Stanje odnosno problemi u obrtništvu višekratno su raspravljani na Upravnom odboru Udruženja i Obrtničke komore Istarske županije te su u sklopu zajedničkog materijala „Aktualno stanje u obrtništvu i prijedlozi mjera za poboljšanje položaja obrtnika „ dostavljene na dalji postupak Hrvatskoj obrtničkoj komori.
Od značajnih promjena tijekom prošle godine, najvažnija je ona koja se tiče načina naplate poreza na dodanu vrijednost – Zakon o porezu na dodanu vrijednost predviđao je da svi obveznici od 1.1. 2015.godine plaćaju PDV po ispostavljenom računu. To bi predstavljalo veliku opasnost za obrtnike i njihovu likvidnost, s obzirom na slabu zaštitu vjerovnika i raširenu kulturu neplaćanja. Zakon je ipak izmijenjen na način da se poduzetnicima i obrtnicima s godišnjim prometom do 3 milijuna kuna omogućava plaćanje PDV-a po naplati računa.
Od početka godine, donesene su izmjene Zakona o porezu na dohodak, kojima je povećan iznos osobnog odbitka kao „dvosjekli mač“ S jedne strane se rasterećuje građanstvo a u isto vrijeme bez dijela prihoda ostale su jedinice lokalne uprave (Grad Rovinj – Rovigno u gubitku je 27,7 milijuna kuna), što bi lokalna uprava mogla prebaciti na gospodarstvo, povećanjem lokalnih poreza i drugih davanja.
„Poduzetnički impuls 2015.“ je sa znatno većim sredstvima nego što su bila na raspolaganju prošle godine, s obzirom da Ministarstvo poduzetništva i obrta raspolaže i sredstvima iz fondova EU, te s većim rasponom mjera; raspisan je i natječaj za razvoj i podizanje kvalitete turističkih djelatnosti (Ministarstvo turizma), a očekuje se i natječaji Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost, koji će poticati obnovu zgrada (od čega bi indirektnu korist mogli imati građevinari), nabavku ekološki prihvatljivih vozila i slično.
Započelo je uvođenje financijske discipline; uvedeni rokovi plaćanja novčanih obveza, te predstečajne nagodbe.
U obrtništvu su i dalje aktualni problemi od kojih treba posebno istaknuti:
Rad na crno gdje je Hrvatska obrtnička komora bila inicijator Zakona o zabrani i sprječavanju obavljanja neregistrirane djelatnosti, a i sada kontinuirano poziva na praćenje primjene ovog Zakona na terenu. Rezultati su razočaravajući i očito je da je tu inspekcija slaba karika (traže da se ulove „na djelu“ osobe koje rade na crno i korisnik usluge koji je plaća, te da još to potvrdi na sudu).
Realni rokovi plaćanja i mogućnost naplate obavljenih usluga doneseni kroz Zakon o financijskom poslovanju i predstečajnoj nagodbi, nisu naišli na velik odaziv obrtnika jer se ne zna stav Porezne uprave prema njima.
OIB koji mora biti odvojen za obrt i vlasnika obrta. Postupak je pokrenut, međutim bez rezultata.
Nerealan način obračuna ZAMP-a. Način obračuna naknade ZAMP-u koji obuhvaća naknade autorima glazbe, izvođačima i proizvođačima fonograma nije se promijenio. Treba naglasiti da su pregovori Hrvatske obrtničke komore sa Hrvatskim društvom skladatelja ZAMPOM, usuglašeni sadašnji iznosi naknada, koje su umanjene 10% od onih koje bi ZAMP temeljem Zakona mogao naplaćivati.
Korištenje privremenih i povremenih poslova u ugostiteljstvu (izjednačavanje obrtnika sa velikim turističkim poduzećima). Radno vrijeme uređeno je istim propisima i na isti način za obrtnike i velika turistička poduzeća. To stvara probleme u doba neplaniranog povećanja posla ili iznenadnog izostanaka radnika. Djelomično rješenje uvedeno je Zakonom o radu, koji je omogućio zaposlenim radnicima da (uz suglasnost poslodavca) smiju raditi do 8 sati tjedno i kod drugog poslodavca. Time se omogućuje ugostiteljima zapošljavanje dodatnog, kvalitetnog radnika, s raspodjelom fonda od osam sati na nekoliko sati dnevno ili vikendom. Predlagano rješenje da se omogući dnevni rad u ugostiteljstvu po uzoru na dnevne radnike u poljodjelstvu (sezonce) nije prihvaćeno.