Pojednostavljenje administracije u vođenju obrta je nužno. Pojednostavljenje administrativnih obveza znatno bi olakšalo poslovanje obrtnicima i omogućilo im veću produktivnost u obavljanju njihove primarne djelatnosti. To se prvenstveno odnosi na jednostavnije knjigovodstvo, smanjenje administrativnih evidencija, evidencija o radnom vremenu i djelomice zaštiti na radu.
Nužno je smanjenje cijena energenata, kako bi se omogućila konkurentnost obrtništva na tržištu. Prema sadašnjim propisima, obrtnici plaćaju vodu i struju po povećanim tarifama, što im znatno povećava troškove poslovanja. Zahtjeva se tretiranje obrtnika kao i domaćinstva kod plaćanja energenata.
Potrebno je uvesti naknade za bolovanje u obrtništvu. U slučaju bolovanja obrtnik kao poslodavac samostalno snosi troškove do 42 dana bolovanja, što mu predstavlja veliko opterećenje. U slučaju dugotrajnijeg bolovanja (duljeg od 42 dana), prelazi na teret Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje, međutim naknada se čeka i po nekoliko mjeseci što ozbiljno ugrožava egzistenciju obrtnika koji živi i radi od svog samostalnog rada.
Teško se prilagođavamo brojnim propisima EU. Posebno u slučaju ribarstva, gdje se gotovo svakodnevno objavljuju novi pravilnici.
S obzirom na turistički identitet Istre, potrebno je ustrajati na nastojanjima da se uslužnim, ugostiteljskim i turističkim djelatnostima omogući jednostavna naplata u Eurima ( u zadnjim izmjenama zakona, dopušteno je plaćanje proizvoda u Eurima, uz dokaz da je roba napustila Republiku Hrvatsku).
Obrtništvo u poslovanju slijedi velike gospodarske sustave i podnosi najjači udar gospodarske krize.
Neplaćanje obveza uzelo je maha i obrtnicima je teško naplatiti svoja potraživanja, a neplaćanje prema obrtnicima pak generira njihove dugove. Porezni sustav trenira strogoću na malima te je veliki broj obrtnika u problemima (čak i kada podmire svoje obveze u zakonskom roku, može im se dogoditi „blokada“ jer sustav Porezne uprave se usuglašava u roku od pet dana).
Zbog nemogućnosti raspolaganja dovoljnim sredstvima smanjuje se i broj radnika, a veliki broj nezaposlenih preživljava radeći u sivoj zoni.
Pri svemu tome se pristupom Europskoj uniji, u naš i onako prereguliran pravni sustav, preuzeo i njihov pravni sustav. Obimno gradivo, pisano je na drugačijim osnovama od naših propisa, u cjelini nepoznato u sustavu pa time i nedostupno velikom broju obrtnika.
Iz navedenog je vidljivo kako obrtništvo u našem Udruženju i šire, kao uostalom i cjelokupno gospodarstvo, bilježi pad. Svi pokazatelji fizički i financijski, svjedoče o smanjenju obima poslovanja, smanjenju broja obrta i smanjenom zapošljavanju. Pad je najizraženiji u građevinskim djelatnostima, trgovini i ugostiteljstvu.
Za oporavak stanja u obrtništvu nužan je ukupan oporavak gospodarstva i povećanje kupovne moći stanovništva. Nužno je i osigurati da ne dolazi do čestih promjena u poreznoj politici, kako bi se potencijalnim investitorima dala sigurnost i mogućnost da planiraju svoje poslovanje.
S obzirom na odgovornost (gotovo) cjelokupnom imovinom, obrtnici ne uživaju status koji zaslužuju niti su dovoljno prepoznatljivi. Kao najmanji gospodarski subjekti, trebali bi, prema uzoru na neka druga gospodarstva, uživati poseban status „misli prvo na male“, dok su u našoj situaciji nerijetko zanemareni. Briga o velikim poduzetnicima, dodatno je narušila tržišne odnose. Na javnim natječajima uglavnom uspijevaju veliki, nudeći niske cijene, koje kompenziraju nedostatnim plaćanjem pod izvođača.
Ulaskom u Europsku uniju otvoreno je novo veliko tržište, ali i brojne nepoznanice. Obveze certificiranja proizvoda, poštivanja propisa i plaćanje poreza ciljanoj zemlji, uz postojeću zabranu rada radnika, velika su kočnica obrtnicima.
Problem u konačnici predstavlja i radna snaga, s obzirom da se mali broj učenika školuje za strukovna zanimanja.