne smije biti manja od 5 milimetara,
(2) Veličina oka središnjeg mrežnog tega – mahe jednopodnih trostrukih mreža stajačica ne smije biti manja od 40 milimetara, vanjskog mrežnog tega – popona 150 milimetra, debljina pletiva ne smije biti veća od 0,5 milimetara, a visina vanjskog mrežnog tega – popona ne smije prelaziti 8 oka.
(3) Iznimno od stavka 2. veličina oka središnjeg mrežnog tega – mahe jednopodnih trostrukih mreža stajačica namijenjenih ulovu romba (Psetta maxima) i hrskavičnjača ne smije biti manja od 120 milimetara, a vanjskog mrežnog tega – popona 350 milimetara.
(4) Veličina oka središnjeg mrežnog tega – mahe trostrukih dvopodnih mreža stajačica ne smije biti manja od 40 milimetara, veličina oka vanjskog mrežnog tega – popona 150 milimetra, debljina pletiva ne smije biti više od 0,5 milimetara, a visina vanjskog mrežnog tega – popona ne smije prelaziti 8 oka.
(5) Iznimno od stavka 4. veličina oka središnjeg mrežnog tega – mahe dvopodnih trostrukih mreža stajačica koje se koriste za lov sipa (Sepia officinalis) smije biti između 32 i 38 milimetara, a visina vanjskog mrežnog tega – popona ne smije prelaziti 6 oka.
(5) Iznimno od stavaka 2. i 4. veličina oka središnjeg mrežnog tega – mahe jednopodnih i dvopodnih trostrukih mreža stajačica koje se koriste za lov sipa (Sepia officinalis) smije biti između 32 i 40 milimetara, a visina vanjskog mrežnog tega – popona ne smije prelaziti 8 oka.
Prostorno vremenska ograničenja upotrebe mreža stajaćica
Članak 7.
(1) Zabranjeno je korištenje trostrukih mreža stajaćica u ribolovnom moru Republike Hrvatske u razdoblju od 15. svibnja do 10. rujna svake godine.
(2) Iznimno od stavka (1) ovoga članka u 2015. godini zabranjeno je korištenje trostrukih mreža stajaćica minimalne veličine oka 80 mm u razdoblju od 15. lipnja 2015. do 10. rujna 2015.
(3) Iznimno od odredbi stavka (1) ovoga članka dozvoljeno je korištenje trostrukih mreža stajačica minimalne veličine oka središnjeg mrežnog tega od 64 do 79 mm u ribolovnoj zoni A i dijelu ribolovne zone E (sjeverno od spojnice rt Straško-grujica) u razdoblju od 01. veljače do 15. lipnja maksimalne duljine mreža 2500 m.
(4) Iznimno od odredbi stavka (1) ovoga članka dozvoljeno je korištenje mreža listarica tijekom cijele godine u ribolovnim zonama A,B,H,I,J,K i podzoni E2 osim unutar akvatorija od jedne (1) Nm od obale kopna i otoka.
(5) Iznimno od odredbi stavka (1) ovoga članka dozvoljeno je korištenje trostrukih mreža minimalne veličine oka središnjeg mrežnog tega 240 mm tijekom cijele godine.
(6) Iznimno od odredbi stavka (1) ovoga članka dozvoljeno je korištenje dvopodnih trostrukih mreža minimalne veličine središnjeg mrežnog tega oka 80 mm (popon 300 mm) najmanje ukupne visine 4 metra, od čega popon ne smije prelaziti polovinu visine mreže i maksimalne duljine 500 metara tijekom cijelegodine. Mreža se smije koristiti samo na zapas.
(7) U dijelovima ribolovne zone C unutar pojasa od 1 Nm od otoka Galijula, Palagruža, Jabuka i Brusnik, zabranjen je ribolov:
– pridnenim jednostrukim mrežama stajaćicama veličine oka mrežnog tega do 200 mm kojih je visina manja od 4 metra i trostrukim mrežama stajaćicama.
Članak 8.
(1) Ukupna količina duljine jedne ili više vrsta mreža stajaćica koje se koriste u ribolovnoj zoni A maksimalno 3500 m unutar 1 Nm od obale kopna ili otoka.
(2) Ukupne dozvoljene količine duljine jedne ili više vrsta mreža stajaćica koje se koriste u unutarnjem ribolovnom moru i dijelu vanjskog ribolovnog mora na udaljenosti do 1Nm od obale kopna i otoka u ribolovnim zonama: B,C,D, dio zone E (južno od spojnice rt Straško-grujica), F i G je 3.000 m. Količina duljine može biti uvećana za 1.000 m zbog jednog dodatno zaposlenog ribara, a koji sudjeluje u obavljanju ribolova, odnosno za 2.000 m zbog dva dodatno zaposlena ribara, a koji sudjeluju u obavljanju ribolova.
(3) Ukupna duljina jedne ili više vrsta trostrukih dvopodnih mreža stajaćica, bez obzira na ribolovne zone u kojima se koriste, ne smije prelaziti 2500 m po jednom plovilu.
(4) Najveća dopuštena visina vanjskog mrežnog tega (popona) kod trostrukih mreža stajaćica ne smije biti veća od 4 m.
Članak 20.
(1) Najveća dopuštena visina pridnenih jednostrukih mreža stajačica i trostrukih dvopodnih mreža stajačica ne smije prelaziti 10 metara.
(2) Najveća dopuštena visina trostrukih jednopodnih mreža stajačica ne smije prelaziti 4 metra.
(3) Iznimno od odredbi stavka 1. ovoga članka, dozvoljeno je korištenje mreža stajačice iz stavka 1. ovoga članka visine do 30 metara ukupne duljine do 500 metara, a na ribarskom plovilu se ne smije nalaziti više od 500 metara mreža stajačica kojih visina prelazi 10 metara.
Redoslijed i uvjeti obavljanja ribolova mrežama stajaćicama
Članak 9.
(1) Pravo na korištenje lovišta za ribolov mrežama stajaćicama na doček stječe se topljenjem tih mreža na tom lovištu.
(2) Zabranjeno je ostavljati u moru na lovištu plutajuće oznake, plovila ili druge predmete zbog zauzimanja lovišta ili zbog onemogućavanja njegovog korištenja.
(3) Iznimno od odredbe stavka (1) ovoga članka, radi obavljanja ribolova mrežama stajaćicama na doček na određenom lovištu, ribolov se može obavljati prema redoslijedu koji se utvrđuje ždrijebom.
(4) U slučaju kad ima više zainteresiranih ribara za obavljanje ribolova na nekom manjem lovištu, ždrijeb iz stavka (1) ovoga članka provodi nadležna Ispostava ministarstva na inicijativu pravnih ili fizičkih osoba koje obavljaju gospodarski ribolov (u tekstu koji slijedi: ribari).
(5) Ždrijeb iz stavka (3) i (4) ovoga članka provodi se za tekuću kalendarsku godinu ili ribolovnu sezonu.
(6) Ribari koji su na temelju ždrijeba stekli prvo na obavljanje ribolova mrežama stajaćicama na doček na određenom lovištu, dužni su ga koristiti prema utvrđenom redoslijedu.
(7) Ako se mreža stajaćica kojom se obavlja ribolov na doček na određenom lovištu ne potopi najkasnije jedan sat prije zalaska sunca, gubi se pravo na korištenje lovišta za tu noć i ono postaje slobodno lovište.
(8) Ako su na slobodno lovište iz stavka (7) ovoga članka istovremeno došla dva ili više ribara, oni međusobno ždrijebom odlučuju o pravu za obavljanje ribolova mrežama stajaćicama te noći.
Ribolov klopkastim ribolovnim alatima
Članak 10.
(1) Prema svojoj konstrukciji i namjeni, klopkasti ribolovni alati koji se smiju upotrebljavati u ribolovnom moru Republike Hrvatske dijele se na:
– vrše za lov ribe,
– vrše za lov krupnih rakova,
– vrše za lov škampa,
– stajaći kogol – trata za ulov jegulje,
– stajaći jednokrilni kogol za ulov gavuna.
Čl.26 st.1 Pod ribolovom vršama i drugim klopkama podrazumijeva se:
– lov ribe vršama;
– lov škampa vršama;
– lov velikih rakova vršama;
– lov stajaćim kogolom – tratom za ulov jegulje i
– lov stajaćim jednokrilnim kogolom za ulov gavuna.
Način upotrebe i namjena vrša
Članak 11.
(1) U ribolovu vršama dopušteno je postavljati mamac u vrše radi primamljivanja riba i drugih morskih organizama.
(2) Vrše se postavljaju na morsko dno pojedinačno ili u skupinama.
(3) U obavljanju gospodarskog ribolova vršama zabranjeno je dnevno koristiti više od:
– 50 vrša za lov ribe;
– 300 vrša za lov škampa;
– 150 vrša za lov velikih rakova.
Čl.26 st.2 Zabranjeno je u ribolovu vršama i drugim klopkama rabiti više od:
– 50 vrša za lov ribe;
– 300 vrša za lov škampa;
– 150 vrša za lov velikih rakova;
– 1 stajaćeg kogola – trate za lov jegulje (Anguilla anguilla) i
– 1 stajaćeg jednokrilnog kogola za lov gavuna.
(4) Vrše za lov ribe namijenjene su za lov ribe i drugih morskih organizama osim vrše za lov jegulje koja je namijenjena isključivo za lov te vrste.
(5) Vrše za lov krupnih rakova namijenjene su za lov jastoga (Palinurus elephas), hlapa (Homarus gammarus) i kuke (Scyllarides latus).
(6) Vrše za lov škampa namijenjene su za lov sitnih rakova: škampa (Nephrops norvegicus) i vabića (Squilla mantis).
Konstrukcijsko tehničke osobine vrša
Članak 12.
(1) Vrše se sastoje od mrežnog tega koji je razapet na okvir, a mrežni teg može biti od prirodnih materijala (šiba, konac) ili umjetnih materijala (žica, plastika). Vrša može imati jedan ili više ulaza – vršnjaka.
(2) Mrežni teg na vršama može biti četverostranog (kvadratnog ili romboidnog) ili šesterostranog oblika.
(3) Četverostrani mrežni teg na vršama za ribe i rakove mora biti tako postavljen da svako oko mrežnog tega ima oblik kvadrata ili romba uz dozvoljeno odstupanje do 10% .
(4) Odredba stavka (3) ovoga članka o načinu postavljanja mrežnog tega ne odnose se na vršnjake.
(5) Kod vrša pletenih od krutih materijala (šiba, žica, plastika) kod kojih je oko četverostranog ili šesterostranog oblika, veličina oka se mjeri najkraćom duljinom otvora oka.
(6) Najmanja veličina oka mrežnog tega kod vrša za lov ribe je 64 milimetra.
(7) Najmanja veličina oka mrežnog tega kod vrša za lov krupnih rakova je 110 milimetra.
(8) Najmanja veličina oka mrežnog tega kod vrša za lov škampa je 36 milimetra osim u ribolovnoj zoni G gdje je najmanja veličina mrežnog tega 40 milimetara.
(9) Iznimno od odredbe stavka (6) ovoga članka, za vrše za lov jegulja (Anquilla anquilla) koje su oblika valjka s dva vršnjaka na kojima je mrežni teg postavljen na metalnim okvirima, najmanja veličina oka mrežnog tega je 24 milimetara.
Prostorno vremenska ograničenja, redoslijed i uvjeti obavljanja ribolova vršama
Članak 13.
(1) Upotreba vrša za lov jegulje dozvoljena je isključivo u ušćima rijeka do uzvodne granice ribolovnog mora.
(2) Upotreba vrša za škampe zabranjena je na dubinama manjim od 50 m izuzev u ribolovnim podzonama E1, E2, E6 i E7 na dubinama manjim od 30 m.
(3) Upotreba vrša za lov krupnih rakova zabranjena je od 1. rujna do 15. svibnja.
(4) Pravo na korištenje lovišta za ribolov vršama stječe se postavljanjem vrša na lovištu.
Stajaći kogol – trata za lov jegulje (konstrukcijsko-tehničke osobine, način upotrebe, namjena i prostorno vremenska ograničenja)
Članak 14.
(1) Stajaći kogol – trata za lov jegulje (u tekstu koji slijedi: kogol – trata) je klopka koja je namijenjena za lov jegulje i koja se sastoji od krila i vreće koji su izrađeni od mrežnog tega, a koristi se tako da se krila i vreća postavljaju na motke zabijene u dno kojima se pregrađuju kanali i drugi slični dijelovi akvatorija (u tekstu koji slijedi: penjali).
(2) Veličina oka mrežnog tega niti u jednom dijelu kogola – trate ne smije biti manja od 24 milimetara, mjereno od sredine jednog čvora do sredine drugog čvora duljinom ispružene stranice oka mrežnom tega u mokrom stanju.
(3) Pravo na postavljanje kogola – trate na penjalu utvrđuje se ždrijebom i provodi se za ribolovnu sezonu, koja traje od 1. rujna od 1. ožujka.
(4) Ždrijeb iz stavka (3) ovoga članka provodi nadležna Ispostava ministarstva, najkasnije do 1. kolovoza.
(5) Ribolov kogolom – tratom dozvoljen je samo u dijelu ribolovne zone G, i to na sljedećim lovištima (u tekstu koji slijedi: penjala):
(6) Po jednom penjalu smije se postaviti samo jedna kogol – trata, koja smije imati do najviše tri vreće.
(7) Ribolov kogolom – tratom zabranjen je od 1. ožujka do 31. kolovoza.
Stajaći jednokrilni kogol za ulov gavuna (konstrukcijsko tehničke osobine, način upotrebe, namjena i prostorno vremenska ograničenja)
Članak 15.
(1) Stajaći jednokrilni kogol (u tekstu koji slijedi: kogol – gavunet) je klopka koja se sastoji se od jednog krila i vreće koji su izrađeni od jednostrukog mrežnog tega i namijenjen je za ulov olige (Atherina boyeri) i gavuna (Atherina hepsetus), a koristi se na način da se krilo i vreća postavljaju na motke zabijene u dno ili stavljanjem utega kojima se pregrađuju kanali i drugi slični dijelovi akvatorija.
(2) Veličina oka mrežnog tega vreće kogola – gavuneta niti u jednom dijelu ne smije biti manja od 10 mm ni veća od 24 mm.
(4) Ribolov kogolom-gavunetom zabranjen je od 01. svibnja do 31. listopada. U ribolovu kogolom – gavunetom zabranjeno je koristiti umjetnu rasvjetu.
Ribolov udičarskim alatima
Članak 16.
(1) Prema svojoj konstrukciji i namjeni, udičarski ribolovni alati koji se smiju upotrebljavati u ribolovnom moru Republike Hrvatske dijele se na parangale i povraze.
(2) Parangali mogu biti stajaći i plutajući.
(3) Povrazi su:
– odmeti,
– kančenice,
– povlačni povrazi – panule,
– povrazi s kukom za lov glavonožaca,
– plivajući povrazi (tunje samice).
Konstrukcijsko tehničke osobine udičarskih alata
Članak 17.
(1) Parangali se sastoje od osnovnog dijela – duge uzice koja se zove osnova ili maestra na koju su u određenim razmacima privezane kraće uzice koje se zovu pioke ili pramenovi, a na njima su privezane udice. Sastavni dijelovi parangala su i užad koja se jednim krajem privezuju za osnovu parangala, a drugim krajem na plutajuću oznaku koja označava položaj parangala u moru (kalume). Parangal mora imati najmanje dvije kalume koje se vezuju za krajeve osnove parangala, a može ih imati i više raspoređenih po osnovi parangala.
(2) Stajaći parangali moraju biti usidreni na oba kraja osnove.
(3) Plutajući parangali nisu usidreni i slobodno se kreću pod utjecajem morskih struja i valova.
(4) Odmet je udičarski alat koji se sastoji od uzice ili osnovnog konca koji može biti od sintetičkog ili nekog drugog materijala na čijem je kraju direktno ili preko predveza pričvršćuje jedna ili više udica. Upotrebljava se bacanjem s obale ili iz plovila.
(5) Kančenica je udičarski alat koji se sastoji od uzice ili osnovnog konca koji može biti od sintetičkog ili nekog drugog materijala na čijem se kraju privezuje uteg, a preko jednog ili više predveza pričvršćuju udice , a položaj osnovnog konca je okomit prema dnu. Kančenica se upotrebljava s plovila koje miruje.
(6) Povlačni povraz (panula) je udičarski alat koji se sastoji od uzice ili osnovnog konca koji može biti od sintetičkog ili nekog drugog materijala na čijem se kraju preko predveza pričvršćuje jedna ili više udica, a po potrebi se osnovna uzica opterećuje utezima. Panula se upotrebljava isključivo na način da se vuče plovilom koje je u pokretu.
(7) Povraz s kukom za lov glavonožaca je udičarski alat koji se sastoji od uzice ili osnovnog konca koji može biti od sintetičkog ili nekog drugog materijala na čijem se kraju direktno ili preko predveza pričvršćuje jedna ili više umjetnih ili prirodnih varalica(mamaca) u obliku ribe ili nekog dr. morskog organizma, a na koju je postavljen jedan ili više vijenaca iglica kojima se ostvaruje ulov. Povrazi s kukom mogu se upotrebljavati bacanjem s obale ili iz plovila u mirovanju ili pokretu.
(8) Plivajući povraz (tunja samica) je udičarski alat koji se sastoji od uzice ili osnovnog konca koji može biti od sintetičkog ili nekog drugog materijala na čijem se kraju direktno ili preko predveza pričvršćuje jedna ili više udica, a po potrebi se osnovna uzica opterećuje utegom. Upotrebljava se na način da se na drugom kraju osnovne uzice priveže plutajuća oznaka (motovilo) koja označava položaj ribolovnog alata te se ostavlja u moru određeno vrijeme. Plivajući povrazi mogu biti stajaći (usidreni) ili plutajući koji se slobodno kreću pod utjecajem morskih struja i valova.
(9) Najmanja širina luka udica kod odmeta, kančenica i panula je 7 mm, a kod tunja samica i stajaćih parangala je 10 mm.
(10) Najmanja širina luka udica kod plutajućih parangala namijenjenih za ribolov tune (Thunnus thynnus) i drugih vrsta krupne plave ribe je 30 mm.
Način upotrebe i namjena udičarskih ribolovnih alata
Članak 18.
(1) U ribolovu udičarskim alatima dozvoljeno je korištenje prirodnih ili umjetnih mamaca koji se postavljaju na udice kao i korištenje prirodnih ili umjetnih varalica.
(2) U ribolovu povrazima dozvoljeno je korištenje ribolovnih štapova.
(3) U obavljanju gospodarskog ribolova udičarskim alatima zabranjeno je dnevno koristiti :
– više od 1000 udica po osobi na plovilu do najviše 2000 udica po plovilu u ribolovnim zonama A,E,F i G kod ribolova stajaćim parangalima,
– više od 1000 udica po osobi na plovilu do najviše 3500 udica po plovilu u ribolovnim zonama B,C,D kod ribolova stajaćim parangalima,
– više od 500 udica po plovilu u svim ribolovnim zonama kod ribolova plutajućim parangalima,
– više od 100 tunja samica po plovilu u svim ribolovnim zonama kod ribolova tunjama samicama,
(4) U obavljanju gospodarskog ribolova povrazima zabranjeno je koristiti :
– više od 2 udice po jednoj tunji samici.
(5) Upotreba umjetne rasvjete dozvoljena je samo kod ulova glavonožaca povrazima s kukom, instalirane snage električnih rasvjetnih tijela do 2000 W, odnosno kod plinskih ferala 2000 cd po plovilu.
Prostorno vremenska ograničenja, redoslijed i uvjeti
obavljanja ribolova udičarskim alatima
Članak 19.
Stavak 1. je brisan, pa stavak 2. postaje stavak 1.
(1) Pravo na korištenje lovišta za ribolov udičarskim alatima stječe se postavljanjem alata na lovištu.
Članak 34.
(1) Pod ribolovom udičarskim alatima podrazumijeva se ribolov parangalima i povrazima.
(2) Parangali su stajaći i plutajući.
(3) Povrazi su odmeti, kančenice, povlačni povrazi – panule, povrazi s kukom i plivajući povrazi (tunje samice). Kod ribolova tunjama samicama dozvoljeno je korištenje do najviše dvije udice.
(4) Zabranjeno je u ribolovu koristiti više od:
– 2.000 udica stajaćih parangala u ribolovnim zonama A, E, F i G, odnosno 3.500 udica u ribolovnim zonama B, C i D;
– 500 udica plutajućih parangala i
– 100 komada tunja samica.
Članak 35.
(1) Na odmetu smiju biti privezane najviše tri (3) udice.
(2) Na kančenici smije biti privezano najviše pet (5) udica.
(3) Na panuli smije biti privezano najviše deset (10) udica.
(4) Na tunjama samicama smiju biti privezane najviše dvije (2) udice.
(5) Uporaba umjetne rasvjete dozvoljena je samo kod ulova glavonožaca povrazima s kukom, instalirane snage električnih rasvjetnih tijela do 2.000 W, odnosno kod plinskih ferala 2.000 kandela po plovilu.
(6) U ribolovu odmetima, kančenicama i panulama zabranjeno je koristiti udice širine luka manjeg od 7 milimetara, a u ribolovu tunjama samicama i stajaćim parangalima udice širine luka manjeg od 10 milimetara.
(7) Iznimno od odredbe stavka 6. ovoga članka, u ribolovu plutajućim parangalom namijenjenim za ribolov tune (Thunnus thynnus) i drugih vrsta krupne plave ribe zabranjeno je koristiti udice širine luka manjeg od 30 milimetara.
Ribolov probodnim ribolovnim alatima
Članak 20.
– osti,
– račnjak.
Konstrukcijsko tehničke osobine, način upotrebe, namjena i prostorno vremenska ograničenja za probodne ribolovne alate
Članak 21.
(1) Osti su probodni ribolovni alati koji se sastoji od metalne vilice s tri ili više šiljaka koja je nataknuta na elastičnu motku od drveta ili drugog materijala (ostilj), a koristi se za lov ribe i drugih morskih organizama probadanjem ulova. Mogu se upotrebljavati s obale ili iz plovila.
(2) Kod ribolova ostima dozvoljena je uporaba umjetne rasvjete, instalirane snage električnih rasvjetnih tijela do 2.000 W, odnosno kod plinskih ferala 2.000 cd.
(3) Osim kao samostalan ribolovni alat, osti se smiju koristiti i pri završnom izlovu kod ribolova tramatom, plivaricom ciplaricom i mrežama stajaćicama na zapas.
(4) Račnjak je ribolovni alat koji se sastoji od pomičnih kliješta ili savijene čelične žice koja se natiče na kopljište od drvenog ili nekog drugog materijala, a namijenjen za lov rakova.
VIII. OSTI
Članak 33.
(1) Osti su probodni ribolovni alati koji se koriste za lov ribe i drugih morskih organizama. Upotrebljavaju se s obale ili iz plovila.
(2) Kod ribolova ostima dozvoljena je uporaba umjetne rasvjete, instalirane snage električnih rasvjetnih tijela do 2.000 W, odnosno kod plinskih ferala 2.000 kandela.
(3) Osti se smiju koristiti i kod ribolova ludrom, zagonicom, fružatom, plivaricom ciplaricom i mrežama stajačicama na zapas.
Posebni načini ribolova
Članak 22.
Ribolov tramatom
Članak 23.
(1) Ribolov tramatom je poseban način ribolova kojim se riba plašenjem uz pomoć okićenih ili neokićenih užadi usmjerava u prostor gdje se postavljaju mreže stajaćice kojima se riba ograđuje i završno izlovljava, a namijenjen je prvenstveno ulovu vrsta iz porodice Sparidae sp.
(2) S obzirom na tehniku, ribolov tramatom može se obavljati na dva načina:
(3) Ludar je način ribolova uz uporabu okićenih ili neokićenih konopa koji se vuku u vodenom stupcu radi plašenja ribe (fraškan) maksimalne dužine do 500 m, užadi s plovcima (kalume) koja služe za držanje konopa koja se vuku na željenoj udaljenosti od dna, jednostrukih mreža stajaćica kojima se ograđuje prostor u koji je riba usmjerena te po potrebi i posebne mreže četverokutnog oblika koja se poliježe na morsko dno u prostoru završnog izlova ribe (kvadruna), pri čemu se sa svake strane fraškana dozvoljava najviše još 2.000 m konopa za plašenje ribe.
(4) Fružata je način ribolova uz uporabu okićenih ili neokićenih konopa koji se vuku u vodenom stupcu radi plašenja ribe, užadi s plovcima (kalume) koja služe za držanje konopa koja se vuku na željenoj udaljenosti od dna, jednostrukih mreža stajaćica kojima se ograđuje prostor u koji je riba usmjerena te po potrebi kvadruna, pri čemu je jedan kraj mreža stajaćica pričvršćen na obali, a na drugom kraju privezan konop za plašenje ribe dužine do 4.000 m.
(5) Kod ribolova tramatom veličina oka jednostrukih mreža stajaćica ne smije biti manja od 64 mm, a veličina oka kvadruna ne smije biti manja od 44 mm.
(6) U ribolovu tramatom dozvoljeno je podešavanje ribolovnih alata u moru ronjenjem bez upotrebe ronilačkih aparata.
(7) U ribolovu tramatom zabranjena je upotreba mreža kod kojih se završno izlovljavanje obavlja stiskanjem donjeg dijela mreže – olovnje pomoću stezača (imbroja).
(8) Kod ribolova tramatom ograđena riba se smije izlovljavati ostima.
Prostorno vremenska ograničenja kod obavljanja ribolova tramatom
Članak 24.
(1) Ribolov tramatom zabranjen je od 1. rujna do 30. lipnja u cijelom ribolovnom moru Republike Hrvatske..
(2) Ribolov tramatom dozvoljen je u samo u lovištima ribolovnih zona B, E, F i G.
(3) Lovišta u ribolovnoj zoni B nalaze se u akvatorijima:
(4) Lovišta u ribolovnoj zoni E nalaze se u akvatorijima:
(5) Lovišta u ribolovnoj zoni F nalaze se u akvatorijima:
(6) Lovišta u ribolovnoj zoni G nalaze se u akvatorijima:
Redoslijed i uvjeti obavljanja ribolova tramatom
Članak 25 .
(1) Radi nesmetanog obavljanja ribolova ministar nadležan za morsko ribarstvo može odlučiti da se redoslijed obavljanja ribolova tramatom za tekuću godinu utvrdi ždrijebom.
(2) Odluku iz stavka 1. ovoga članka ministar donosi najkasnije do 31. ožujka tekuće godine, na prijedlog strukovnih udruženja ribara (Hrvatska obrtnička komora ili Hrvatska gospodarska komora).
(3) Odluka o ždrijebu mora sadržavati:
– tko ga provodi;
– mjesto i datum provođenja;
– tko i pod kojim uvjetima može pristupiti;
– način provođenja ždrijeba i
– postupak obavljanja ribolova tramatom nakon provedenog ždrijeba.
(4) Odluka iz stavka (2) ovoga članka dostavlja se strukovnim udruženjima ribara navedenim u stavku (2) ovoga članka i objavljuje se u sredstvima javnog priopćavanja.
(5) Ukoliko postupak obavljanja ribolova tramatom nije određen ždrijebom, pravo na korištenje lovišta stječe se postavljanjem ribolovnih alata na lovištu.
Izlov i sakupljanje drugih morskih organizama
Članak 26.
(1) Pod izlovom drugih morskih organizama podrazumijeva se izlov velikog morskog crva (Eunice gigantea) uz upotrebu klopke (trapula za lov velikog morskog crva), malih ostiju ili priručne opreme.
(2) Pod priručnom opremom iz stavka (1) ovoga članka podrazumijevaju se sve naprave koje se pokreću isključivo snagom ljudskog tijela.
(3) Izlov velikog morskog crva dozvoljeno je obavljati ronjenjem bez upotrebe ronilačkih aparata.
(4) Izlov velikog morskog crva dozvoljeno je obavljati čitavu godinu u svim ribolovnim zonama uz upotrebu do 20 komada trapula, malih ostiju ili priručne opreme te uz upotrebu umjetne rasvjete instalirane snage električnih rasvjetnih tijela do 2.000 W, odnosno kod plinskih ferala 2.000 cd.
Članak 27.
(1) Pod sakupljanjem drugih morskih organizama podrazumijeva se:
Članak 36.
(1) Pod lovom drugih morskih organizama podrazumijeva se:
(2) Pod sakupljanjem drugih morskih organizamama podrazumjeva se:
Članak 37.
(1) U lovu velikog morskog crva dozvoljena je uporaba do 20 komada trapula, malih ostiju i njima sličnih naprava, te umjetna rasvjeta ukupne jačine do najviše 2.000 kandela po plovilu.
(2) U lovu velikog morskog crva zabranjeno je koristiti ronilačke aparate.
Članak 38.
(1) Sakupljanje organizama iz članka 36. stavka 2. ovoga Pravilnika smije se obavljati sa ili bez uporabe ronilačkih aparata i priručne opreme.
(2) U sakupljanju koralja od priručne opreme dopušteno je koristiti do dvije (2) sjekire za otkidanje koralja.
(3) Pod priručnom opremom iz stavka 1. ovoga članka podrazumijevaju se sve naprave koje se pokreću isključivo snagom ljudskog tijela.
Članak 28.
(1) Sakupljanje drugih morskih organizama smije se obavljati sa ili bez upotrebe ronilačkih aparata i priručne opreme.
(2) Sakupljanje drugih morskih organizama uz upotrebu ronilačkih aparata dozvoljeno je isključivo ako su ronilački aparati kao ribolovna oprema upisani u povlasticu za gospodarski ribolov.
Članak 29.
(1) U sakupljanju koralja, osim druge priručne opreme, dozvoljeno je korištenje do dvije sjekirice za otkidanje koralja ukoliko su kao ribolovna oprema upisane u povlasticu za gospodarski ribolov.
(2) Sakupljanje koralja zabranjeno je od 1. prosinca do 31. ožujka u svim ribolovnim zonama.
(3) Radi zaštite koralja, po jednoj povlastici za gospodarski ribolov dozvoljeno je sakupiti do najviše 200 kg koralja godišnje.
Članak 30.
(1) Sakupljanje drugih morskih organizama zabranjeno je obavljati na području svih luka.
(2) Pod lukama iz stavka (1) ovog članka podrazumijevaju se sve morske luke razvrstane sukladno Zakonu o pomorskom dobru i morskim lukama, te propisima donesenim na temelju njega.
(3) Iznimno od odredbe iz stavka (1) ovoga članka u dijelovima lučkih akvatorija dozvoljeno je sakupljanje mlađi daganja do dužine 3 cm u razdoblju od 1. listopada do 31. svibnja ako je prije sakupljanja izvršena analiza tkiva školjkaša na rezidue i ako analizirani uzorci udovoljavaju odredbama o utvrđivanju najvećih dopuštenih količina određenih kontaminata u hrani.
(4) Sakupljanje školjkaša i/ili njihovo stavljanje u promet dozvoljeno je samo u onim dijelovima ribolovnog mora u kojima se provodi monitoring i u kojima rezultati monitoringa ukazuju da je kakvoća mora u skladu s vrijednostima određenim posebnim propisima.
(5) Iznimno od odredbe iz stavka (4) ovoga članka u dijelovima ribolovnog mora u kojima se ne provodi monitoring dozvoljeno je sakupljanje mlađi daganji do dužine 3 cm ako je prije skupljanja izvršena analiza tkiva školjkaša na rezidue i ako analizirani uzorci udovoljavaju odredbama o utvrđivanju najvećih dopuštenih količina određenih kontaminata u hrani.
(6) Monitoring u smislu ovoga članka je praćenje kvalitete mora i školjkaša na područjima uzgoja, izlova i polaganja školjkaša sukladno Zakonu o veterinarstvu i Zakona o hrani, te propisima donesenim na temelju njih.
Označavanje ribolovnih alata
Članak 31.
(1) Položaj ribolovnih alata koji se koriste u ribolovu u teritorijalnom moru Republike Hrvatske mora biti vidljivo označen plutajućim oznakama (u tekstu koji slijedi: plutača), a na kojima mora biti čitljivo ispisano ime i luka upisa broda, odnosno registarska oznaka plovila kojim se obavlja ribolov.
(2) Položaj u moru pojedinih mreža stajaćica označava se s najmanje dvije plutače, jednake veličine i boje, oblika kvadra, najmanje zapremine 5 dm³, postavljene jedna na početak i jedna na kraj pojedinih mreža.
(3) Ukoliko se mreže stajaćice polažu u more na udaljenosti većoj od 1 Nm od obale kopna ili otoka uz plutaču mora biti uspravno postavljena i motka s oznakom u obliku zastave, najmanje površine 5 dm², a koja se nalazi najmanje jedan i pol metar od površine mora.
(4) Ukoliko je duljina postavljenih mreža stajaćica, veća od 0,6 Nm , osim postavljanja plutače na početku i kraju položenog ribolovnog alata, potrebno je postaviti istovjetnu oznaku najmanje na svakih 0,6 Nm duljine postavljenog ribolovnog alata.
(5) Položaj u moru pojedinačno postavljene vrše označava jedna plutača, oblika kugle, promjera od najmanje 10 cm, a skupine vrša po dvije takve plutače postavljene na početak i kraj skupine.
(6) Položaj u moru pojedinih parangala se označava s plutačom postavljenom na njegova oba kraja, jednake veličine i boje, oblika kvadra, najmanje zapremine 2 dm³. Na plutači mora biti uspravno postavljena motka s oznakom u obliku zastave, najmanje površine 5 dm², a koja se nalazi najmanje jedan metar od površine mora..
(7) Iznimno od odredbi stvaka (6) ukoliko se parangal polaže u more na udaljenosti manjoj od 1 Nm od obale kopna ili otoka, motka s oznakom u obliku zastave mora biti visoka najmanje 0,5 m od površine mora
(8) Veličina slova i brojeva iz stavka (1) ovoga članka mora biti najmanje 5 centimetara, a iznimno na plutačama koje označavaju položaj plutajućeg parangala veličina slova i brojeva mora biti najmanje 10 cm.
(9) Radi bolje uočljivosti , ribolovni alati označeni na način naveden u stavcima (2) i (5) ovoga članka mogu biti označeni dodatnim plutačama ili plutačama s uspravnim motkama i oznakama u obliku zastave.
Članak 39.
(1) Zabranjeno je obavljanje ribolova ribolovnim alatima i opremom koja nije označena na način propisan ovim Pravilnikom.
(2) Na svakoj širilici pridnene koće ili koćice mora biti označeno ime i luka upisa broda, odnosno registarska oznaka plovila kojim se obavlja ta vrsta ribolova.
(3) Položaj ribolovnih alata koji se polažu u more mora biti vidljivo označen plutajućim oznakama (u tekstu koji slijedi: plutača), a na kojima mora biti čitljivo ispisano ime i luka upisa broda, odnosno registarska oznaka plovila kojim se obavlja ribolov.
(4) Položaj u moru pojedinih mreža stajačica označava se s najmanje dvije plutače, jednake veličine i boje, oblika kvadra, najmanje zapremine 5 dm3, postavljene na početak i kraj pojedinih mreža.
(5) Položaj u moru pojedinačno postavljene vrše označava jedna plutača, oblika kugle, promjera od najmanje 15 centimetara, a skupine vrša dvije takve plutače postavljene na početak i kraj skupine.
(6) Položaj u moru pojedinih parangala se označava s najmanje dvije plutače, postavljene na njegova oba kraja, jednake veličine i boje, oblika kvadra, najmanje zapremine 5 dm3. Na plutači mora biti uspravno postavljena motka s oznakom u obliku zastave, najmanje površine 5 dm2, a koja se nalazi najmanje jedan metar od površine mora.
(7) Veličina slova i brojeva iz stavka 3. ovoga članka mora biti najmanje 5 centimetara, a iznimno na plutačama koje označavaju položaj plutajućeg parangala veličina slova i brojeva mora biti najmanje 10 centimetara.
(8) Radi bolje uočljivosti, ribolovni alati označeni na način naveden u stavcima 4., 5., i 6. ovoga članka, mogu biti dodatno označeni plutačama ili plutačama s uspravnim motkama i oznakama u obliku zastave.
Redoslijed i uvjeti obavljanja ribolova
Provođenje ždrijeba za utvrđivanje redoslijeda obavljanja ribolova
Članak 32.
(1) Obavijest o provođenju ždrijeba za utvrđivanje redoslijeda obavljanja ribolova uz uporabu određenog ribolovnog alata na određenom ribolovnom području objavit će se na oglasnim pločama svih Ispostava.
(2) Ždrijeb provodi povjerenstvo, sastavljeno od službenika Ministarstva, koje imenuje ministar (u daljem tekstu: Povjerenstvo).
(3) Povjerenstvo se sastoji od predsjednika, dva člana i tajnika.
Članak 33.
Zahtjev za sudjelovanje u obavljanju ribolova uz upotrebu određenog ribolovnog alata na određenom ribolovnom području može podnijeti ovlaštenik povlastice za obavljanje gospodarskog ribolova na moru u koju je upisan ribolovni alat za koji se provodi ždrijeb.
Članak 34.
(1) Prijava za ždrijebanje predaje se Povjerenstvu na dan provođenja ždrijebanja u vremenu od 08:30 do 11:00 sati.
(2) Prijava za ždrijebanje obvezno mora sadržavati:
Članak 35.
(1) Ždrijeb se provodi izvlačenjem listića.
(2) O tehnici provođenja ždrijeba odlučuje Povjerenstvo ovisno o vrsti ribolovnog alata za koji se provodi ždrijeb.
Članak 36.
(1) Nakon provedenog ždrijeba sastavlja se zapisnik o rezultatima ždrijeba, koje potpisuju predsjednik i članovi Povjerenstva,
(2) Zapisnik o rezultatima ždrijeba istaknut će se na oglasnoj ploči Ispostave u kojoj je proveden.
Članak 37.
(1) Na temelju zapisnika o provedenom ždrijebu, ovlaštenicima povlastice nadležna Ispostava izdaje rješenje.
(2) Rješenje iz stavka 1. ovoga članka sadrži sljedeće podatke:
Članak 38.
Pravo obavljanja ribolova koje je utvrđeno temeljem provedenog ždrijeba nije prenosivo na druge pravne ili fizičke osobe.
XIII. REDOSLIJED I UVJETI OBAVLJANJA RIBOLOVA
Provođenje ždrijeba za utvrđivanje redoslijeda obavljanja ribolova
Članak 46.
(1) Obavijest o provođenju ždrijeba za utvrđivanje redoslijeda obavljanja ribolova uz uporabu određenog ribolovnog alata na određenom lovištu objavit će se na oglasnim pločama svih Područnih jedinica ministarstva.
(2) Ždrijeb provodi povjerenstvo, sastavljeno od djelatnika Ministarstva, koje imenuje ministar (u daljem tekstu: Povjerenstvo).
(3) Povjerenstvo se sastoji od predsjednika, dva člana i tajnika.
Članak 47.
Ždrijebu iz članka 17., članka 25., i članka 31. ovoga Pravilnika može pristupiti svaka pravna ili fizička osoba koja ima povlasticu za obavljanje ribolova uz uporabu ribolovnih alata za koje se provodi ždrijeb.
Članak 48.
(1) Prijava za ždrijebanje predaje se Povjerenstvu na dan provođenja ždrijebanja u vremenu od 8.30 do 11.00 sati.
(2) Prijava za ždrijebanje obvezno mora sadržavati:
(3) Uz prijavu za ždrijebanje obvezno se mora priložiti potvrda o uplaćenom novčanom iznosu od 50,00 kuna, u proračun Republike Hrvatske, na ime troškova provođenje ždrijeba.
(4) Pravne i fizičke osobe, ovlaštenici povlastice za obavljanje gospodarskog ribolova uz uporabu ribolovnog alata za koji se provodi ždrijeb, mogu dati više prijava ako su ovlaštenici više povlastica za obavljanje ribolova za koji se provodi ždrijeb, ali svaka takva prijava mora se dati posebno i za nju moraju biti ispunjeni uvjeti iz stavka 1., 2. i 3. ovoga članka.
Članak 49.
(1) Ždrijeb se provodi izvlačenjem listića.
(2) O tehnici provođenja ždrijeba odlučuje Povjerenstvo ovisno o vrsti ribolovnog alata za koji se provodi ždrijeb.
Članak 50.
(1) Nakon provedenog ždrijeba sastavlja se zapisnik o rezultatima ždrijeba, koje potpisuju predsjednik i članovi Povjerenstva, na temelju kojeg je Područna jedinica ministarstva, u roku od najduže 20 dana, dužna izdati rješenje o redoslijedu i načinu obavljanja ribolova uz uporabu ribolovnog alata za koji je proveden.
(2) Zapisnik o rezultatima ždrijeba istaknut će se na oglasnoj ploči Područne jedinice ministarstva u kojoj je proveden.
(3) Zapisnik iz stavka 2. ovoga članka dostavit će se Ministarstvu poljoprivrede, šumarstva i vodnoga gospodarstva.
(4) Radi provođenja inspekcijskog nadzora zapisnik iz stavka 2. ovoga članka dostavit će se i nadležnoj Policijskoj upravi i Kapetaniji.
Članak 51.
(1) Rješenje za obavljanje ribolova za koji je proveden ždrijeb iz članka 48. ovoga Pravilnika pravnim ili fizičkim osobama na temelju provedenog ždrijeba izdaje nadležna Područna jedinica ministarstva.
(2) Rješenje iz stavka 1. ovoga članka sadrži sljedeće podatke:
Članak 52.
Pravo obavljanja ribolova koje je utvrđeno temeljem provedenog ždrijeba nije prenosivo na druge pravne ili fizičke osobe.
Posebne odredbe o redoslijedu i uvjetima obavljanja ribolova
Članak 53.
Pravo na obavljanje ribolova na lovištu za koje nije propisano provođenje ždrijeba ili za koje nije proveden propisani ždrijeb stječe se dolaskom na lovište.
Članak 54.
(1) Ribolov sitne plave ribe ima prednost pred svim ostalim vrstama ribolova.
(2) Druge vrste ribolova smiju se obavljati na udaljenosti od najmanje 0,3 morske milje od lovišta sitne plave ribe.
(3) Iznimno od odredbe iz stavka 1. ovoga članka, ako se na lovištu za ribolov sitne plave ribe pojavi i krupna plava riba, prednost ima ribolov krupne plave ribe.
Članak 55.
(1) Radi nesmetanog obavljanja ribolova sitne plave ribe zabranjeno je približavati se svjećaricama bilo kojim plovilom na udaljenost manju od 0,3 morske milje.
(2) Kod ribolova sitne plave ribe uz uporabu umjetne rasvjete, svaka od svjećarica dviju susjednih ribolovnih ekipa smije se nalaziti na udaljenosti od najmanje 0,3 morske milje, odnosno na udaljenosti od najmanje 0,5 morskih milja kad se svijetli uz uporabu elektro-agregata.
Članak 56.
Ribolov koćicom zabranjen je na udaljenosti manjoj od 300 metara od oznake položaja drugih ribolovnih alata ili lovišta za koje je proveden ždrijeb za utvrđivanje redoslijeda ili prava obavljanja ribolova.
Dozvoljena količina ulova po plovilu ostvarenog u ribolovnom moru RH
Članak 39.
(1) Nakon što je izlovljena dozvoljena kvota određene vrste ribe ili drugoga morskog organizma zabranjeno je obavljanje daljnjeg ribolova te vrste ribe ili drugoga morskog organizma.
(2) Nakon što je sakupljena kvota određena za sakupljanje određenoga morskog organizma po jednoj povlastici, zabranjeno je ovlašteniku te povlastice daljnje sakupljanje toga morskog organizma.
(3) Zabrane iz stavaka (1) i (2) ovog članka primjenjuju se i na držanje ribolovnog alata i opreme, na plovilu koje plovi izvan akvatorija luke.
Posebne odredbe
Članak 40.
(1) U obavljanju gospodarskog ribolova smije se koristiti samo plovilo upisano u povlastici.
(2) Iznimno od odredbe stavka (1) ovoga članka dozvoljeno je uz glavno plovilo koristiti:
–jedno pomoćno plovilo u ribolovu parangalima
– jedno pomoćno plovilo u ribolovu mrežama stajaćicama na zapas;
– jedno pomoćno plovilo u ribolovu ostima s ili bez umjetne rasvjete;
– dva pomoćna plovila – svjećarice u ribolovu mrežom jednostrukom mrežom stajaćicom vojgom u ribolovu male plave ribe.
(3) Iznimno od odredbe stavka (1) ovog članka dozvoljeno je uz glavno plovilo koristiti tri pomoćna plovila na udaljenosti od 2 Nm u ribolovu tramatom.
Članak 41.
(1) Ribolov sitne plave ribe plivaricom srdelarom ima prednost pred svim ostalim vrstama ribolova.
(2) Druge vrste ribolova smiju se obavljati na udaljenosti od najmanje 0,3 Nm od plivarice srdelare koja obavlja ribolovne aktivnosti.
(3) Radi nesmetanog obavljanja ribolova sitne plave ribe zabranjeno je približavati se svjećaricama bilo kojim plovilom na udaljenost manju od 0,3 Nm.
(4) Zabranjeno je upotrebljavati ronilačke aparate na udaljenosti manjoj od 0,3 Nm od položaja mreža kod ribolova tramatom.
(5) Mreže stajačice koje se koriste na udaljenosti većoj od 1 Nm od obale kopna i otoka moraju biti udaljene od drugih mreža najmanje 0,2 Nm.
Članak 42.
(1) U gospodarskom ribolovu na moru zabranjena je uporaba ronilačkih aparata.
(2) Iznimno od odredbe stavka (1) ovoga članka, zabrana se ne odnosi na sakupljanje drugih morskih organizama.
(3) Pod zabranom uporabe ronilačkih aparata podrazumijeva se i držanje ronilačkih aparata u plovilu kojim se obavlja ribolov i/ili njihovo nošenje uz obalu na lovištima na kojima je moguće obavljati gospodarski ribolov.
XII. POSEBNE ODREDBE
Plovila
Članak 40.
(1) U obavljanju gospodarskog ribolova smije se koristiti samo plovilo upisano u povlastici.
(2) Iznimno od odredbe stavka 1. ovoga članka dozvoljeno je uz glavno plovilo koristiti:
– jedno (1) pomoćno plovilo u ribolovu pridnenom mrežom koćom;
– jedno (1) pomoćno plovilo u ribolovu pelagijskom mrežom koćom;
– dva (2) pomoćna plovila – svjećarice u ribolovu plivaricom srdelarom;
– tri (3) pomoćna plovila u ribolovu plivaricom tunolovkom i palamidarom;
– jedno (1) pomoćno plovilo u ribolovu plivaricom ciplaricom i plivaricom iglicarom;
– dva (2) pomoćna plovila – svjećarice u ribolovu plivaricom oližnicom;
– jedno (1) pomoćno plovilo u ribolovu mrežama potegačama, osim u ribolovu potegačom srdelarom kada se mogu koristiti dva (2) pomoćna plovila;
– jedno (1) pomoćno plovilo u ribolovu mrežama stajaćicama na zapas;
– jedno (1) pomoćno plovilo u ribolovu ostima s ili bez umjetne rasvjete;
– dva (2) pomoćna plovila – svjećarice u ribolovu mrežom jednostrukom mrežom stajačicom u ribolovu male plave ribe;
– tri (3) pomoćna plovila u ribolovu ludrom i
– dva (2) pomoćna plovila u ribolovu zagonicom i fružatom.
Članak 41.
(1) Pod snagom porivnog stroja plovila podrazumijeva se nazivna snaga stroja prema originalnoj deklaraciji proizvođača toga stroja.
(2) Iznimno od stavka 1. ovoga članka, ukoliko je snaga porivnog stroja smanjena ograničenjem broja okretaja od strane nadležne službene osobe, pod snagom porivnog stroja plovila podrazumijeva se smanjena snaga upisana u brodske dokumente.
(3) Kada se plovilo pokreće uz uporabu dva ili više porivnih strojeva tada se kao snaga porivnog stroja plovila podrazumijeva zbroj snaga ugrađenih porivnih strojeva iz stavaka 1. i 2. ovoga članka.
(4) Kada se ribolov obavlja uz uporabu više plovila tada se kao snaga porivnog stroja plovila podrazumijeva zbroj snaga ugrađenih porivnih strojeva u svim plovilima sukladno odredbama iz stavka 3. ovoga članka.
Članak 42.
(1) Povlačna sila plovila koja se koristi u ribolovu je vrijednost izmjerena dinamometrom na stupu pri ľ broja okretaja porivnog stroja.
(2) Kada se ribolov obavlja uz uporabu više plovila tada se kao povlačna sila plovila podrazumijeva zbroj povlačnih sila u svim plovilima koja obavljaju ribolov.
Zajedničke odredbe
Članak 43.
(1) Pod namjenskim korištenjem ribolovnih alata smatra se ribolov u kojem udjel riba i drugih morskih organizama čiji ulov nije propisan za pojedini alat ne prelazi 30% ukupne mase ulova.
(2) Ribolov se mora prekinuti, te plovilo odnosno postavljeni alati moraju promijeniti područje ribolova prije nego nastave ribolov:
– ukoliko je u pojedinačnom ulovu masa nedoraslih organizama i/ili organizama u lovostaju veća od 20 % i
– ukoliko udjel vrsta riba i drugih morskih organizama čiji ulov nije propisan za pojedini ribolovni alat prelazi 30% ukupne mase ulova.
Članak 44.
Zabranjeno je držati na plovilu ili nositi uz obalu eksplozivna ili kemijska sredstva pomoću kojih se može ubijati, trovati ili omamljivati riba i drugi morski organizmi.
Članak 45.
Zabranjeno je držati na plovilu, koristiti i/ili nositi uz obalu:
Članak 46.
(1) Veličina oka mrežnog tega kod mreža stajaćica mjeri se sukladno Uredbi Komisije (EZ) br. 517/2008.
(2) Ukoliko se utvrdi da je veličina oka mrežnog tega mreže stajaćice veća od 16 milimetara primjenjuju se odredbe stavaka (3), (4) i (5).
(3) Uzlovni mrežni teg mjeri se u mokrom stanju od sredine jednog uzla do sredine drugog uzla dužinom ispružene stranice oka mrežnog tega.
(4) Bezuzlovni mrežni teg mjeri se u mokrom stanju dužinom ispružene stranice oka između sredina dviju spojnica oka mrežnog tega.
(5) Prigodom mjerenja iz stavka (3) ili (4) ovoga članka mora se izmjeriti veličina najmanje pet stranica oka mrežnog tega (udaljenost između 11 čvorova) i na temelju tih mjerenja odrediti srednju vrijednost veličine oka mrežnog tega. Dobivena srednja vrijednost veličine stranice o ka mrežnog tega množi se sa koeficijentom 2 te dobiveni broj predstavlja veličinu oka mrežnog tega kod mreža stajaćica.
(6) Grafički prikaz načina mjerenja oka uzlovnog i bezuzlovnog mrežnog tega pletenog od konca tiskani su uz ovaj Pravilnik i čine njegov sastavni dio (Prilog 1.).
Članka 47.
(1) Četverostrani mrežni teg na vršama mora biti tako postavljen da svako oko mrežnog tega ima oblik kvadrata uz dozvoljeno odstupanje do 10% (deset posto).
(2) Odredba stavka (1). ovoga članka o načinu postavljanja mrežnog tega ne odnose se na vršnjak.
(3) Kod vrša ili drugih klopki pletenih od metala ili drugog krutog materijala kod kojih je oko četverostranog ili šesterostranog oblika, veličina oka mjeri se najkraćom duljinom otvora oka.
(4) Grafički prikazi načina mjerenja veličine oka četverostranog ili šesterostranog oblika iz stavka (1) ovoga članka tiskani su uz ovaj Pravilnik i čine njegov sastavni dio (Prilog 2.).
XIV. ZAJEDNIČKE ODREDBE
Članak 57.
(1) U gospodarskom ribolovu na moru zabranjena je uporaba ronilačkih aparata.
(2) Iznimno od odredbe stavka 1. ovoga članka, zabrana se ne odnosi na ribolov i sakupljanje školjkaša, koralja i spužava.
(3) Pod zabranom uporabe ronilačkih aparata podrazumijeva se i držanje ronilačkih aparata u plovilu kojim se obavlja ribolov i/ili njihovo nošenje uz obalu na lovištima na kojima je moguće obavljati gospodarski ribolov.
(4) Iznimno od odredbe stavka 3. ovoga članka, zabrana držanja ronilačkih aparata na plovilu ne odnosi se na plovila kojima se obavlja ribolov uz uporabu povlačnih mreža i kružnih mreža plivarica.
Članak 58.
Zabranjeno je držati na plovilu ili nositi uz obalu eksplozivna ili kemijska sredstva pomoću kojih se može ubijati, trovati ili omamljivati riba i drugi morski organizmi.
Članak 59.
Zabranjeno je držati na plovilu, koristiti i/ili nositi uz obalu:
Članak 60.
(1) Iznimno od odredbe članka 59. u obavljanju gospodarskog ribolova dopuštena je uporaba ribolovnih alata i/ili opreme čije konstrukcijsko-tehničke osobine nisu sukladne odredbama ovog Pravilniku i čija uporaba nije propisana ovim Pravilnikom, ukoliko se ti ribolovni alati i/ili oprema upotrebljavaju zbog istraživanja njihovih svojstava u svrhu unaprjeđenja tehnologije ribolova, povećanja selektivnosti, očuvanja kakvoće lovine i sl., uz stručni nadzor pravne osobe registrirane za poslove istraživanja mora i odobrenje za tu vrstu ribolova.
(2) Odobrenje za ribolov iz stavka 1. ovog članka izdaje Ministarstvo na zahtjev vlasnika Povlastice za gospodarski ribolov ili pravne osobe registrirane za poslove istraživanja mora.
(3) Zahtjev za izdavanje odobrenja iz stavka 1. ovoga članka mora sadržavati:
– osnovni konstrukcijsko-tehnički opis ribolovnog alata i/ili opreme i način uporabe;
– mišljenje pravne osobe registrirane za poslove istraživanja mora o svrsishodnosti istraživanja;
– suglasnost pravne osobe registrirane za poslove istraživanja mora za obavljanje stručnog nadzora i
– razdoblje u kojem i ribolovne zone u kojima će se obavljati istraživanja.
(4) Odobrenje za obavljanje ribolova iz stavka 1. ovoga članka mora se nalaziti na plovilu kojim se obavlja ribolov iz stavka 1. ovoga članka.
(5) O ostvarenom ulovu iz ribolova iz stavka 1. ovoga članka osoba kojoj je izdano odobrenje dužna je izvijestiti Ministarstvo.
Završne odredbe
Članak 48.
Danom stupanja na snagu ovoga Pravilnika prestaju važiti odredbe Pravilnika o ribolovnim alatima i opremi za gospodarski ribolov na moru (»Narodne novine«, br. 148/10 i 25/11) i Pravilnika o obavljanju gospodarskog ribolova na moru(„Narodne novine“, br. 63/10, 141/10, 148/10, 52/11, 144/11 i 55/13).
Članak 48.
Ovaj Pravilnik stupa na snagu osmog dana od dana objave u »Narodnim novinama«.
Klasa: Urbroj:
Zagreb
PRILOG 1.
VELIČINA OKA UZLOVNOG MREŽNOG TEGA PLETENOG OD SINTETSKOG KONCA
VELIČINA OKA BEZUZLOVNOG MREŽNOG TEGA PLETENOG OD SINTETSKOG KONCA
PRILOG 2.
NAČIN MJERENJA VELIČINE ČETVEROSTRANOG I ŠESTEROSTRANOG OBLIKA OKA PLETENOG OD METALA ILI DRUGOG KRUTOG MATERIJALA KOD VRŠA ILI DRUGIH KLOPKI
Na temelju članka 14. stavka 1., točke 2. Zakona o morskom ribarstvu (»Narodne novine«, br. 56/10 i 127/10) ministar poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja donosi
PRAVILNIK
O RIBOLOVNIM ALATIMA I OPREMI ZA GOSPODARSKI RIBOLOV NA MORU
Članak 1.
Ovim Pravilnikom propisuju se:
– vrste ribolovnih alata i opreme koji se mogu upisati u povlasticu za gospodarski ribolov i kojima je dozvoljen gospodarski ribolov u ribolovnom moru Republike Hrvatske;
– konstrukcijsko-tehničke osobine, način uporabe i namjena pojedinih vrsta ribolovnih alata i opreme za ribolov;
– vrste i namjene ribarskih plovila, snaga porivnog stroja i/ili povlačna sila plovila i
– redoslijed i uvjeti obavljanja ribolova u ribolovnom moru Republike Hrvatske ili u pojedinom dijelovima ribolovnog mora.
Članak 2.
Pojedini pojmovi uporabljeni u ovom Pravilniku imaju ova značenja:
Članak 3.
Pod povlačnim ribolovnim alatima podrazumijevaju se:
– pridnena koća;
– pelagijska koća;
– obalna koćica;
– kogol i strašin;
– dredže i
– hidraulična dredža – vongolara.
Pridnena povlačna mreža – koća
Članak 4.
(1) Pridnena koća je mreža koja se povlači po morskom dnu ili neposredno iznad njega uz uporabu jednog ili dva plovila, a svojom konstrukcijom omogućava ulov pridnenih vrsta riba i drugih morskih organizama koje se nalaze na putu njezinog djelovanja. Sastoji se od krila, grla i vreće.
(2) Radi razdvajanja ulova pridnena koća može imati najviše dvije sake. Donja saka, na dijelu koji se povlači po morskom dnu može imati košulju (zaštitni pokrov).
(3) Veličina oka mrežnog tega vreće pridnene koće u unutrašnjem ribolovnom moru ne smije biti manja od 24 milimetara, a na košulji (zaštitnom pokrovu) ne smije biti manja od 48 milimetara, dok u vanjskom ribolovnom moru veličina oka vreće ne smije biti manja od 20 milimetara, a na košulji (zaštitnom pokrovu) ne smije biti manja od 40 mm.
(4) Iznimno od stavka 3. ovoga članka, veličina oka mrežnog tega vreće pridnene koće namijenjene za izlov glavonožaca, ne smije biti manja od 14 milimetara.
(5) U smislu ovoga Pravilnika, plovilo povlači pridnenu koću kada je kompletni koćarski sustav u funkciji.
Pelagijska povlačna mreža – koća
Članak 5.
(1) Pelagijska koća je mreža koja se povlači u stupcu morske vode od površine do neposredno iznad morskog dna uz uporabu jednog ili dva plovila, a namijenjena je za ribolov sitne plave ribe.
(2) Veličina oka mrežnog tega vreće pelagijske koće ni na jednom dijelu ne smije biti manja od 9 milimetara ni veća od 12 milimetara.
Obalna povlačna mreža – koćica
Članak 6.
(1) Obalna koćica je povlačna mreža koja se povlači po morskom dnu ili neposredno iznad njega i svojom konstrukcijom omogućava ulov gire oblice (Spicara smaris). Sastoji se od krila, grla i vreće.
(2) Ribolov obalnom koćicom dopušteno je obavljati samo uz uporabu jednog plovila koje ima snagu porivnog stroja do najviše 55 kW ili povlačnu silu do najviše 5,00 kN. uz korištenje širilica čija duljina ne smije prelaziti 110 centimetara, a širina 80 centimetara.
(3) Veličina oka mrežnog tega obalne koćice ne smije ni na jednom dijelu mreže biti manja od 12 milimetara.
(4) Zabranjuje se kod ribolova koćicom uporaba dodatne olovnje s lancima.
Kogol i strašin
Članak 7.
(1) Kogol i strašin su obalni povlačni alati koji se povlače po morskom dnu uz uporabu jednog plovila, a namjenjeni su ribolovu gire oblice (Spicara smaris).
(2) Kod ribolova kogolom i strašinom primjenjuju se odredbe članka 6. stavaka 2. i 3. ovoga Pravilnika.
Dredže
Članak 8.
Dredže su povlačni ribolovni alati u koje se ubrajaju rampon i kunjkara, a namijenjeni su isključivo za ulov školjkaša.
Rampon
Članak 9.
(1) Rampon se sastoji od metalnog okvira s depresorom na koji je pričvršćena vreća od mrežnog tega.
(2) Najveća duljina donjeg, nazubljenog dijela metalnog okvira rampona ne smije biti veća od četiri (4) metra.
(3) Veličina oka mrežnog tega vreće rampona ne smije biti manja od 40 milimetara u ribolovnoj zoni A.
(4) Ribolov ramponom obavlja se povlačenjem jednog ili dva rampona po morskom dnu, a iznimno u ribolovnim zonama H i I dozvoljeno je povlačenje više od 2 rampona.
Kunjkara
Članak 10.
(1) Kunjkara se sastoji od metalnog okvira ili drvene grede na kojoj je pričvršćena vreća a namijenjena je za izlov kunjke (Arca noae).
(2) Metalni okvir ili greda kunjkare sa strugačem smije biti dodatno opteraćena utezima, a duljina okvira ne smije biti veća od 2,8 metara.
(3) Veličina oka vreće kunjkare ne smije biti manja od 28 milimetara.
(4) Lov kunjkarom obavlja se njezinim povlačenjem po morskom dnu, pri čemu je zabranjeno povlačenje više od dvije (2) kunjkare po plovilu.
Hidraulična dredža – vongolara
Članak 11.
(1) Hidraulična dredža – vongolara je namijenjena za lov školjkaša iz porodice ladinki (Veneridae) kao što su kućica (Ruditapes decussatus), vongola ili kokoš (Chamelea gallina) i prnjavica ili brbavica (Venus verrucosa), a za otkopavanje školjkaša iz sedimenta koristi vodu pod tlakom.
(2) Vongolara se u lovu povlači po pjeskovitom morskom dnu pomoću vitla.
III. OKRUŽUJUĆI RIBOLOVNI ALATI
Članak 12.
Okružujući ribolovni alati su mreže plivarice kojima se okružuje riba, a ulov se omogućava stiskanjem olovnje mreže, odnosno njezinog dna pomoću stezača (imbroja).
Članak 13.
(1) S obzirom na namjenu i veličinu oka mreže plivarice dijele se na sljedeće:
(2) Najveća dopuštena dužina plivarica je 800 metara, a najveća dopuštena visina je jedna trećina armane mreže, osim plivarica tunolovki.
(3) U ribolovu plivaricom srdelarom i plivaricom oližnicom dozvoljeno je korištenje umjetne rasvjete, kod koje je u ribolovnim zonama E, F i G ograničena snaga električnih rasvjetnih tijela do 10.000 W.«.
Članak 14.
Obalne mreže potegače (u tekstu koji slijedi: potegača) su ribolovni alati kojima se ograđuje morski prostor i koje se potežu prema obali užetom pomoću vitla na plovilu koje je privezano za obalu ili čovjekovom fizičkom snagom.
Članak 15.
(1) Mreže potegače se sastoje od krila, grla i vreće.
(2) S obzirom na namjenu i veličinu oka, mreže potegače dijele se na sljedeće:
(3) Užad koja se upotrebljava pri ribolovu mrežama potegačama ne smije biti duža od 500 metara (5 uza po 100 metara) na svakom krilu mreže.
(4) U ribolovu mrežama potegačama zabranjeno je upotrebljavati okićeni konop za plašenje ribe.
(5) U ribolovu mrežama potegačama zabranjeno je korištenje umjetne rasvjete osim u ribolovu potegačom srdelarom i oližnicom, ukupne jačine instalirane snage električnih rasvjetnih tijela do 2.000 W ili kod plinskih ferala do 2.000 kandela po plovilu.
(6) U ribolovu mrežama potegačama zabranjeno je povlačiti mrežu s plovilima u pokretu.
Članak 16.
(1) Ribolov tramatom (ludrom, zagonicom i fružatom) je namijenjen ulovu sparidnih vrsta riba. Obavlja se ograđivanjem morskog prostora konopima nakon čega se riba usmjerava i sabija na manji prostor iz kojeg se završno izlovljava.
(2) Kod ribolova ludrom i fružatom veličina oka jednostrukih mreža stajačica ne smije biti manja od 32 milimetra, a kod ribolova ludrom veličina oka kvadruna ne smije biti manja od 22 milimetra.
(3) Kod ribolova zagonicom veličina oka niti u jednom dijelu mreže potegače ne smije biti manja od 32 milimetra.
(4) U ribolovu ludrom, zagonicom i fružatom ograđena riba se smije izlovljavati ostima.
(5) U ribolovu tramatom zabranjena je uporaba ronilačkih aparata i mreža kod kojih se završno izlovljavanje obavlja stiskanjem olovnje pomoću stezača (imbruja).
Članak 17.
(1) Radi nesmetanog obavljanja ribolova ministar nadležan za morsko ribarstvo može odlučiti da se redoslijed obavljanja ribolova tramatom za tekuću godinu utvrdi ždrijebom.
(2) Odluku iz stavka 1. ovoga članka ministar donosi najkasnije do 31. ožujka tekuće godine, na prijedlog strukovnih udruženja ribara (Hrvatska obrtnička komora ili Hrvatska gospodarska komora).
(3) Odluka o ždrijebu mora sadržavati:
– tko ga provodi;
– mjesto i datum provođenja;
– tko i pod kojim uvjetima može pristupiti;
– način provođenja ždrijeba i
– postupak obavljanja ribolova tramatom nakon provedenog ždrijeba.
(4) Odluka iz stavka 1. i 2. ovoga članka dostavlja se strukovnim udruženjima ribara iz stavka 2. ovoga članka i objavljuje se u sredstvima javnog priopćavanja.
Članak 18.
(1) Pod ribolovom mrežama stajačicama podrazumijeva se ribolov topljenjem mreža na doček i topljenjem na zapas. Topljenje na doček podrazumijeva postavljanje mreže na morsko dno ili u vodeni stupac. Topljenje na zapas podrazumijeva ograđivanje plova ribe mrežom, a zatim naizmjeničnim spuštanjem i dizanjem iste vrši se zbijanje ribe na uži prostor iz kojega se izlovljava.
(2) U ribolovu na zapas dopušteno je koristiti najviše 500 metara ukupne duljine mreža stajačica.
(3) Prema konstrukciji mreže stajačice dijele se na:
– jednostruke mreže stajačice koje su izrađene iz jednostrukog mrežnog tega
– trostruke mreže stajačice koje su izrađene iz trostrukog mrežnog tega koji se sastoji od središnjeg mrežnog tega (mahe) i po jednog vanjskog tega (popona) sa svake strane mahe, a mogu biti jednopodne ili dvopodne
(4) Jednostruke mreže stajačice mogu biti plutajuće i pridnene.
(5) Trostruke – jednopodne ili dvopodne mreže stajačice mogu biti samo pridnene.
Članak 19.
(1) Zabranjeno je držanje na ribarskom plovilu i korištenje u ribolovu više od 6 000 metara pridnenih jednostrukih mreža stajačice i/ili trostrukih jednopodnih mreža stajačica. U slučaju kada jedan ribar obavlja ribolov količina mreža ne smije biti veća od 4 000 metara, a dodatnih 1 000 metara je dozvoljeno za drugog te slijedećih 1 000 metara za trećeg ribara na plovilu.
(2) Zabranjeno je držanje na ribarskom plovilu i korištenje u ribolovu više od 2 500 metara trostrukih dvopodnih mreža stajačica.
Ukupna duljina jedne ili više vrsta mreža stajačica koje se koriste u ribolovu u unutarnjem i teritorijalnom moru ne smije prelaziti 5 000 m po jednom ribarskom plovilu
Članak 20.
(1) Najveća dopuštena visina pridnenih jednostrukih mreža stajačica i trostrukih dvopodnih mreža stajačica ne smije prelaziti 10 metara.
(2) Najveća dopuštena visina trostrukih jednopodnih mreža stajačica ne smije prelaziti 4 metra.
(3) Iznimno od odredbi stavka 1. ovoga članka, dozvoljeno je korištenje mreža stajačice iz stavka 1. ovoga članka visine do 30 metara ukupne duljine do 500 metara, a na ribarskom plovilu se ne smije nalaziti više od 500 metara mreža stajačica kojih visina prelazi 10 metara.
Članak 22.
(1) Veličina oka mrežnog tega pridnenih jednostrukih mreža stajačica ne smije biti manja od 5 milimetara, a debljina pletiva ne smije biti veća od 0,5 milimetara.
(2) Veličina oka središnjeg mrežnog tega – mahe jednopodnih trostrukih mreža stajačica ne smije biti manja od 40 milimetara, vanjskog mrežnog tega – popona 150 milimetra, debljina pletiva ne smije biti veća od 0,5 milimetara, a visina vanjskog mrežnog tega – popona ne smije prelaziti 8 oka.
(3) Iznimno od stavka 2. veličina oka središnjeg mrežnog tega – mahe jednopodnih trostrukih mreža stajačica namijenjenih ulovu romba (Psetta maxima) i hrskavičnjača ne smije biti manja od 120 milimetara, a vanjskog mrežnog tega – popona 350 milimetara.
(4) Veličina oka središnjeg mrežnog tega – mahe trostrukih dvopodnih mreža stajačica ne smije biti manja od 40 milimetara, veličina oka vanjskog mrežnog tega – popona 150 milimetra, debljina pletiva ne smije biti više od 0,5 milimetara, a visina vanjskog mrežnog tega – popona ne smije prelaziti 8 oka.
(5) Iznimno od stavka 4. veličina oka središnjeg mrežnog tega – mahe dvopodnih trostrukih mreža stajačica koje se koriste za lov sipa (Sepia officinalis) smije biti između 32 i 38 milimetara, a visina vanjskog mrežnog tega – popona ne smije prelaziti 6 oka.
(5) Iznimno od stavaka 2. i 4. veličina oka središnjeg mrežnog tega – mahe jednopodnih i dvopodnih trostrukih mreža stajačica koje se koriste za lov sipa (Sepia officinalis) smije biti između 32 i 40 milimetara, a visina vanjskog mrežnog tega – popona ne smije prelaziti 8 oka.
Članak 23.
(1) U ribolovu mrežama stajačicama zabranjena je uporaba svih sredstava i načina plašenja ribe, umjetne rasvjete i mamaca.
(2) Iznimno od odredbe stavka 1. ovoga članka, dopušteno je:
– plašenje ribe uz uporabu vesla i pobuka u ribolovu:
– gavuna – olige (Atherina boyeri) jednostrukom mrežom stajačicom veličine oka mrežnog tega između 5 i 8 milimetara,
– gavuna (Atherina hepsetus) jednostrukom mrežom stajačicom veličine oka mrežnog tega između 10 i 12 milimetara,
– i gire oblice (Spicara smaris) jednostrukom mrežom stajačicom veličine oka mrežnog tega između 15 i 17 milimetara.
– koristiti mamce u ribolovu gire oštrulje (Spicara flexuosa) jednostrukom mrežom stajačicom veličine oka mrežnog tega između 18 i 20 milimetara, tako da se mamac stavlja na mrežu ili se baca uz postavljenu mrežu (brum).
– koristiti umjetnu rasvjetu u ribolovu sitne plave ribe jednostrukim mrežama stajačicama veličine oka mrežnog tega između 16 i 18 milimetara, instalirane snage električnih rasvjetnih tijela do 2.000 W, odnosno kod plinskih ferala 2.000 kandela po plovilu
(3) Iznimno od odredbe stavka 1. ovoga članka, dozvoljena je uporaba umjetne rasvjete pri završnom izlovu zapasane ribe ostima.
Članak 24.
Zabranjeno je preinačavati konstrukcije mreža stajačica određenih ovim Pravilnikom povećavanjem visina spajanjem po visini dvije ili više mreža različitih veličina oka, kao i upletati popon na jednostruke mreže stajačice.
Članak 25.
(1) Pravo na korištenje lovišta za ribolov mrežama stajačicama na doček stječe se topljenjem tih mreža na tom lovištu.
(2) Zabranjeno je ostavljati u moru na lovištu plutajuće oznake, plovila i slično, zbog zauzimanja lovišta ili zbog onemogućavanja njegovog korištenja.
(3) Iznimno od odredbe stavka 1. ovoga članka, radi obavljanja ribolova mrežama stajačicama na doček na određenom lovištu, ribolov se može obavljati prema redoslijedu koji se utvrđuje ždrijebom.
(4) U slučaju kad ima više zainteresiranih ribara za obavljanje ribolova na nekom manjem lovištu, ždrijeb iz stavka 1. ovoga članka provodi Područna jedinica ministarstva na inicijativu pravnih ili fizičkih osoba koje obavljaju gospodarski ribolov (u tekstu koji slijedi: ribari).
(5) Ždrijeb iz stavka 3. i 4. ovoga članka provodi se za tekuću kalendarsku godinu ili ribolovnu sezonu.
(4) Ribari koji su na temelju ždrijeba stekli prvo na obavljanje ribolova mrežama stajačicama na doček na određenom lovištu, dužni su ga koristiti prema utvrđenom redoslijedu.
(7) Ako se mreža stajačica kojom se obavlja ribolov na doček na određenom lovištu ne potopi najkasnije jedan sat nakon zalaska sunca, gubi se pravo na korištenje lovišta za tu noć i ono postaje slobodno lovište.
(8) Ako su na slobodno lovište iz stavka 7. ovoga članka istovremeno došla dva ili više ribara, oni međusobno ždrijebom odlučuju o pravu za obavljanje ribolova mrežama stajačicama te noći.
VII. VRŠE I DRUGE KLOPKE
Članak 26.
(1) Pod ribolovom vršama i drugim klopkama podrazumijeva se:
– lov ribe vršama;
– lov škampa vršama;
– lov velikih rakova vršama;
– lov stajaćim kogolom – tratom za ulov jegulje i
– lov stajaćim jednokrilnim kogolom za ulov gavuna.
(2) Zabranjeno je u ribolovu vršama i drugim klopkama rabiti više od:
– 50 vrša za lov ribe;
– 300 vrša za lov škampa;
– 150 vrša za lov velikih rakova;
– 1 stajaćeg kogola – trate za lov jegulje (Anguilla anguilla) i
– 1 stajaćeg jednokrilnog kogola za lov gavuna.
Članak 27.
U ribolovu vršama dopušteno je postavljati mamac u vrše radi primamljivanja riba i drugih morskih organizama.
Vrše za lov ribe
Članak 28.
(1) Vrše za lov ribe sastoje se od mrežnog tega koji je razapet na okvir.
(2) Mrežni teg može biti od konca, metalne žice ili plastike, a vrša može imati oblik valjka, kvadra ili prizme s jednim ili više vršnjaka.
(3) Zabranjen je ribolov vršama za lov ribe čija je veličina oka mrežnog tega manja od 32 milimetra.
(4) Iznimno od odredbi stavaka 2. i 3. ovoga članka, vrše za lov jegulja (Anquilla anquilla) su oblika valjka s dva vršnjaka na kojima je mrežni teg postavljen na metalnim okvirima, a veličina oka mrežnog tega ne smije biti manja 12 milimetara.
(5) Vrše za lov ribe postavljaju se na morsko dno pojedinačno ili u skupinama.
Vrša za lov škampa
Članak 29.
(1) Vrša za lov škampa je klopka namijenjena za lov sitnih rakova: škampa (Nephrops norvegicus) i vabića (Squilla mantis).
(2) Vrša za lov škampa sastoji se od okvira na kojem je razapet mrežni teg, a svaka vrša ima do dva vršnjaka.
(3) Zabranjen je lov vršama za škampe čija je veličina oka mrežnog tega manja od 18 milimetara.
Vrše za lov krupnih rakova
Članak 30.
(1) Vrša za lov krupnih rakova je klopka namijenjena za lov jastoga (Palinurus elephas), hlapa (Homarus gammarus) i kuke (Scyllarides latus).
(2) Vrša za lov krupnih rakova sastoji se od okvira na kojem je postavljen mrežni teg, a svaka vrša ima do dva vršnjaka.
(3) Zabranjen je lov vršama za krupne rakove čija je veličina oka mrežnog tega manja od 55 milimetara.
(4) Vrše za krupne rakove smiju se rabiti tako da se postavljaju na morsko dno pojedinačno ili u skupinama.
Stajaći kogol – trata za lov jegulje
Članak 31.
(1) Stajaći kogol – trata za lov jegulje (u tekstu koji slijedi: kogol – trata) je klopka koja se sastoji od krila i vreće koji su izrađeni od mrežnog tega, a koristi se tako da se krila i vreća postavljaju na motke zabijene u dno kojima se pregrađuje korito rijeke ili njezini pritoci, rukavci, kanali i drugi slični dijelovi akvatorija (u tekstu koji slijedi: penjala).
(2) Veličina oka mrežnog tega niti u jednom dijelu kogola – trate ne smije biti manja od 12 milimetara.
(3) Pravo na postavljanje kogola – trate na penjalu utvrđuje se ždrijebom i provodi se za ribolovnu sezonu, koja traje od 1. rujna od 1. ožujka.
(4) Ždrijeb iz stavka 3. ovoga članka provodi Područna jedinica ministarstva u Dubrovniku, najkasnije do 1. kolovoza.
Stajaći jednokrilni kogol za ulov gavuna
Članak 32.
(1) Stajaći jednokrilni kogol (u tekstu koji slijedi: kogol – gavunet) namijenjen je ulovu olige (Atherina boyeri) i običnog gavuna (Atherina hepsetus).
(2) Kogol – gavunet sastoji se od jednog krila i vreće koji su izrađeni od jednostrukog mrežnog tega.
(3) Veličina oka mrežnog tega kogola – gavuneta niti u jednom dijelu ne smije biti manja od 5 milimetara niti veća od 12 milimetara.
(4) U ribolovu kogolom – gavunetom zabranjeno je koristiti umjetnu rasvjetu.
VIII. OSTI
Članak 33.
(1) Osti su probodni ribolovni alati koji se koriste za lov ribe i drugih morskih organizama. Upotrebljavaju se s obale ili iz plovila.
(2) Kod ribolova ostima dozvoljena je uporaba umjetne rasvjete, instalirane snage električnih rasvjetnih tijela do 2.000 W, odnosno kod plinskih ferala 2.000 kandela.
(3) Osti se smiju koristiti i kod ribolova ludrom, zagonicom, fružatom, plivaricom ciplaricom i mrežama stajačicama na zapas.
Članak 34.
(1) Pod ribolovom udičarskim alatima podrazumijeva se ribolov parangalima i povrazima.
(2) Parangali su stajaći i plutajući.
(3) Povrazi su odmeti, kančenice, povlačni povrazi – panule, povrazi s kukom i plivajući povrazi (tunje samice). Kod ribolova tunjama samicama dozvoljeno je korištenje do najviše dvije udice.
(4) Zabranjeno je u ribolovu koristiti više od:
– 2.000 udica stajaćih parangala u ribolovnim zonama A, E, F i G, odnosno 3.500 udica u ribolovnim zonama B, C i D;
– 500 udica plutajućih parangala i
– 100 komada tunja samica.
Članak 35.
(1) Na odmetu smiju biti privezane najviše tri (3) udice.
(2) Na kančenici smije biti privezano najviše pet (5) udica.
(3) Na panuli smije biti privezano najviše deset (10) udica.
(4) Na tunjama samicama smiju biti privezane najviše dvije (2) udice.
(5) Uporaba umjetne rasvjete dozvoljena je samo kod ulova glavonožaca povrazima s kukom, instalirane snage električnih rasvjetnih tijela do 2.000 W, odnosno kod plinskih ferala 2.000 kandela po plovilu.
(6) U ribolovu odmetima, kančenicama i panulama zabranjeno je koristiti udice širine luka manjeg od 7 milimetara, a u ribolovu tunjama samicama i stajaćim parangalima udice širine luka manjeg od 10 milimetara.
(7) Iznimno od odredbe stavka 6. ovoga članka, u ribolovu plutajućim parangalom namijenjenim za ribolov tune (Thunnus thynnus) i drugih vrsta krupne plave ribe zabranjeno je koristiti udice širine luka manjeg od 30 milimetara.
Članak 36.
(1) Pod lovom drugih morskih organizama podrazumijeva se:
(2) Pod sakupljanjem drugih morskih organizamama podrazumjeva se:
Članak 37.
(1) U lovu velikog morskog crva dozvoljena je uporaba do 20 komada trapula, malih ostiju i njima sličnih naprava, te umjetna rasvjeta ukupne jačine do najviše 2.000 kandela po plovilu.
(2) U lovu velikog morskog crva zabranjeno je koristiti ronilačke aparate.
Članak 38.
(1) Sakupljanje organizama iz članka 36. stavka 2. ovoga Pravilnika smije se obavljati sa ili bez uporabe ronilačkih aparata i priručne opreme.
(2) U sakupljanju koralja od priručne opreme dopušteno je koristiti do dvije (2) sjekire za otkidanje koralja.
(3) Pod priručnom opremom iz stavka 1. ovoga članka podrazumijevaju se sve naprave koje se pokreću isključivo snagom ljudskog tijela.
Članak 39.
(1) Zabranjeno je obavljanje ribolova ribolovnim alatima i opremom koja nije označena na način propisan ovim Pravilnikom.
(2) Na svakoj širilici pridnene koće ili koćice mora biti označeno ime i luka upisa broda, odnosno registarska oznaka plovila kojim se obavlja ta vrsta ribolova.
(3) Položaj ribolovnih alata koji se polažu u more mora biti vidljivo označen plutajućim oznakama (u tekstu koji slijedi: plutača), a na kojima mora biti čitljivo ispisano ime i luka upisa broda, odnosno registarska oznaka plovila kojim se obavlja ribolov.
(4) Položaj u moru pojedinih mreža stajačica označava se s najmanje dvije plutače, jednake veličine i boje, oblika kvadra, najmanje zapremine 5 dm3, postavljene na početak i kraj pojedinih mreža.
(5) Položaj u moru pojedinačno postavljene vrše označava jedna plutača, oblika kugle, promjera od najmanje 15 centimetara, a skupine vrša dvije takve plutače postavljene na početak i kraj skupine.
(6) Položaj u moru pojedinih parangala se označava s najmanje dvije plutače, postavljene na njegova oba kraja, jednake veličine i boje, oblika kvadra, najmanje zapremine 5 dm3. Na plutači mora biti uspravno postavljena motka s oznakom u obliku zastave, najmanje površine 5 dm2, a koja se nalazi najmanje jedan metar od površine mora.
(7) Veličina slova i brojeva iz stavka 3. ovoga članka mora biti najmanje 5 centimetara, a iznimno na plutačama koje označavaju položaj plutajućeg parangala veličina slova i brojeva mora biti najmanje 10 centimetara.
(8) Radi bolje uočljivosti, ribolovni alati označeni na način naveden u stavcima 4., 5., i 6. ovoga članka, mogu biti dodatno označeni plutačama ili plutačama s uspravnim motkama i oznakama u obliku zastave.
XII. POSEBNE ODREDBE
Plovila
Članak 40.
(1) U obavljanju gospodarskog ribolova smije se koristiti samo plovilo upisano u povlastici.
(2) Iznimno od odredbe stavka 1. ovoga članka dozvoljeno je uz glavno plovilo koristiti:
– jedno (1) pomoćno plovilo u ribolovu pridnenom mrežom koćom;
– jedno (1) pomoćno plovilo u ribolovu pelagijskom mrežom koćom;
– dva (2) pomoćna plovila – svjećarice u ribolovu plivaricom srdelarom;
– tri (3) pomoćna plovila u ribolovu plivaricom tunolovkom i palamidarom;
– jedno (1) pomoćno plovilo u ribolovu plivaricom ciplaricom i plivaricom iglicarom;
– dva (2) pomoćna plovila – svjećarice u ribolovu plivaricom oližnicom;
– jedno (1) pomoćno plovilo u ribolovu mrežama potegačama, osim u ribolovu potegačom srdelarom kada se mogu koristiti dva (2) pomoćna plovila;
– jedno (1) pomoćno plovilo u ribolovu mrežama stajaćicama na zapas;
– jedno (1) pomoćno plovilo u ribolovu ostima s ili bez umjetne rasvjete;
– dva (2) pomoćna plovila – svjećarice u ribolovu mrežom jednostrukom mrežom stajačicom u ribolovu male plave ribe;
– tri (3) pomoćna plovila u ribolovu ludrom i
– dva (2) pomoćna plovila u ribolovu zagonicom i fružatom.
Članak 41.
(1) Pod snagom porivnog stroja plovila podrazumijeva se nazivna snaga stroja prema originalnoj deklaraciji proizvođača toga stroja.
(2) Iznimno od stavka 1. ovoga članka, ukoliko je snaga porivnog stroja smanjena ograničenjem broja okretaja od strane nadležne službene osobe, pod snagom porivnog stroja plovila podrazumijeva se smanjena snaga upisana u brodske dokumente.
(3) Kada se plovilo pokreće uz uporabu dva ili više porivnih strojeva tada se kao snaga porivnog stroja plovila podrazumijeva zbroj snaga ugrađenih porivnih strojeva iz stavaka 1. i 2. ovoga članka.
(4) Kada se ribolov obavlja uz uporabu više plovila tada se kao snaga porivnog stroja plovila podrazumijeva zbroj snaga ugrađenih porivnih strojeva u svim plovilima sukladno odredbama iz stavka 3. ovoga članka.
Članak 42.
(1) Povlačna sila plovila koja se koristi u ribolovu je vrijednost izmjerena dinamometrom na stupu pri ľ broja okretaja porivnog stroja.
(2) Kada se ribolov obavlja uz uporabu više plovila tada se kao povlačna sila plovila podrazumijeva zbroj povlačnih sila u svim plovilima koja obavljaju ribolov.
Konstrukcijsko-tehničke osobine ribolovnih alata
Članak 43.
(1) Veličina oka uzlovnog mrežnog tega, pletenog od konca ili sličnih materijala, mjeri se u mokrom stanju od sredine jednog uzla do sredine drugog uzla dužinom ispružene stranice oka mrežnog tega.
(2) Veličina oka bezuzlovnog mrežnog tega, pletenog od konca ili sličnih materijala, mjeri se u mokrom stanju dužinom ispružene stranice oka između sredina dviju spojnica oka mrežnog tega.
(3) Prigodom mjerenja veličine oka iz stavka 1. ili 2. ovoga članka mora se izmjeriti veličina najmanje pet (5) oka mrežnog tega (udaljenost između 11 čvorova) i na temelju tih mjerenja odrediti srednju vrijednost veličine oka mrežnog tega.
(4) Grafički prikaz načina mjerenja veličine oka uzlovnog i bezuzlovnog mrežnog tega pletenog od konca tiskani su uz ovaj Pravilnik i čine njegov sastavni dio (Prilog 1.).
Članak 44.
(1) Četverostrani mrežni teg na vršama za ribe i rakove mora biti tako postavljen da svako oko mrežnog tega ima oblik kvadrata uz dozvoljeno odstupanje do 10% (deset posto).
(2) Odredba stavka 1. ovoga članka o načinu postavljanja mrežnog tega ne odnose se na vršnjak.
(3) Kod vrša ili drugih klopki pletenih od metala ili drugog krutog materijala kod kojih je oko četverostranog ili šesterostranog oblika, veličina oka mjeri se najkraćom duljinom otvora oka.
(4) Grafički prikazi načina mjerenja veličine oka četverostranog ili šesterostranog oblika iz stavka 1. ovoga članka tiskani su uz ovaj Pravilnik i čine njegov sastavni dio (Prilog 2.).
Članak 45.
(1) Veličina udice mjeri se širinom luka (zakrivljenog dijela) mjereno na najširem dijelu vanjskog ruba, odnosno najvećom udaljenošću između najšireg dijela vanjskog ruba prednjeg i stražnjeg luka udice.
(2) Grafički prikaz načina mjerenja veličine udice tiskan je uz ovaj Pravilnik i čini njegov sastavni dio (Prilog 3.).
XIII. REDOSLIJED I UVJETI OBAVLJANJA RIBOLOVA
Provođenje ždrijeba za utvrđivanje redoslijeda obavljanja ribolova
Članak 46.
(1) Obavijest o provođenju ždrijeba za utvrđivanje redoslijeda obavljanja ribolova uz uporabu određenog ribolovnog alata na određenom lovištu objavit će se na oglasnim pločama svih Područnih jedinica ministarstva.
(2) Ždrijeb provodi povjerenstvo, sastavljeno od djelatnika Ministarstva, koje imenuje ministar (u daljem tekstu: Povjerenstvo).
(3) Povjerenstvo se sastoji od predsjednika, dva člana i tajnika.
Članak 47.
Ždrijebu iz članka 17., članka 25., i članka 31. ovoga Pravilnika može pristupiti svaka pravna ili fizička osoba koja ima povlasticu za obavljanje ribolova uz uporabu ribolovnih alata za koje se provodi ždrijeb.
Članak 48.
(1) Prijava za ždrijebanje predaje se Povjerenstvu na dan provođenja ždrijebanja u vremenu od 8.30 do 11.00 sati.
(2) Prijava za ždrijebanje obvezno mora sadržavati:
(3) Uz prijavu za ždrijebanje obvezno se mora priložiti potvrda o uplaćenom novčanom iznosu od 50,00 kuna, u proračun Republike Hrvatske, na ime troškova provođenje ždrijeba.
(4) Pravne i fizičke osobe, ovlaštenici povlastice za obavljanje gospodarskog ribolova uz uporabu ribolovnog alata za koji se provodi ždrijeb, mogu dati više prijava ako su ovlaštenici više povlastica za obavljanje ribolova za koji se provodi ždrijeb, ali svaka takva prijava mora se dati posebno i za nju moraju biti ispunjeni uvjeti iz stavka 1., 2. i 3. ovoga članka.
Članak 49.
(1) Ždrijeb se provodi izvlačenjem listića.
(2) O tehnici provođenja ždrijeba odlučuje Povjerenstvo ovisno o vrsti ribolovnog alata za koji se provodi ždrijeb.
Članak 50.
(1) Nakon provedenog ždrijeba sastavlja se zapisnik o rezultatima ždrijeba, koje potpisuju predsjednik i članovi Povjerenstva, na temelju kojeg je Područna jedinica ministarstva, u roku od najduže 20 dana, dužna izdati rješenje o redoslijedu i načinu obavljanja ribolova uz uporabu ribolovnog alata za koji je proveden.
(2) Zapisnik o rezultatima ždrijeba istaknut će se na oglasnoj ploči Područne jedinice ministarstva u kojoj je proveden.
(3) Zapisnik iz stavka 2. ovoga članka dostavit će se Ministarstvu poljoprivrede, šumarstva i vodnoga gospodarstva.
(4) Radi provođenja inspekcijskog nadzora zapisnik iz stavka 2. ovoga članka dostavit će se i nadležnoj Policijskoj upravi i Kapetaniji.
Članak 51.
(1) Rješenje za obavljanje ribolova za koji je proveden ždrijeb iz članka 48. ovoga Pravilnika pravnim ili fizičkim osobama na temelju provedenog ždrijeba izdaje nadležna Područna jedinica ministarstva.
(2) Rješenje iz stavka 1. ovoga članka sadrži sljedeće podatke:
Članak 52.
Pravo obavljanja ribolova koje je utvrđeno temeljem provedenog ždrijeba nije prenosivo na druge pravne ili fizičke osobe.
Posebne odredbe o redoslijedu i uvjetima obavljanja ribolova
Članak 53.
Pravo na obavljanje ribolova na lovištu za koje nije propisano provođenje ždrijeba ili za koje nije proveden propisani ždrijeb stječe se dolaskom na lovište.
Članak 54.
(1) Ribolov sitne plave ribe ima prednost pred svim ostalim vrstama ribolova.
(2) Druge vrste ribolova smiju se obavljati na udaljenosti od najmanje 0,3 morske milje od lovišta sitne plave ribe.
(3) Iznimno od odredbe iz stavka 1. ovoga članka, ako se na lovištu za ribolov sitne plave ribe pojavi i krupna plava riba, prednost ima ribolov krupne plave ribe.
Članak 55.
(1) Radi nesmetanog obavljanja ribolova sitne plave ribe zabranjeno je približavati se svjećaricama bilo kojim plovilom na udaljenost manju od 0,3 morske milje.
(2) Kod ribolova sitne plave ribe uz uporabu umjetne rasvjete, svaka od svjećarica dviju susjednih ribolovnih ekipa smije se nalaziti na udaljenosti od najmanje 0,3 morske milje, odnosno na udaljenosti od najmanje 0,5 morskih milja kad se svijetli uz uporabu elektro-agregata.
Članak 56.
Ribolov koćicom zabranjen je na udaljenosti manjoj od 300 metara od oznake položaja drugih ribolovnih alata ili lovišta za koje je proveden ždrijeb za utvrđivanje redoslijeda ili prava obavljanja ribolova.
XIV. ZAJEDNIČKE ODREDBE
Članak 57.
(1) U gospodarskom ribolovu na moru zabranjena je uporaba ronilačkih aparata.
(2) Iznimno od odredbe stavka 1. ovoga članka, zabrana se ne odnosi na ribolov i sakupljanje školjkaša, koralja i spužava.
(3) Pod zabranom uporabe ronilačkih aparata podrazumijeva se i držanje ronilačkih aparata u plovilu kojim se obavlja ribolov i/ili njihovo nošenje uz obalu na lovištima na kojima je moguće obavljati gospodarski ribolov.
(4) Iznimno od odredbe stavka 3. ovoga članka, zabrana držanja ronilačkih aparata na plovilu ne odnosi se na plovila kojima se obavlja ribolov uz uporabu povlačnih mreža i kružnih mreža plivarica.
Članak 58.
Zabranjeno je držati na plovilu ili nositi uz obalu eksplozivna ili kemijska sredstva pomoću kojih se može ubijati, trovati ili omamljivati riba i drugi morski organizmi.
Članak 59.
Zabranjeno je držati na plovilu, koristiti i/ili nositi uz obalu:
Članak 60.
(1) Iznimno od odredbe članka 59. u obavljanju gospodarskog ribolova dopuštena je uporaba ribolovnih alata i/ili opreme čije konstrukcijsko-tehničke osobine nisu sukladne odredbama ovog Pravilniku i čija uporaba nije propisana ovim Pravilnikom, ukoliko se ti ribolovni alati i/ili oprema upotrebljavaju zbog istraživanja njihovih svojstava u svrhu unaprjeđenja tehnologije ribolova, povećanja selektivnosti, očuvanja kakvoće lovine i sl., uz stručni nadzor pravne osobe registrirane za poslove istraživanja mora i odobrenje za tu vrstu ribolova.
(2) Odobrenje za ribolov iz stavka 1. ovog članka izdaje Ministarstvo na zahtjev vlasnika Povlastice za gospodarski ribolov ili pravne osobe registrirane za poslove istraživanja mora.
(3) Zahtjev za izdavanje odobrenja iz stavka 1. ovoga članka mora sadržavati:
– osnovni konstrukcijsko-tehnički opis ribolovnog alata i/ili opreme i način uporabe;
– mišljenje pravne osobe registrirane za poslove istraživanja mora o svrsishodnosti istraživanja;
– suglasnost pravne osobe registrirane za poslove istraživanja mora za obavljanje stručnog nadzora i
– razdoblje u kojem i ribolovne zone u kojima će se obavljati istraživanja.
(4) Odobrenje za obavljanje ribolova iz stavka 1. ovoga članka mora se nalaziti na plovilu kojim se obavlja ribolov iz stavka 1. ovoga članka.
(5) O ostvarenom ulovu iz ribolova iz stavka 1. ovoga članka osoba kojoj je izdano odobrenje dužna je izvijestiti Ministarstvo.
Članak 61.
Danom stupanja na snagu ovoga Pravilnika prestaju važiti odredbe Pravilnika o ribolovnim alatima i opremi za gospodarski ribolov na moru (»Narodne novine«, br. 6/06, 46/06, 93/06, 125/07 i 41/09).
Članak 62.
Ovaj Pravilnik stupa na snagu danom objave u »Narodnim novinama«.
PRILOG 3.
NAČIN MJERENJA ŠIRINE LUKA UDICE
Na temelju članka 14. stavka 1., točke 2. Zakona o morskom ribarstvu (»Narodne novine«, br. 56/10 i 127/10) ministar poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja donosi
PRAVILNIK
O IZMJENAMA PRAVILNIKA O RIBOLOVNIM ALATIMA I OPREMI ZA GOSPODARSKI RIBOLOV NA MORU
Članak 1.
U Pravilniku o ribolovnim alatima i opremi za gospodarski ribolov na moru (»Narodne novine« br. 148/10) članak 19. mijenja se i glasi:
»Ukupna duljina jedne ili više vrsta mreža stajačica koje se koriste u ribolovu u unutarnjem i teritorijalnom moru ne smije prelaziti 5 000 m po jednom ribarskom plovilu.«
Članak 2.
(1) U članku 22. stavku 1. iza riječi »milimetara« stavlja se točka, a preostali dio rečenice se briše.
(2) U stavku 2. riječi »debljina pletiva ne smije biti veća od 0,5 milimetara,« brišu se.
(3) U stavku 4. riječi »debljina pletiva ne smije biti više od 0,5 milimetara,« brišu se.
(4) Stavak 5. mijenja se i glasi:
»(5) Iznimno od stavaka 2. i 4. veličina oka središnjeg mrežnog tega – mahe jednopodnih i dvopodnih trostrukih mreža stajačica koje se koriste za lov sipa (Sepia officinalis) smije biti između 32 i 40 milimetara, a visina vanjskog mrežnog tega – popona ne smije prelaziti 8 oka.«
Članak 3.
Ovaj Pravilnik stupa na snagu danom objave u »Narodnim novinama«
Klasa: 011-02/11-01/30 Urbroj: 525-08-1-0323/11-1 Zagreb, 18. veljače 2011.