RADIONICA – Naknada štete iz odgovornosti knjigovodstveno-računovodstvene djelatnosti

Pozivamo Vas na radionicu s temom:

„Naknada štete iz odgovornosti knjigovodstveno-računovodstvene djelatnosti“

Radionica će se održati u utorak, 29.11.2016. s početkom u 19 sati u prostorijama Obrtničkog doma Udruženja obrtnika Pula u Puli, Svete Felicite 5A.

Sadržaj radionice bit će sljedeći:

  1. Profesionalna odgovornost knjigovodstveno-računovodstvene djelatnosti (proširenje pokrića),
  2. Opća odgovornost
  3. Odgovornost prema djelatnicima
  4. Dodatak: naknada prihoda u slučaju nesposobnosti za rad

Što možete saznati:

  • Trebam li policu osiguranja odgovornosti?
  • Sadrži li polica ono što je važno za moj posao?
  • Što raditi ako mi se netko obrati sa zahtjevom za naknadu štete?
  • Primjeri pogrešaka i zahtjeva za naknadu iz prakse
  • Koliko košta polica osiguranja?

Radionicu će voditi Damir Rovis, izvršni direktor tvrtke za zastupanje u osiguranju „Nulla dies“ d.o.o. Predviđeno trajanje radionice je jedan sat.

Potvrdu dolaska molimo do 28.11.2016. mailmo na ok-istre@hok.hr ili telefonom na 052/212-993.

 

Nadzori fiskalizacije u razdoblju od 3. – 5.12.2016. godine

U sklopu redovnih nadzornih aktivnosti ovlašteni službenici Ministarstva financija – Porezne uprave provodit će pojačane nadzore od 3.- 5.12.2016. godine u suradnji s Carinskom upravom kod poreznih obveznika koji obavljaju:

– trgovačku djelatnost (prigodna prodaja u zatvorenim prostorima i na otvorenom) i

– djelatnost pripreme i usluživanja hrane i pića (na otvorenom, sajmovi, tržnice i sl.).

Ovlašteni službenici Porezne uprave samostalno, ali i u suradnji s drugim nadzornim službama, kroz organizirane zajedničke akcije, tijekom cijele 2016. godine obavljaju nadzore primjene odredaba Zakona o fiskalizaciji u prometu gotovinom i nadzore pravodobnosti uplate poreza i doprinosa.

 

Pozivamo sve građane kao i pravne i fizičke osobe koje obavljaju djelatnost da prijave sve nepravilnosti s kojima se susreću putem besplatnog telefona 0800-1001, web servisa „Pišite nam“ http://www.porezna-uprava.hr/bi/Stranice/Pisite-nam.aspx   ili dolaskom u lokalnu ispostavu Porezne uprave.

 

PRAVILNICI I NATJEČAJI ZA MJERE POTPORE 1.8 I 1.20

U prilogu vam prosljeđujemo sažetak o mjerama potpore 1.8. i 1.20 koji smo primili od Savjetodavne službe za ribarstvo, uz važnu nadopunu:

Danas su u Narodnim novinama izašle izmjene natječaja pri čemu je rok za predaju zahtjeva produžen do 31/1/2017. Samim time SVI ONI KOJI NISU IMALI 20 RADNIH DANA U 2015.g SADA MOGU PRIJAVITI 2016.g AKO PREDAJU ZAHTJEV U SIJEČNJU!

Molimo vas da proslijedite informaciju svima za koje mislite da bi bili zainteresirani. Iako je glavna namjena ovih mjera zaštita zdravlja, sigurnost i energetska učinkovitost, prihvatljivi troškovi se mogu dobro iskoristiti u svrhu prenamjene plovila za turističku djelatnost. Za detaljnije informacije zainteresirani se mogu javiti u Savjetodavnu službu, stručnoj savjetnici za ribarstvo dr. sc. Danijeli Milić na tel: 052/566-091

 

PRAVILNICI I NATJEČAJI ZA MJERE POTPORE 1.8 I 1.20 – SAŽETAK

  • WEB STRANICA SA SVIM PODACIMA I DOKUMENTIMA:

http://www.mps.hr/ribarstvo/default.aspx?id=2764

    • ROK PODNOŠENJA ZAHTJEVA ZA OBJE MJERE:
      • 15. PROSINCA.2016.   31.01.2017.
  • DODATNO POJAŠNJENJE – plovila do 12m s pasivnim alatima u povlastici imaju potporu/udio sufinanciranja 80%; ostali korisnici imaju 50% potpore
  • Korisnik je je vlasnik ribarskog plovila ili ovlaštenik povlastice za ribolov uz suglasnost vlasnika ribarskog plovila
  • Uvjeti: ribarsko plovilo mora imati dostatnu ribolovnu aktivnost od najmanje 20 ribolovnih dana ostvarenih u godini koja prethodi podnošenju Zahtjeva za potporu;
  • Najviši iznos potpore po ribarskom plovilu na temelju Natječaja 1.8 – Zaštita zdravlja i sigurnost iznosi 400.000,00 kuna.
  • Najviši iznos potpore po ribarskom plovilu na temelju ovoga Natječaja 1.20 – Energetska učinkovitost iznosi 200.000,00 kuna

 

 

Dodatno pojašnjenje

  • U okviru mjera koje se provode kroz Europski fond za pomorstvo i ribarstvo, za operacije koje se odnose na mali priobalni ribolov, moguće je ostvariti povećanje intenziteta javne potpore u odnosu na osnovni intenzitet, tj. ukoliko se operacija odnosi na ribarsko plovilo koje djeluje u segmentu malog priobalnog ribolova, udio sufinanciranja se povećava na 80% ukupnih prihvatljivih troškova. Sukladno Uredbi (EU) br. 508/2014 o Europskom fondu za pomorstvo i ribarstvo, mali priobalni ribolov podrazumijeva ribolov koji obavljaju plovila čija ukupna duljina ne prelazi 12 metara te koja ne koriste povlačne alate definirane u Tablici 3. Priloga I. Uredbe Komisije (EZ) br. 26/2004 od 30. prosinca 2003. godine o registru ribarske flote Zajednice. Naglašavamo da se ove izmjene, među ostalim, odnose na izmjenu vezanu uz okružujuće mreže te povlačne povraze – panule, tj. izmjenom su okružujuće mreže i  povlačni povrazi – panule svrstane u skupinu mobilnih ribolovnih alata te se ne smatraju povlačnim ribolovnim alatima.
  • Oprema/strojevi za smanjenje ručnog dizanja teških predmeta, uključujući i pojedinačne sastavne dijelove te opreme/strojeva, može biti prihvatljiva ukoliko je namijenjena dizanju tereta na ribarskom plovilu kao što je na primjer dizalica ili sastavni dijelovi dizalice namijenjene prenošenju sanduka sa ribom sa jednog dijela plovila na drugi dio.
  • Međutim, ona oprema/strojevi, uključujući i pojedinačne dijelove te opreme/strojeva, koja je izravno povezana sa samim ribolovom, nije prihvatljiva u okviru ove mjere sukladno članku 9. stavku 3. Pravilnika. Na primjer, dizalica ili neki sastavni dio te dizalice (primjerice vinč), koji se koristi za dizanje mreža u samom ribolovu, nije prihvatljiv trošak u okviru ove mjere.

PRAVILNICI I NATJEČAJI ZA MJERE POTPORE 1.8 I 1.20 – SAŽETAK

  • WEB STRANICA SA SVIM PODACIMA I DOKUMENTIMA:

http://www.mps.hr/ribarstvo/default.aspx?id=2764

    • ROK PODNOŠENJA ZAHTJEVA ZA OBJE MJERE:
    • 15. PROSINCA.2016.
  • DODATNO POJAŠNJENJE – plovila do 12m s pasivnim alatima u povlastici imaju potporu/udio sufinanciranja 80%; ostali korisnici imaju 50% potpore
  • Korisnik je je vlasnik ribarskog plovila ili ovlaštenik povlastice za ribolov uz suglasnost vlasnika ribarskog plovila
  • Uvjeti: ribarsko plovilo mora imati dostatnu ribolovnu aktivnost od najmanje 20 ribolovnih dana ostvarenih u godini koja prethodi podnošenju Zahtjeva za potporu;
  • Najviši iznos potpore po ribarskom plovilu na temelju Natječaja 1.8 – Zaštita zdravlja i sigurnost iznosi 400.000,00 kuna.
  • Najviši iznos potpore po ribarskom plovilu na temelju ovoga Natječaja 1.20 – Energetska učinkovitost iznosi 200.000,00 kuna

 

 

Dodatno pojašnjenje

  • U okviru mjera koje se provode kroz Europski fond za pomorstvo i ribarstvo, za operacije koje se odnose na mali priobalni ribolov, moguće je ostvariti povećanje intenziteta javne potpore u odnosu na osnovni intenzitet, tj. ukoliko se operacija odnosi na ribarsko plovilo koje djeluje u segmentu malog priobalnog ribolova, udio sufinanciranja se povećava na 80% ukupnih prihvatljivih troškova. Sukladno Uredbi (EU) br. 508/2014 o Europskom fondu za pomorstvo i ribarstvo, mali priobalni ribolov podrazumijeva ribolov koji obavljaju plovila čija ukupna duljina ne prelazi 12 metara te koja ne koriste povlačne alate definirane u Tablici 3. Priloga I. Uredbe Komisije (EZ) br. 26/2004 od 30. prosinca 2003. godine o registru ribarske flote Zajednice. Naglašavamo da se ove izmjene, među ostalim, odnose na izmjenu vezanu uz okružujuće mreže te povlačne povraze – panule, tj. izmjenom su okružujuće mreže i  povlačni povrazi – panule svrstane u skupinu mobilnih ribolovnih alata te se ne smatraju povlačnim ribolovnim alatima.

 

  • Oprema/strojevi za smanjenje ručnog dizanja teških predmeta, uključujući i pojedinačne sastavne dijelove te opreme/strojeva, može biti prihvatljiva ukoliko je namijenjena dizanju tereta na ribarskom plovilu kao što je na primjer dizalica ili sastavni dijelovi dizalice namijenjene prenošenju sanduka sa ribom sa jednog dijela plovila na drugi dio.

 

  • Međutim, ona oprema/strojevi, uključujući i pojedinačne dijelove te opreme/strojeva, koja je izravno povezana sa samim ribolovom, nije prihvatljiva u okviru ove mjere sukladno članku 9. stavku 3. Pravilnika. Na primjer, dizalica ili neki sastavni dio te dizalice (primjerice vinč), koji se koristi za dizanje mreža u samom ribolovu, nije prihvatljiv trošak u okviru ove mjere.

 

 

MJERA I.8. „Zaštita zdravlja i sigurnost“

http://www.mps.hr/ribarstvo/default.aspx?id=3886

Prihvatljivi troškovi:

4.          Opis ulaganja za koje se traži potpora (naznačiti područje ulaganja te troškove unutar područja ulaganja, moguć višestruki izbor)
4.1.   Poboljšanje sigurnosnih uvjeta na ribarskom plovilu
4.1.1.              čamci za spašavanje i/ili hidrostatski uređaji za otpuštanje čamaca za spašavanje
4.1.2.              osobni lokacijski uređaji koji mogu biti ugrađeni u prsluk za spašavanje i radnu odjeću ribara
4.1.3.              osobna oprema za plutanje, a posebno hidro-termo odijela ili odijela za preživljavanje, koluti i prsluci za spašavanje
4.1.4.              signalne baklje i rakete
4.1.5.              sprave za dobacivanje konopa
4.1.6.              sustavi za spašavanje čovjeka u moru (MOB)
4.1.7.              oprema za gašenje požara kao što su aparati za gašenje požara, vatrogasni pokrivači, detektori požara i dima, aparati za disanje
4.1.8.              protupožarna vrata
4.1.9.              zaporni ventili na spremniku za gorivo
4.1.10.           detektori plinova i alarmni sustavi za plin
4.1.11.           kaljužne pumpe i alarmi
4.1.12.           oprema za radiovezu ili satelitsku komunikaciju
4.1.13.           vodonepropusni poklopci grotala i vrata
4.1.14.           osigurači na strojevima kao što su vitla ili mrežna vitla
4.1.15.           prolazi i pristupne ljestve
4.1.16.           rasvjeta za potragu, rasvjeta na palubi ili rasvjeta za nuždu
4.1.17.           sigurnosni uređaji za otpuštanje u slučaju zapinjanja ribolovnog alata za podvodne prepreke
4.1.18.           sigurnosne kamere i monitori
4.1.19.           oprema i dijelovi potrebni za poboljšanje sigurnosti na palubi
4.2.   Poboljšanje zdravstvenih uvjeta na ribarskom plovilu
4.2.1.              pribor za prvu pomoć
4.2.2.              lijekovi i uređaji za hitno liječenje na plovilu
4.2.3.              usluge telemedicine uključujući elektronske tehnologije, opremu i medicinsko snimanje koje se na plovilu upotrebljavaju za savjetovanje na daljinu
4.2.4.              vodiči i priručnici za poboljšanje zdravlja na plovilu
4.2.5.              informativne kampanje za poboljšanje zdravlja na plovilu
4.3.   Poboljšanje higijenskih uvjeta na ribarskom plovilu
4.3.1.              sanitarne prostorije
4.3.2.              kuhinjske prostorije i oprema za prostorije za skladištenje hrane
4.3.3.              uređaji za pročišćavanje vode u pitku vodu
4.3.4.              oprema za čišćenje radi održavanja sanitarnih uvjeta na plovilu
4.3.5.              vodiči i priručnici za poboljšanje higijene na plovilu, uključujući programske alate
4.4.   Poboljšanje radnih uvjeta na ribarskom plovilu
4.4.1.              ograde na palubi
4.4.2.              zakloni na palubi i osuvremenjivanje kabina radi pružanja zaštite od nepovoljnih vremenskih uvjeta
4.4.3.              predmeti povezani s unaprjeđenjem sigurnosti u kabinama te sa osiguravanjem zajedničkih prostora za posadu
4.4.4.              oprema za smanjenje ručnog dizanja teških predmeta
4.4.5.              boje i gumene podloge za sprječavanje klizanja
4.4.6.              oprema za zvučnu i toplinsku izolaciju i oprema za poboljšanje ventilacije
4.4.7.              radna odjeća i sigurnosna odjeća
4.4.8.              znakovi za hitne slučajeve i sigurnosni znakova
4.4.9.              usluge analize rizika i procjene u cilju utvrđivanja rizika za ribare u lukama ili na plovilu kako bi se poduzele mjere za sprječavanje ili smanjenje rizika
4.4.10.           vodiči i priručnici o poboljšanju radnih uvjeta na plovilu

 

 

 

MJERA I.20. „Energetska učinkovitost i ublažavanje klimatskih promjena“

http://www.mps.hr/ribarstvo/default.aspx?id=3887

Prihvatljivi troškovi:

5.          Opis ulaganja za koje se traži potpora (naznačiti područje ulaganja te troškove unutar područja ulaganja, moguć višestruki izbor)
5.1.      Poboljšanje hidrodinamike trupa plovila
4.1.20.           mehanizmi za stabilnost kao što su ljuljna kobilica i gomoljasti pramac kojima se pridonosi poboljšanju pomorstvenosti i stabilnosti plovila
4.1.21.           troškovi vezani uz upotrebu netoksičnih proizvoda za suzbijanje obrastanja, kao što je bakreni premaz radi smanjenja trenja
4.1.22.           troškovi vezani uz kormilarski uređaj, kao što su sustavi za kontrolu kormilarskog uređaja i višestruka kormila za smanjenje aktivnosti kormila ovisno o vremenskim uvjetima i stanju mora
4.1.23.           troškovi testiranja rezervoara kao osnova za poboljšanje hidrodinamike
5.2.     Poboljšanje pogonskog sustava plovila
5.2.1.              energetski učinkoviti propeleri, uključujući pogonska vratila
5.2.2.              katalizatori
5.2.3.              energetski učinkoviti generatori kao što su generatori koji upotrebljavaju vodik ili prirodni plin
5.2.4.              pogonski elementi koji upotrebljavaju energiju iz obnovljivih izvora kao što su jedra, zmajevi, vjetrenjače, turbine ili solarne ploče
5.2.5.              poprečni propeleri
5.2.6.              oprema koja se koristi kod prilagodbe motora za upotrebu biogoriva
5.2.7.              ekonometri, sustavi za upravljanje gorivom i sustavi za praćenje
5.2.8.              sapnice za poboljšanje pogonskog sustava
5.3.   Ribolovni alat i oprema
5.3.1.              troškovi prelaska s povlačnog na alternativni ribolovni alat
5.3.2.              troškovi preinaka povlačnog ribolovnog alata
5.3.3.              nabava opreme za nadzor povlačnog ribolovnog alata
5.4.   Smanjenje potrošnje električne i termalne energije
5.4.1.              poboljšanje sustava za hlađenje, zamrzavanje ili izolaciju – za plovila kraća od 18 m
5.4.2.              poticanje ponovne upotrebe topline na plovilu (zadržavanje topline i ponovna upotreba za ostale pomoćne operacije na plovilu)
5.5.   Revizije i sustavi energetske učinkovitosti
5.5.1.              revizije energetske učinkovitosti plovila
5.5.2.              sustavi energetske učinkovitosti plovila
5.6.   Studije za ocjenu doprinosa alternativnih pogonskih sustava i dizajna oplate energetskoj učinkovitosti plovila
5.6.1.              studije za ocjenu doprinosa alternativnih pogonskih sustava i dizajna oplate energetskoj učinkovitosti plovila

 

MJERA I.8. „Zaštita zdravlja i sigurnost“

http://www.mps.hr/ribarstvo/default.aspx?id=3886

Prihvatljivi troškovi:

4.          Opis ulaganja za koje se traži potpora (naznačiti područje ulaganja te troškove unutar područja ulaganja, moguć višestruki izbor)
4.1.   Poboljšanje sigurnosnih uvjeta na ribarskom plovilu
4.1.1.              čamci za spašavanje i/ili hidrostatski uređaji za otpuštanje čamaca za spašavanje
4.1.2.              osobni lokacijski uređaji koji mogu biti ugrađeni u prsluk za spašavanje i radnu odjeću ribara
4.1.3.              osobna oprema za plutanje, a posebno hidro-termo odijela ili odijela za preživljavanje, koluti i prsluci za spašavanje
4.1.4.              signalne baklje i rakete
4.1.5.              sprave za dobacivanje konopa
4.1.6.              sustavi za spašavanje čovjeka u moru (MOB)
4.1.7.              oprema za gašenje požara kao što su aparati za gašenje požara, vatrogasni pokrivači, detektori požara i dima, aparati za disanje
4.1.8.              protupožarna vrata
4.1.9.              zaporni ventili na spremniku za gorivo
4.1.10.           detektori plinova i alarmni sustavi za plin
4.1.11.           kaljužne pumpe i alarmi
4.1.12.           oprema za radiovezu ili satelitsku komunikaciju
4.1.13.           vodonepropusni poklopci grotala i vrata
4.1.14.           osigurači na strojevima kao što su vitla ili mrežna vitla
4.1.15.           prolazi i pristupne ljestve
4.1.16.           rasvjeta za potragu, rasvjeta na palubi ili rasvjeta za nuždu
4.1.17.           sigurnosni uređaji za otpuštanje u slučaju zapinjanja ribolovnog alata za podvodne prepreke
4.1.18.           sigurnosne kamere i monitori
4.1.19.           oprema i dijelovi potrebni za poboljšanje sigurnosti na palubi
4.2.   Poboljšanje zdravstvenih uvjeta na ribarskom plovilu
4.2.1.              pribor za prvu pomoć
4.2.2.              lijekovi i uređaji za hitno liječenje na plovilu
4.2.3.              usluge telemedicine uključujući elektronske tehnologije, opremu i medicinsko snimanje koje se na plovilu upotrebljavaju za savjetovanje na daljinu
4.2.4.              vodiči i priručnici za poboljšanje zdravlja na plovilu
4.2.5.              informativne kampanje za poboljšanje zdravlja na plovilu
4.3.   Poboljšanje higijenskih uvjeta na ribarskom plovilu
4.3.1.              sanitarne prostorije
4.3.2.              kuhinjske prostorije i oprema za prostorije za skladištenje hrane
4.3.3.              uređaji za pročišćavanje vode u pitku vodu
4.3.4.              oprema za čišćenje radi održavanja sanitarnih uvjeta na plovilu
4.3.5.              vodiči i priručnici za poboljšanje higijene na plovilu, uključujući programske alate
4.4.   Poboljšanje radnih uvjeta na ribarskom plovilu
4.4.1.              ograde na palubi
4.4.2.              zakloni na palubi i osuvremenjivanje kabina radi pružanja zaštite od nepovoljnih vremenskih uvjeta
4.4.3.              predmeti povezani s unaprjeđenjem sigurnosti u kabinama te sa osiguravanjem zajedničkih prostora za posadu
4.4.4.              oprema za smanjenje ručnog dizanja teških predmeta
4.4.5.              boje i gumene podloge za sprječavanje klizanja
4.4.6.              oprema za zvučnu i toplinsku izolaciju i oprema za poboljšanje ventilacije
4.4.7.              radna odjeća i sigurnosna odjeća
4.4.8.              znakovi za hitne slučajeve i sigurnosni znakova
4.4.9.              usluge analize rizika i procjene u cilju utvrđivanja rizika za ribare u lukama ili na plovilu kako bi se poduzele mjere za sprječavanje ili smanjenje rizika
4.4.10.           vodiči i priručnici o poboljšanju radnih uvjeta na plovilu

PRAVILNIK O STAVLJANJU NA TRŽIŠTE REPRODUKCIJSKOG SADNOG MATERIJALA I SADNICA NAMIJENJENIH ZA PROIZVODNJU VOĆA, e-savjetovanje

Obavještavamo Vas da je otvoreno novo e-savjetovanje na koje ste pozvani. Savjetovanje je moguće pronaći na poveznici:

https://esavjetovanja.gov.hr/Econ/MainScreen?EntityId=4367

Tema savjetovanja je: PRAVILNIK O STAVLJANJU NA TRŽIŠTE REPRODUKCIJSKOG SADNOG MATERIJALA I SADNICA NAMIJENJENIH ZA PROIZVODNJU VOĆA

Opis savjetovanja:

Ovim se Pravilnikom propisuju rodovi, vrste i hibridi voćnih vrsta koji se mogu certificirati i uvjeti certifikacije reprodukcijskog sadnog materijala i sadnica; kategorije za pojedinu vrstu i uvjeti za pojedinu kategoriju u smislu podrijetla, autentičnosti sorte i podloge, vegetativne razvijenosti i zdravstvenog stanja; uvjeti proizvodnje reprodukcijskog sadnog materijala i sadnica; mjere, radnje i uvjeti koje moraju ispunjavati dobavljači reprodukcijskog sadnog materijala i sadnica; način vođenja evidencije o poduzetim aktivnostima tijekom proizvodnje, kupnje, prodaje i isporuke sadnog materijala; rok čuvanja dokumentacije; način označavanja i uvjete izolacije sadnog materijala koji se proizvodi za naručitelja iz treće zemlje; način provođenja stručnog nadzora za pojedine vrste i pojedine kategorije reprodukcijskog sadnog materijala i sadnica; način i vrijeme prijave za stručni nadzor; rok podnošenja prijave za stručni nadzor; obrasci i dokumentacija, sadržaj, oblik i način vođenja evidencije o izdanim certifikatima o sadnom materijalu; način i uvjeti provođenja naknadne kontrole za pojedine vrste bilja; uvjeti i način izdavanja certifikata o sadnom materijalu; način i uvjeti pakiranja i označavanja reprodukcijskog sadnog materijala i sadnica za pojedine vrste bilja i njihove kategorije; uvjeti trgovine reprodukcijskog sadnog materijala i sadnica na veliko i malo; dokumenti koji prilikom uvoza moraju pratiti reprodukcijski sadni materijal i sadnice i/ili se nalaze na pakiranju; uvjeti za uvoz i stavljanje na tržište reprodukcijskog sadnog materijala i sadnica u pogledu pakiranja i označavanja te način vođenja evidencije. Ovim se Pravilnikom u pravni poredak Republike Hrvatske prenose sljedeće direktive Europske unije: – Direktiva Vijeća 2008/90/EZ od 29. rujna 2008 o stavljanju na tržište reprodukcijskog sadnog materijala i sadnica namijenjenih proizvodnji voća (SL L 267, 8.10.2008.) – Provedbena Direktiva Komisije 2014/96/EU od 15. listopada 2014. o uvjetima označivanja, pečaćenja i pakiranja reprodukcijskog sadnog materijala i sadnica namijenjenih proizvodnji voća obuhvaćenima područjem primjene Direktive Vijeća 2008/90/EZ (SL L 298,16.10. 2014.) – Provedbena Direktiva Komisije 2014/98/EU od 15. listopada 2014. o provedbi Direktive Vijeća 2008/90/EZ u pogledu posebnih zahtjeva za rod i vrstu sadnica navedenih u njezinu Prilogu I., posebnih zahtjeva koje moraju ispuniti dobavljači i detaljnih pravila o službenim inspekcijskim pregledima (SL L 298, 16.10.2014.).

Savjetovanje je otvoreno do: 2.12.2016. 

HRVATSKA OBRTNIČKA KOMORA

Odjel za organizaciju rada cehova

Ilica 49, 10000 Zagreb

 

 

 

29. Kongres ugostitelja i turističkih djelatnika

Pozivamo Vas na tradicionalno najbrojniji stručni skup ugostitelja i turističkih djelatnika

29 kongres ugostitelja i turističkih djelatnika,

od 27. do 29. studenoga 2016. godine u Splitu,

u hotelu „Le Meridien Lav“

 

Domaćin ovogodišnjeg Kongresa je Obrtnička komora Splitsko-dalmatinske županije. Pokrovitelj ovogodišnjeg 29. kongresa ugostitelja i turističkih djelatnika je Ministarstvo turizma RH.

S iznimnim zadovoljstvom ove godine ističemo gostovanje gospodina Emanuela Scarella, Michelinovog kuhara.

U svjetlu predložene porezne reforme koja je u ovom trenucima u saborskoj proceduri, nastojat ćemo kroz panel raspravu sa nadležnim institucijama na ovako značajnom skupu predstaviti očekivanja ugostitelja, te moguće posljedice ukoliko dođe do povećanja PDV-a, ali i argumente od predlagatelja za uvođenjem ovako predložene porezne reforme.

Pripremili smo i panel diskusiju sa ugostiteljima iz zemljama našeg okruženja kako bi iz prve ruke imali mogućnost čuti na koji način ugostitelji rade i u kojem okruženju, kakva su zakonska rješenja za pojedine segmenta poslovanja te druge relevantne informacije iz svakodnevnog života ugostitelja.

Moramo istaknuti da imamo ozbiljnu namjeru Kongres osuvremeniti i pružiti našim članovima na atraktivan način nove aktualne teme, nove trendove, promovirati struku i njezin dignitet, kroz tematske radionice i panele, potaknuti i educirati ugostitelje kroz prezentacije i degustacije, predstaviti nove proizvode i sl.

Pojedine planirane aktivnosti koje smo imali planirane za ovu godinu iz objektivnih razloga nismo bili u mogućnosti realizirati. Smatramo da ovim koracima i pomacima iz godine u godinu dolazimo sve bliže našem cilju, a to je prepoznatljivo središnje okupljanje ugostitelja kao najznačajnijeg takvog tipa u RH, spajajući struku na jednom mjestu.

Način prijave i mogućnost sudjelovanja u radu Kongresa 

Ranije smo dostavili informacije o načinu prijave, troškovima te drugim relevantnim detaljima.

Radi dodatnog pojašnjenja ponavljamo:

SVI SUDIONICI MORAJU SE REGISTRIRATI

na linku http://web.penta-pco.com/GIG29/REGISTRACIJA,

– Prijava za jedan od ponuđenih paketa I, II ili III

– Prijava za one koji ne noće u hotelu, sudjeluju u kompletnom programu i zajedničkoj večeri (kotizacija 200 kn i zajednička večera 300 kn u nedjelju)

– Prijava za one koji ne noće u hotelu i sudjeluju samo u radnom dijelu programa, bez zajedničke večere (kotizacija 200 kn)

– Prijava za one koji ne noće u hotelu i sudjeluju samo na zajedničkoj večeri (300 kn).

– Prijava za one koji žele sudjelovati samo na radnom dijelu Kongresa, besplatno

(bez kotizacije, ne uključuje predavanje Michelinovog kuhara, koncert Petra Graše

u klubu “Central” i zajedničku večeru)

– Sve druge kombinacije u direktnom kontaktu na mail

tajana.zunec@penta-zagreb.hr

Za sudjelovanje u programu potrebno je registrirati se na navedenu stranicu do 25.11,.a oni koji ipak neće to biti u mogućnosti moći će to učiniti na registracijskom stolu u hotelu od 27.11.2016. u 14:00 sati, do kraja Kongresa.

Kotizacija u iznosu od 200,00 kn podrazumijeva mogućnost sudjelovanja u svim segmentima programa, na panelima, predavanju Michelinovog kuhara, predavanjima, koncertu Petra Graše i drugo. Kotizacija u organizaciji ovakvog tipa manifestacija je uobičajena. HOK kao organizator želi pružiti Vama, članovima, najbolju moguću uslugu, no ona podrazumijeva i dodatne troškove. Ugovorene cijene hotela su jedinstvene za sve i nisu uvećane za proviziju ili neke druge troškove.

NAPOMENA: HOK je s druge strane osigurao besplatno sudjelovanje (bez kotizacije) za one ugostitelje koji žele doći 28.11.2016. i slušati samo program u Kongresnoj dvorani hotela, kao i 29.11. na radionice/predavanja, osim one koju drži Emanuelo Scarello Michelinov kuhar i prije spomenutog koncerta.

Zajednička večera 27. studenoga, nedjelja 

Pozivamo sve zainteresirane da se opuste uz prigodan program te iznenađenja. Navečer u Hotelu „Le Meridien Lav“ s početkom u 20:00 sati za sve sudionike pripremili smo zajedničku večeru uz klasično poslužen menu. Vina tijekom večere osigurali su naši dugogodišnji partneri „Udruga Graševina Croatica“, koji će donirati vina za ovu prigodu.

Cijena večere iznosi 300 kn koju je kako je navedeno potrebno „naručiti“ preko registracije na webu, link: http://web.penta-pco.com/GIG29/REGISTRACIJA 

Program  

Kao i na prijašnjim kongresima, kroz stručna izlaganja razmotrit će se stanje ugostiteljske struke, prezentirat će se rad Ceha u prošlom razdoblju, kao i aktualne i zanimljive novosti u poslovanju ugostitelja.

Glavna rasprava o problematici u ugostiteljstvu, na kojoj će sudjelovati svi sudionici Kongresa, održat će se 28. studenoga s početkom u 11:00 sati.

Izdvojeno iz programa – panel diskusije 28. studenoga, ponedjeljak 

Iz programa želimo istaknuti panel diskusije, 28. studenoga u prijepodnevnom dijelu, s predstavnicima mjerodavnih ministarstava i institucija o najvažnijim temama s kojima se ugostitelji susreću u svakodnevnom poslovanju, a to su :

Panel I : Ugostiteljstvo danas u Hrvatskoj i perspektive u sektoru

  • Financijski i porezni aspekti u ugostiteljskom sektoru, Porezna reforma
  • Uporaba duhanskih proizvoda u ugostiteljstvu
  • Suradnja s inspekcijskim službama, siva ekonomija
  • Obrazovanje i stanje na tržištu radaPanel II : Ugostiteljstvo van granica RH – iskustva ugostitelja iz regije / pregled financijskih aspekata poslovanja, pozitivne zakonske prakse, problemi u struci / 

Panel III: Promocija hrvatske gastronomije i stvaranje gastronomske prepoznatljivosti .

Više o gostima i panelistima možete pronaći u programu.

Poziv na predavanje Michelinovog kuhara, Emanuela Scarella  

U suradnji sa Hrvatskom turističkom zajednicom imamo čast ugostiti eminentnog   Michelinovog kuhara, Emanuela Scarella, koji će nam predstaviti nove trendove u gastronomiji, podijeliti sa Vama svoja znanja i vještine. Posebno ističemo da smo na ovo predavanje pozvali sve ugostiteljske škole iz RH da dovedu učenike, te prema sada raspoloživim najavama očekujemo zaista i veliki broj učenika koji će imati priliku čuti i razgovarati sa ovako istaknutim gostom.

Pozivamo Vas da se i ove godine odazovete u što većem broju.

ODLUKA MINISTARSTVA POLJOPRIVREDE O ODREĐIVANJU NAČINA DRŽANJA PERADI NA GOSPODARSTVIMA NA PODRUČJU RH

Radi sprečavanja pojave i širenja influence ptica u domaće peradi Ministarstvo poljoprivrede donijelo je Odluku o određivanju načina držanja peradi na gospodarstvima za naselja Aljmaš, Bijelo Brdo i Dalj u Općini Erdut, te naselje Kopačevo u Općini Bilje kojom se zabranjuje držanje peradi na otvorenom.

 

Mjera se odnose na svu perad: kokoši, pure, guske, patke i druge ptice koje se uzgajaju ili drže radi proizvodnje mesa, rasplodnih ili konzumnih jaja i drugih proizvoda, te divlje ptice za uzgoj i rasplod.
Naime, veterinarska inspekcija našla je nekoliko uginulih labudova na rukavcu rijeke Drave kod Bijelog Brda, a uzorci su dostavljeni Veterinarskom zavodu u Vinkovcima. Obzirom na opravdanu sumnju da se radi o visokopatogenoj influenci ptica Ministarstvo poljoprivrede radi mjera predostrožnosti zabranilo je držanje peradi na otvorenom i za gore navedena naselja.

Podsjetimo, početkom tjedna Ministarstvo je donijelo odluku kojom se zabranjuje držanje peradi na otvorenom na području naselja Cerna i Šiškovci u Općini Cerna i naselju Retkovci u Općini Ivankovo. 
 

Na ostalim područjima preporuča se zatvaranje sve peradi u nastambe gdje god je to moguće.
Influenca ptica je vrlo zarazna virusna bolest peradi i drugih ptica, a infekcija se širi preko iscjetka dišnog trakta, izmetom ili lešinama uginulih ptica. Izmet oboljele ptice sadrži visoku koncentraciju virusa, pa se njime može kontaminirati voda, oprema, krma, stelja, prijevozna sredstva, sve što dođe u kontakt s takvim izmetom, tako da je mogućnost horizontalnog prijenosa velika.

Ministarstvo poljoprivrede poziva sve vlasnike peradi da se drže ovih odluka kako bi spriječili moguće  daljnje širenja infekcije. Napominjemo da se radi o soju virusa koji NIKADA NIJE uzrokovao bolest kod ljudi, stoga zdravlje ljudi nije ugroženo.

 

 

STRUČNI SAVJET ZA MLIJEKO – informacija sa sastanka održanog 16.11.2016. u Ministarstvu poljoprivrede

Ministar Tolušić održao prvu sjednicu Stručnog savjeta za mlijeko

Cilj je zaštititi domaću proizvodnju hrane

Ministar Tomislav Tolušić danas je u Ministarstvu poljoprivrede održao prvu sjednicu Stručnog savjeta za mlijeko, koja je okupila proizvođače, otkupljivače i prerađivače mlijeka.

Na sjednici se raspravljalo o poteškoćama s kojima se suočavaju proizvođači i otkupljivači mlijeka. Kao najveće prepreke dobrom poslovanju izdvojene su:

  •  niska otkupna cijena,
  • neregulirano tržište i
  • europski tržišni viškovi kojima je preplavljeno naše tržište.

Proizvođači predlažu:

  • sustavno rješavanje nagomilanih dugogodišnjih problema,
  • revitalizaciju proizvodnje mlijeka,
  • što brže donošenje Zakona o zabrani nepoštene trgovačke prakse u lancu opskrbe hranom, te
  • jačanje uloge proizvođačkih organizacija.

Apeliraju na žurnu reakciju ministra i Ministarstva jer je, kako su istaknuli, neizdrživo raditi i proizvoditi u ovim uvjetima i po ovakvim cijenama.

U Hrvatskoj je u 2015. isporučeno 513 tisuća tona mlijeka, a ova bi godina mogla biti završena s isporukom manjom od 500 tisuća tona. Broj proizvođača također je u stalnom padu i u rujnu ih je bilo svega 7.016, a negativan trend bilježi i stočni fond.

Broj mliječnih krava pao je na 169.864 grla. Pozitivan je jedino podatak o povećanju mjesečne proizvodnje po isporučitelju koji iznosi 5.321 kg, to je na godišnjoj razini rast od gotovo 13 posto. Otkupna cijena kreće se u rasponu od 2,16 do 2,24 kn/kg.

Proizvođači mlijeka predlažu da se PDV od 5% na konzumno mlijeko izravno usmjeri proizvođačima mlijeka te da se otkupna cijena mlijeka veže uz Europsku uniju, što znači da kada cijene padaju u EU tada padaju i u Hrvatskoj, a kada rastu trebaju rasti i kod nas.

Također pozivaju na uvođenje interventne mjere u okviru izravnih plaćanja u kojoj će isplata biti po grlu, a ne samo po količini mlijeka. Proizvođači mlijeka također traže izmjene Pravilnika o kakvoći svježeg sirovog mlijeka, te osnivanje Odbora za praćenje provedbe mjera uređenja tržišta u okviru Ministarstva poljoprivrede.

Sektor mljekarstva svjedoči da su i primarna proizvodnja i prehrambena industrija bile potpuno nespremne za utakmicu na zajedničkom tržištu EU. Moj primarni cilj je zaštititi domaću proizvodnju hrane“, izjavio je ministar Tolušić.

Ministar je najavio da će se druga sjednica Savjeta održati već krajem sljedećeg tjedna te je pozvao članove neka do 18. studenoga 2016.  Ministarstvu dostave konkretne prijedloge koji bi mogli pomoći u zaustavljanju negativnog trenda u proizvodnji mlijeka. „Samo zajedničkim snagama i pameću možemo preokrenuti negativne trendove, no tome svi moramo dati svoj doprinos. Trebaju nam konkretne, provedive i učinkovite mjere sa ciljem poboljšanja gospodarskog položaja proizvođača mlijeka na tržištu“, zaključio je ministar Tolušić.

Inspekcijski nadzor – označavanje nepretpakirane hrane

Imamo informaciju da će se od ovog vikenda u našoj županiji započeti inspekcijskim nadzorom označavanja nepretpakirane hrane.

Posebno valja obratiti pažnju na jelovnike i navođenje alergena. Ukoliko ih  nisu do sada upisali, za početak trebaju umetnuti u jelovnike dodatni sadržaj u kojem će biti navedeni i alergeni  u jelima (istaknuto/podebljano ili podcrtano:  „sadrži: jaja, kikiriki, soju…“)

Podsjećamo:

  • navod alergena ili tvari koje uzrokuju netoleranciju mora uključivati riječ „sadrži“
  • ako naziv hrane jasno upućuje na alergen tada dodatno navođenje nije obvezno
  • neki proizvod može sadržavati i druge alergene osim onih koji su prisutni u samom nazivu proizvoda – u tom slučaju preporuča se navođenje svih alergena uključujući i one prisutne u nazivu proizvoda

Najvažniji i najčešći alergeni i tvari koje mogu uzrokovati alergiju ili netoleranciju nabrojani su u Prilogu II Uredbe 1169/2011. Popis Vam prenosimo u cijelosti:

  1. žitarice koje sadrže gluten (dodatno pojašnjenje u Poglavlju 5. Vodiča), tj. pšenica, raž, ječam, zob, pir, kamut4 ili njihovi križanci te proizvoodi od tih žitarica osim:

-glukoznih sirupa na bazi pšenice, uključujući dekstrozu

-maltodekstrin na bazi pšenice

-glukoznih sirupa na bazi ječma

  1. rakovi i proizvodi od rakova
  2. jaja i prozvodi od jaja
  3. riba i riblji proizvodi osim:

-riblje želatine koja se koristi kao nosač za vitamine i karotenoide

-riblje želatine i ribljeg mjehura koji se upotrebljavaju kao sredstvo za bistrenje piva i vina

  1. kikiriki i proizvodi od kikirikija
  2. zrna soje i proizvodi od soje, osim:

-potpuno rafiniranog sojinog ulja i masti

-prirodnih miješanih tokoferola5 (E306), prirodnog D-alfa tokoferola, prirodnog D-alfa tokoferol acetata i prirodnog D-alfa tokoferol sukcinata od soje

-biljnih fitosterola i fitosterol estera od sojinog ulja

-biljnog stanol estera proizvedenog od biljnih sterola dobivenih od sojinog ulja

  1. mlijeko i mliječni proizvodi (uključujući laktozu), osim:

– sirutke koja se upotrebljava za proizvodnju alkoholnih destilata, uključujući etilni alkohol poljoprivrednog porijekla

– laktitola

  1. orašasto voće, tj. bademi, lješnjaci, orasi, indijski oraščići, pekan orasi, brazilski orasi, pistacije, makadamije ili kvinslandski orasi te njihovi proizvodi, osim orašastog voća koje se upotrebljava za proizvodnju alkoholnih destilata, uključujući etilni alkohol poljoprivrednog podrijetla
  2. celer i njegovi proizvodi
  3. gorušica i proizvodi od gorušice
  4. sjeme sezama i proizvodi od sjemena sezama
  5. sumporni dioksid i sulfiti pri koncentracijama većim od 10 mg/kg ili 10 mg/L računati kao ukupni SO2, koji su u proizvodima pripremljenim za konzumaciju ili rekonstituiranim u skladu s uputama proizvođača
  6. lupina i proizvodi od lupine
  7. mekušci i proizvodi od mekušaca

Zabrana pušenja – kontrole

Prema našim informacijama uslijediti će kontrola primjene Zakona  o ograničavanju uporabe duhanskih proizvoda  NN 125/08, 55/09, 119/09 i 94/13

Posebno obratite pažnju:

  • Na terase –u smislu otvorenog prostora, dakle bez zbog vremenskih uvjeta sada dodatnih staklenih stijena, tendi i slično, kako se ne bi smatralo da je izvršena prenamjena te da se radi o zatvorenom javnom prostoru u kojem nije dozvoljeno pušenje (Zatvorenim javnim prostorom smatra se prostor koji ima krov i potpuno zatvoreno više od polovice površine pripadajućih stijena)
  • Na sustav za filtriranje zraka, odnosno provjeru filtera/aktivnog ugljena te da sustav  za filtriranje u radno vrijeme mora  raditi  (Prostor za pušenje mora biti opremljen ventilacijskim sustavom i sustavom za filtriranje, kao i iz pušačkog prostora u otvoreni prostor odvod zraka onečišćenog duhanskim dimom iz mora se osigurati sustavom za filtriranje)

U privitku dostavljamo izvod iz Zakona, kratki pregled obveza te  dodatno ponavljamo  obavijest iz ožujka ove godine.

 

PUŠENJE

u ugostiteljskim objektima

uređeno je Zakonom o ograničavanju uporabe duhanskih proizvoda NN 125/08, 55/09, 119/09 i 94/13

  1. Kako

Pušenje je dozvoljeno samo u ugostiteljskim objektima koji ishode odgovarajuće rješenje o ispunjavanju uvjeta za

  • prostor za pušenje  ili
  • pušački prostor.
  1. Prostor za pušenje

Svi ugostiteljski objekti mogu imati prostor za pušenje, koji mora udovoljavati propisanim uvjetima.

Prostor za pušenje je potpuno zatvoren prostor koji je fizički odvojen od drugih zatvorenih prostora. Dio je svih vrsta ugostiteljskih objekata definiranih Pravilnikom o razvrstavanju i minimalnim uvjetima ugostiteljskih objekata iz skupina »restorani«, »barovi«, »catering objekti« i »objekti jednostavnih usluga« većih od 50 kvadrata. (NN 125/2008, čl.1, t.12; NN 119/2009, čl. 1).

U prostorima za pušenje moguće je konzumirati hranu i piće, ali nije dozvoljeno usluživanje, sukladno pravilima i zakonima koji definiraju ugostiteljsku djelatnost. Takav prostor može se koristiti i za sve druge vrste usluga koje je u njemu moguće obavljati, koje nisu zakonom izričito zabranjene.

 

Uvjeti za prostor za pušenje su:

– Mora biti uređen tako da iz njega nije moguć protok zraka onečišćenog duhanskim dimom u drugi prostor.

– Površina prostora ne smije biti manja od 10 m². – Prostor ne smije zauzimati više od 20% ukupne površine javnoga prostora, odnosno 20% površine prostora za usluživanje u ugostiteljskim objektima. – Prostor ne smije biti namijenjen prijelazu u druge prostore. – U prostoru se ne smije usluživati hrana ni piće. (NN 125/2008, čl.14; NN 119/2009, čl. 6)

– Prostor za pušenje mora biti zatvorena prostorija sa cijelom površinom svih pripadajućih zidova i stropa, s kliznim vratima koja se moraju samostalno zatvarati. Zatvoreni prozori i vrata smatraju se kao dio zida.

– Iznad ili uz vrata prostora za pušenje mora se nalaziti oznaka »Prostor za pušenje« s navedenim brojem osoba koje istodobno prostor za pušenje može primiti.

– Ispred ulaza u prostor za pušenje i u prostoru za pušenje mora se osigurati da se u slučaju kvara ventilacijskog sustava automatski pojavi oznaka »Zabranjeno pušenje zbog kvara na ventilacijskom sustavu« (NN 125/2008, čl.15)

– Prostor za pušenje mora biti opremljen ventilacijskim sustavom i sustavom za filtriranje koji je sastavni dio prostora za pušenje i koji je fizički odvojen od drugoga ventilacijskog sustava zatvorenoga javnog prostora u kojem je prostor za pušenje.

– Duhanskim dimom onečišćen zrak iz prostora za pušenje ne smije prelaziti u druge zatvorene prostorije zatvorenoga javnog prostora.

– Ventilacijski sustav prostora za pušenje mora raditi automatski i osiguravati da nema istjecanja dima u druge zatvorene prostorije zatvorenoga javnog prostora. (NN 125/2008, čl.16; NN 119/2009, čl. 7)

– Ventilacijskim sustavom prostora za pušenje mora se u odnosu na zatvoren prostor iz kojeg se ulazi u prostor za pušenje u samom prostoru za pušenje osigurati podtlak od najmanje 5 Pa uz zatvorena vrata prostora za pušenje.

– Prostor za pušenje mora biti opremljen uređajem za mjerenje i prikazivanje podataka o podtlaku.

(NN 125/2008, čl.17)

– Ventilacijskim sustavom u prostoru za pušenje mora biti osiguran dovod zraka iz otvorenog prostora ili iz zatvorenog prostora u kojemu je pušenje zabranjeno. – Sustav izmjene zraka mora se pročišćavati tako da je najmanja osigurana količina dodatnog zraka 30 litara u sekundi po osobi na temelju indeksa popunjenosti prostora od 0,7 osoba/m².

(NN 125/2008, čl.18)

– Projektiranje, instaliranje i održavanje ventilacijskih sustava prostora za pušenje mora biti provedeno sukladno posebnim tehničkim propisima kojima se utvrđuju bitni zahtjevi za sustave ventilacije.

(NN 125/2008, čl.20)

  1. Pušački prostor

Svi ugostiteljski objekti koji isključivo uslužuju piće ako imaju uslužnog prostora do 49,99m2 pa nisu u mogućnosti osposobiti prostor za pušenje (od minimalno 10m2 i maksimalno 20% prostora), mogu svoj objekt odrediti pušačkim prostorom, koji mora udovoljavati propisanim uvjetima. 

Pušački prostor je  cijeli prostor za usluživanje u ugostiteljskim objektima manjim od 50 kvadrata a može se kao takav odrediti u nemogućnosti osiguravanja zatvorenog odvojenog prostora za pušenje.  (NN 119/2009, čl. 9)

Uvjeti uz pušački prostor su slijedeći:

– U prostoru mora biti istaknuta oznaka o dozvoli pušenja.

– Prostor mora imati ventilacijski sustav koji omogućuje najmanje 10 izmjena zraka na sat. – Odvod zraka onečišćenog duhanskim dimom iz pušačkog prostora u otvoreni prostor mora se osigurati sustavom za filtriranje.

– Prostor mora biti opremljen sredstvima promidžbe spoznaje o štetnosti uporabe duhanskih proizvoda (plakat, leci, naljepnice ili sl.).

(NN 119/2009, čl. 9)

  1. Terase

Pušenje na ugostiteljskim terasama je i nadalje moguće, temeljem naputka Ministarstva zdravstva i socijalne skrbi, od mjeseca lipnja 2009. godine.

Na terasama za koje je rješenjem nadležnog tijela za utvrđivanje uvjeta za obavljanje poslova ugostiteljstva utvrđeno da ispunjavaju uvjete propisane za prostore za usluživanje na otvorenom, sukladno propisima na području ugostiteljstva, mogu se usluživati jela i pića te dopustiti pušenje, jer se ne smatraju se zatvorenim javnim prostorom.

Ukoliko naknadno nakon provedenog postupka utvrđivanja ispunjavanja uvjeta za prostore za usluživanje na otvorenom sukladno propisima na području ugostiteljstva, budu izvršene određene preinake u smislu prenamjene otvorenog prostora (postavljanje staklenih stijena i sl.) navedeni prostor više se neće smatrati prostorom za usluživanje na otvorenom, već zatvorenim javnim prostorom u smislu odredbe članka 13. stavka 2. Zakona o ograničavanju uporabe duhanskih proizvoda („Narodne novine“ broj 125/08, 55/09 – ispravak i 119/09). U tom smislu nadležna inspekcijska tijela imaju ovlasti poduzimanja odgovarajućih upravnih mjera te pokretanja prekršajnog postupka.

  1. Postupak

Člankom 20.b Zakona o ograničavanju uporabe duhanskih proizvoda NN 125/08, 55/09 – ispravak, 119/09 i 94/13) propisano je da ministar zdravlja rješenjem utvrđuje ispunjavanje uvjeta za prostor za pušenje odnosno za pušački prostor.

Rješenje iz članka 20. b Zakona donosi se povodom zahtjeva stranke, vlasnika odnosno korisnika zatvorenog javnog prostora, a postupak se vodi sukladno odredbama Zakona o općem upravnom postupku.

Zahtjev za izdavanje predmetnog rješenje za Istarsku županiju i Primorsko-goransku županiju podnosi se, na  adresu:

 

Ministarstvo zdravlja

Služba županijske sanitarne inspekcije,

Područna jedinica – Odjel za Istru i Primorje

Riva 10

Rijeka

Informacije i zahtjevi dostupni su u sanitarnoj inspekciji.

Uz zahtjev za izdavanje rješenja za prostor za pušenje odnosno za pušački prostor potrebno je priložiti upravnu pristojbu (državni biljeg) u iznosu od 70, 00 kuna

 

Strateška studija utjecaja na okoliš Nacionalnog plana razvoja luka otvorenih za javni promet od županijskog i lokalnog značaja

NARUČITELJ PROJEKTA: Ministarstvo pomorstva, prometa i infrastrukture

VODITELJ PROJEKTA U IME NARUČITELJA: Jadranka Fržop, dipl. iur., pomoćnica ministra
mr.sc Nina perko, Načelnica Sektora
Igor Radić, mag.ing. admin. nav, Voditelj odjela

IZRAĐIVAČ STUDIJE: IRES EKOLOGIJA d.o.o. za zaštitu prirode i okoliša, Prilaz baruna Filipovića 21, 10000 Zagreb
VODITELJ STUDIJE: Mirko Mesarić, dipl. ing. biol.

ODGOVORNA OSOBA IZRAĐIVAČA:
Ires ekologija d.o.o.
Mr. sc. Marijan Gredelj

Zagreb, listopad 2016.

Ovaj proizvod izrađen je pod nadzorom BUREAU VERITAS CROATIA odobrenog sustava upravljanja kvalitetom koji je sukladan:
 normi ISO 9001 – broj certifikata: CRO20168Q
 normi ISO 14001- broj certifikata: CRO19455E

Sadržaj
1 Uvod 6
1.1 Utvrđivanje sadržaja Studije 7
1.2 Svrha i ciljevi izrade Nacionalnog plana razvoja luka otvorenih za javni promet od županijskog i lokalnog značaja 7
2 Okolišne značajke područja na koja provedba Plana može utjecati 12
3 Postojeći okolišni problemi koji su važni za Plan 13
3.1 Pokretači 14
3.2 Pritisci 14
3.3 Stanje okoliša 16
3.4 Utjecaji na funkcionalnost ekosustava i zdravlje ljudi 17
3.5 Odgovor 17
4 Utjecaji Plana na okoliš 19
4.1 Metodologija procjene utjecaja 19
4.2 Procjena utjecaja Plana na okoliš 19
4.3 Osvrt na okolišne probleme važne za Plan 22
5 Mjere zaštite okoliša 23
6 Zaključak 24
7 Varijantna rješenja 25
8 Praćenje stanja okoliša 25

Popis kratica
AZU Agencija za ugljikovodike
CLC CORINE Land Cover (baza podataka o stanju i promjenama zemljišnog pokrova i namjeni korištenja zemljišta)
CORINE Coordination of Information on the Environment (koordinacija informacija o okolišu i prirodnim resursima)
CR Critically Endangered (kritično ugrožene vrste – kategorija ugroženosti vrsta prema Crvenoj listi)
DD Data Deficient (nedovoljno poznate vrste – kategorija ugroženosti vrsta prema Crvenoj listi)
DORH Državno odvjetništvo Republike Hrvatske
DSO Dobro stanje okoliša
DZZP Državni zavod za zaštitu prirode
EK Europska komisija
EM Ekološka mreža
EN Endangered (ugrožene vrste – kategorija ugroženosti vrsta prema Crvenoj listi)
EU Europska Unija
EX Extinct (izumrle vrste – kategorija ugroženosti vrsta prema Crvenoj listi)
EZ Europska zajednica
FAO Food and Agriculture Organization (Organizacija za prehranu i poljoprivredu)
GEF Global Environment Facility (Svjetski fond za okoliš)
HAB Harmful algal bloom – opasno cvjetanje algi
HAOP Hrvatska agencija za okoliš i prirodu
IUOP Integrirano upravljanje obalnim područjem
LC Least Concern (najmanje zabrinjavajuće vrste – kategorija ugroženosti vrsta prema Crvenoj listi)
MAP Mediteranski akcijski plan
MINGO Ministarstvo gospodarstva
MMA Marine managed areas
MZOIP Ministarstvo zaštite okoliša i prirode
NKS Nacionalna klasifikacija staništa
NT Near Threatened (gotovo ugrožene vrste – kategorija ugroženosti vrsta prema Crvenoj listi)
ODMS Okvirna direktiva o morskoj strategiji
ODV Okvirna direktiva o vodama
POP Područja očuvanja važna za ptice
POVS Područja očuvanja važna za vrste i staništa
PUVP Plan upravljanja vodnim područjima
RE Regionaly Extinct (regionalno izumrle vrste – kategorija ugroženosti vrsta prema Crvenoj listi)
RH Republika Hrvatska
SDF Standard Data Form (Natura 2000)
SEA Strategic Environmental Assessment (strateška procjena utjecaja na okoliš)
SPUO Strateška procjena utjecaja na okoliš
UNEP United Nations Environment Programme
VU Vulnerable (osjetljive vrste – kategorija ugroženosti vrsta prema Crvenoj listi)
ZPDML Zakon o pomorskom dobru i morskim lukama
ZPU Zakon o prostornom uređenju

Popis slika
Slika 5.1 Analiza okolišnih problema važnih za Nacionalni plan (Izrađivač: IRES EKOLOGIJA d.o.o.) 14

Popis tablica
Tablica 1.1 Koraci u provedbi strateške procjene utjecaja Programa na okoliš 6
Tablica 1.2 Klasifikacijski kriteriji za određivanje funkcionalnosti i tehničke kvalitete luka (Izvor: Nacionalni plan razvoja luka otvorenih za javni promet od županijskog i lokalnog značaja) 9

1 Uvod
Strateška procjena utjecaja na okoliš je postupak kojim se procjenjuju vjerojatno značajni utjecaji na okoliš koji mogu nastati provedbom strategije, plana ili programa. Strateškom procjenom stvara se osnova za promicanje održivog razvitka kroz objedinjavanje uvjeta za zaštitu okoliša u strategije, planove i programe pojedinog područja. Time se omogućava da se mjerodavne odluke o prihvaćanju strategija, plana i programa donose uz poznavanje mogućih značajnih utjecaja koje bi strategija, plan i program svojom provedbom mogle imati na okoliš, a nositeljima zahvata pružaju se okviri djelovanja i daje se mogućnost uključivanja bitnih elemenata zaštite okoliša u donošenju odluka (Zakon o zaštiti okoliša, NN 80/13, 78/15).
Postupkom procjene utjecaja Nacionalnog plana razvoja luka otvorenih za javni promet od županijskog i lokalnog značaja (dalje u tekstu: Plan) na okoliš procjenjuju se, u najranijoj fazi izrade nacrta Plana, vjerojatno značajni utjecaji na okoliš i zdravlje ljudi koji mogu nastati njegovom provedbom. Postupak se temelji na odredbama Zakona o zaštiti okoliša (NN 80/13, 78/15), Zakona o zaštiti prirode (NN 80/13), Pravilnika o ocjeni prihvatljivosti za ekološku mrežu (NN 146/14) te Uredbe o strateškoj procjeni utjecaja plana i programa na okoliš (NN 64/08).
Postupak strateške procjene utjecaja na okoliš sastoji se od koraka navedenih u tablici (Tablica 1.1).
Tablica 1.1 Koraci u provedbi strateške procjene utjecaja Programa na okoliš
Korak Svrha
Analitički pregled Odrediti je li strateška procjena obvezna prema odredbama Zakona o zaštiti okoliša (NN 80/13, 78/15).
Mišljenje tijela nadležnog za zaštitu prirodu Provođenje prethodne ocjene prihvatljivosti Plana za ekološku mrežu
Mišljenje tijela Ishođenje mišljenja nadležnog tijela za zaštitu okoliša o strateškoj procjeni.
Određivanje sadržaja Strateške studije Definiranje opsega i razine detalja koji će se obraditi u procjeni.
Izrada Strateške studije i ocjena njezine cjelovitosti i stručne utemeljenosti Procjena vjerojatno značajnih utjecaja na okoliš kao rezultata provedbe Plana
Javna rasprava Rasprava o nacrtu Plana i Studije.
Ocjena dobivenih primjedbi o Nacrtu Plana i Studiji Razmatranje pristiglih primjedbi, alternativnih rješenja, razloga za odabir neke varijante
Izvješće o provedenoj strateškoj procjeni utjecaja na okoliš Prikaz načina na koji su u konačni prijedlog Plana integrirane sljedeće stavke: uvjeti zaštite okoliša utvrđeni strateškom procjenom, način praćenja stanja okoliša vezano za provedbu Plana te način provjere provedbe mjera zaštite okoliša koje su postale sadržajem Plana.
Studija je stručna podloga koja se prilaže uz Plan te obuhvaća sve potrebne podatke, obrazloženja i opise u tekstualnom i grafičkom obliku. Studijom se određuju, opisuju i procjenjuju vjerojatno značajni utjecaji na okoliš i zdravlje koji mogu nastati provedbom Plana. Namjera je osigurati da posljedice po okoliš i zdravlje budu ocijenjene za vrijeme pripreme Plana, prije utvrđivanja konačnog prijedloga i upućivanja u postupak donošenja.
Postupak provedbe strateške procjene utjecaja na okoliš također pruža priliku dionicima da sudjeluju u postupku, a osigurava se i informiranje i sudjelovanje javnosti za vrijeme postupka donošenja odluka. Nositeljima zahvata pružaju se okviri djelovanja i daje se mogućnost uključivanja bitnih elemenata zaštite okoliša u donošenje odluka.
Direktiva 2001/42/EZ Europskoga parlamenta i Vijeća o procjeni učinaka određenih planova i programa na okoliš (SEA direktiva) je na snazi od 2001. godine. U Republici Hrvatskoj zakonski okvir za izradu strateških studija usklađen sa SEA direktivom čini sljedeća legislativa: Zakon o zaštiti okoliša (NN 80/13, 78/15), Uredba o strateškoj procjeni utjecaja plana i programa na okoliš (NN 64/08) i Pravilnik o povjerenstvu za stratešku procjenu (NN 70/08). Navedeni propisi su u skladu i s Konvencijom o procjeni utjecaja na okoliš preko državnih granica (Espoo, 1991), koja obvezuje države da obavještavaju i konzultiraju se u svim velikim projektima koji bi mogli imati utjecaj na okoliš preko državnih granica te s Protokolom o strateškoj procjeni okoliša (Kijev, 2003). Konvencija o procjeni utjecaja na okoliš preko državnih granica usvojena je Odlukom o proglašenju Zakona o potvrđivanju Konvencije o procjeni utjecaja na okoliš preko državnih granica (NN 06/96), a Protokol o strateškoj procjeni okoliša usvojen je Odlukom o proglašenju Zakona o potvrđivanju Protokola o strateškoj procjeni okoliša uz Konvenciju o procjeni utjecaja na okoliš preko državnih granica (NN 07/09).
1.1 Utvrđivanje sadržaja Studije
MZOIP je postupkom prethodne ocjene prihvatljivosti Plana za ekološku mrežu 30. svibnja 2016. godine donijelo Rješenje (KLASA: UP/I 612-07/16-71/235, URBROJ: 517-07-2-1-1-16-4) da je Plan prihvatljiv za ekološku mrežu te da nije potrebno provesti Glavnu ocjenu prihvatljivosti Plana za ekološku mrežu.
Ministarstvo pomorstva, prometa i infrastrukture je provelo postupak određivanja sadržaja Studije, sukladno članku 7. Uredbe, na način da je pribavilo mišljenja tijela određenih posebnim propisima o sadržaju Studije i razini obuhvata podataka koji se moraju obraditi u Studiji, vezano na područje iz djelokruga toga tijela.
U svrhu informiranja javnosti, informacija o provedbi postupka određivanja sadržaja Studije objavljena je na internetskoj stranici Ministarstva pomorstva, prometa i infrastrukture.
Odluka o sadržaju strateške studije utjecaja Plana donesena je 30. kolovoza 2016. godine (KLASA: 342-21/14-01/104, URBROJ: 530-03-1-2-2-16-129).
1.2 Svrha i ciljevi izrade Nacionalnog plana razvoja luka otvorenih za javni promet od županijskog i lokalnog značaja
Ministarstvo pomorstva, prometa i infrastrukture u travnju 2015. godine sklopilo je sa Klasterom intermodalnog prijevoza Ugovor o pružanju usluge vođenja projekta izrade Nacionalnog plana razvoja luka otvorenih za javni promet od županijskog i lokalnog značaja na osnovu čega su formalno počele aktivnosti implementacije projekta.
Izrada Plana potrebna je kako bi se omogućio njihov daljnji efikasan i održivi razvoj, te doprinijelo zaštiti i očuvanju okoliša na područjima njihova djelovanja.
Plan je osnovi dokument koji će na sustavan i cjelovit način sagledati potrebe pomorsko-putničkog prometnog sustava županijske i lokalne razine te dati smjernice razvoja za buduće razdoblje. Takav strateški dokument omogućiti će jedinstven razvoj ukupnog priobalnog i otočnog područja imajući u vidu socioekonomske potrebe otočnog stanovništva i gospodarstva tog kraja.
Kao opći cilj Plana ističe se potreba stvaranja učinkovitog modela upravljanja i razvoja pomorsko-putničkog prometnog sustava uz podizanje razine učinkovitosti povezivanja obalnog i otočnog područja te razine kvalitete lučkih usluga.
S druge strane kao posebni ciljevi projekta ističu se potrebe:
– provođenja politike održivog razvoja uz integraciju luka u društveni i ekonomski razvoj lokalnog područja
– izgradnje učinkovitog pomorsko-putničkog prometnog sustava u funkciji valorizacije turističkih potencijala
– identifikacije postojećih uskih grla u administraciji, podgradnji, nadgradnji, uslugama i organizaciji luka te njihovo otklanjanje
– povećanja stupnja sigurnosti u morskim lukama
– uspostave efikasne zaštite okoliša na lučkim područjima
– unaprjeđenja i racionalizacije korištenja energije u morskim lukama.
Prema Planu, za kategorizaciju postojećih luka ključni elementi su sadašnje stanje funkcionalnosti i tehničke kvalitete lučkih građevina i objekata, kao i prometno-tehnološki uvjeti kojima se ostvaruje prometna povezanost, uglavnom otoka i otočnih mjesta s kopnom. Za adekvatnu kategorizaciju luka bitno je analizirati i njihov utjecaj na koncentraciju gospodarskih i društvenih aktivnosti u županijskim urbanim središtima te potrebu ambijentalne zaštite pojedinih lokaliteta u sklopu kojih se nalaze luke.
Na području Republike Hrvatske trenutno je određeno ukupno 65 luka otvorenih za javni promet od županijskog te 369 luka od lokalnog značaja s pripadajućim lučkim područjima.
U skladu s člankom 78. Zakona o pomorskom dobru i morskim lukama u lukama otvorenim za javni promet županijskog i lokalnog značaja mogu se obavljati sljedeće djelatnosti:
1) privez i odvez brodova, jahti, ribarskih, sportskih i drugih brodica i plutajućih objekata,
2) ukrcaj, iskrcaj, prekrcaj, prijenos i uskladištenje roba i drugih materijala,
3) ukrcaj i iskrcaj putnika i vozila i
4) ostale gospodarske djelatnosti koje su s ovim djelatnostima u neposrednoj gospodarskoj, prometnoj ili tehnološkoj svezi (npr. ugostiteljska djelatnost, servisne djelatnosti i dr.).
Prostorne i gospodarske mogućnosti daljnjeg razvoja luke planiraju se i ocjenjuju Godišnjim programom rada i razvoja luke županijskog značaja kojeg donosi na prijedlog ravnatelja, upravno vijeće lučke uprave uz suglasnost župana, te uz prethodno mišljenje ministarstva nadležnog za otoke i suglasnost Ministarstva pomorstva, prometa i infrastrukture uz obvezu usmjeravanja najmanje 30% sredstava na lučko područje gdje je prihod nastao.
Da bi neko područje steklo status luke otvorene za javni promet od županijskog značaja mora ispunjavati uvjete iz članka 5. Uredbe o razvrstaju luka otvorenih za javni promet i luka posebne namjene. Člankom 5. propisana su sljedeća mjerila za razvrstaj:
1) prosječan promet preko 50 000 tona tereta godišnje u razdoblju od 1998. – 2003. godine, odnosno prosječan promet putnika preko 100 000 putnika godišnje u razdoblju 1998. – 2003. godine za luku u kojoj se isključivo obavlja promet putnika
2) odgovarajuća cestovna povezanost sa zaleđem
3) instalirani lučki kapaciteti za promet tereta 50 000 tona, odnosno gatove i obale za prihvat brodova do 80 m dužine i gaza do 4 m
4) najmanje tri linije mjesečno u domaćem prometu za luku u kojoj se isključivo obavlja promet putnika.
Postojeće stanje lučke infrastrukture, kao i analiza i ocjena tog stanja prikazana je na način da su za svako lučko područje opisani i ocjenjeni slijedeći parametri:
 geografski položaj luke i lučkog područja
 površina lučkog područja i odnos na ukupnu površinu drugih lučkih područja
 sadržaj i djelatnosti koje su dostupne i koje se obavljaju u luci
 tehničko-tehnološka obilježja operativnih obala i priveznih mjesta
 kapaciteti priveza za različite vrste plovila
 opremljenost opremom koja omogućuje siguran boravak plovila u luci
 postojeći promet i potencijalna buduća potražnja
 navigacijski i meteorološko-oceanološki uvjeti položaja luke i pripadajućih sidrišta
 postojanje susjednih lučkih kapaciteta i njihov utjecaj na luku, ako postoji.
Luke kategorizirane prema Uredbi o razvrstaju luka otvorenih za javni promet i luka posebne namjene kao luke lokalnog značaja trebale bi obuhvaćati one luke u kojima se odvija teretni (50.000 tona tereta godišnje) ili putnički promet (100.000 putnika godišnje), odnosno sve luke koje služe javnoj uporabi, a imaju samo izgrađenu obalu za siguran privez plovila. Ovakva podjela luka ukazuje da luke lokalnog značaja predstavljaju luke u kojima se odvija putnički promet slabijeg intenziteta ili se u njima odvija povremeni teretni promet. Općenito, lokalne luke jesu u pravilu manje luke u kojima postoji ograničen opseg prometnih i drugih lučkih usluga na raspolaganju njihovim korisnicima.
Dodatno, u luke lokalnog značaja svrstavaju se i sva druga područja koja svojom infrastrukturom i izgrađenom obalom mogu sigurno primiti plovila.
Postojeća mjerila za razvrstaj luka otvorenih za javni promet od županijskog značaja propisana su Uredbom o razvrstaju luka otvorenih za javni promet i luka posebne namjene i na temelju tih mjerila nadležni ministar donosi posebnu odluku, akt ili naredbu kojom se luke razvrstavaju u razrede.
Kriterije kojima se opisuje opća funkcija i uloga županijskih i lokalnih luka koju trebaju imati na nacionalnoj, ali i regionalnoj razini, treba objediniti u dvije osnovne grupe. To su:
 prometno-tehnička funkcionalnost te
 društvena prihvatljivost i održivost.
Prva grupa kriterija opisuje postojeće kapacitete, stanje lučkih građevina i postojeću razinu lučkih usluga odnosno potencijal za povećanje kvalitete prometnog povezivanja, prihvata plovila i putnika te opću funkcionalnost luke i kvalitetu lučkih usluga. Druga grupa kriterija opisuje sigurnosne i ekološke aspekte u luci te ulogu koju luka i lučko područje ima s obzirom na društvene potrebe lokalne zajednice i društveno-gospodarske interese županije. Predloženi kriteriji i izvedeni podkriteriji osnova su za razvrstavanje luka u razrede prema utvrđenim standardima i njihovu klasifikaciju i/ili rangiranje prema važnosti. Svakom od podkriterija pridodana je odgovarajuća oznaka koja prikazuje kojoj vrsti klasifikacije pripada i prikazana je različitom bojom (R1: Standardi funkcionalnosti i tehničke kvalitete, R2: Kriteriji za klasifikaciju luka po važnosti).
Tablica 1.2 Klasifikacijski kriteriji za određivanje funkcionalnosti i tehničke kvalitete luka (Izvor: Nacionalni plan razvoja luka otvorenih za javni promet od županijskog i lokalnog značaja)
Klasifikacijski kriteriji
Grupa Osnovni kriteriji Podkriteriji R1 R2
PROMETNO-TEHNIČKA FUNKCIONALNOST Prometna povezanost Postojanje brodske linije
Postojanje hidroavionske linije
Postojanje povremenog prijevoza putnika
Povezanost na cestovnu prometnu mrežu
Granični prijelaz
Prometni kapacitet i prometna potražnja Duljina operativne obale
Broj vezova – komunalni
Broj vezova – ribarski
Broj vezova – nautički
Prosječni broj dnevnih uplovljavanja plovila
Raspoloživost osnovne lučke infrastrukture Raspoloživost komunalne infrastrukture (voda, struja, hidranti, rasvjeta i dr.)
Postojanje ro-ro veza
Pristupačnost tendera brodova za krstarenja
Prihvat hidroaviona
Raspoloživost izvlačilišta/dizalice za plovila
Raspoloživost opskrbe plovila gorivom
Kvaliteta osnovne lučke infrastrukture Tehničko stanje naprava za privez
Funkcionalno stanje infrastrukture
Raspoloživ prostor za kretanje osoba i vozila po obali
Kvaliteta prilaza za vozila
Kapacitet dodatnih lučkih sadržaja Površina lučkog područja (kopneni dio)
Raspoloživost prostora za tehničko održavanje plovila
Dostupnost opskrbe osnovnim namirnicama
Dostupnost bežičnog pristupa Internetu
DRUŠTVENA PRIHVATLJIVOST I ODRŽIVOST Sigurnost, zaštita, ekološka opremljenost Zaštita plovila od utjecaja valova
Postojanje lučkog svjetla
Dubina mora
Raspoloživost prihvata otpada s plovila
Prihvat i zbrinjavanje zauljenih voda
Postojanje lučke redarske službe
Dostupnost hitnih interventnih službi
Lokacija luke Blizina urbanih i gospodarskih centara u županiji (policentrizam)
Atraktivnost geografskog smještaja
Blizina brodoremontnog ili uslužnog centra za plovila
Lučko područje u sklopu zaštićene urbane cjeline ili pod konzervatorskom zaštitom
Na temelju provedenih analiza i istraživanja postojećeg stanja luka i ponude lučkih usluga predloženo je pet kategorija luka kojima se opisuju zahtjevi u pogledu funkcionalnosti i tehničke kvalitete lučkih usluga koje se u njima pružaju.
Kategorije su označene slovima od A-D pri čemu A predstavlja najvišu, a D najnižu kategoriju odnosno najviši i najniži standard funkcionalnosti. Ro ro putničke luke (tzv. trajektna pristaništa) izdvojene su u posebnu kategoriju, zbog svoje specifičnosti i primarne funkcije prometnog povezivanja kopna i otoka i otoka međusobno te posljedično bitno različitim zahtjevima u pogledu funkcionalnosti koje imaju u lučkom sustavu.
Značenje slovnih oznaka opisa standarda je sljedeće:
 (A) luka vrlo visoke razine usluga
 (B) luka visoke razine usluga
 (C) luka srednje razine usluga
 (D) luka niske razine usluga
 (R) ro-ro putnička luka (pristanište).
Standard D obuhvaća:
 Privez na neuređenu obalu
 Osrednja zaštita od utjecaja valova.
Standard C obuhvaća:
 Postojanje operativne obale duljine min 20 m s dubinom uz obalu min 1,5 m i rasvjetom
 Privez najmanje 50% brodica na obalnim ili pontonskim vezovima sa standardnom priveznom opremom
 Dostupnost izvlačilišta ili nekog drugog načina podizanja plovila
 Prosječno tehničko stanje obale, vezova i opreme na min 70% lučkog područja
 Osiguran pristup cestovnim vozilima do lučkog područja
 Dobra zaštita svih plovila od utjecaja valova
 Postojanje lučkog svjetla
 Redoviti prihvat i otprema otpada s plovila.
Standard B obuhvaća:
 Postojanje operativne obale duljine najmanje 50 m s dubinom uz obalu najmanje 2 m i rasvjetom
 Privez najmanje 50% brodica na obalnim ili pontonskim vezovima sa standardnom priveznom opremom
 Postojanje najmanje 20 nautičkih vezova sa standardnom priveznom opremom
 Postojanje najmanje 50 komunalnih vezova sa standardnom priveznom opremom
 Dostupnost tekuće vode i električne energije
 Primjerena rasvjeta na najmanje 80% duljine lučkog obalnog ruba
 Dostupnost izvlačilišta ili nekog drugog načina podizanja plovila mase najmanje 2 tone
 Zadovoljavajuće tehničko stanje obale, vezova i opreme na 90 % lučkog područja
 Osiguran pristup cestovnim vozilima do obale prometnicom širine najmanje 3 m
 Dostupnost prostora za manje popravke i tehničko održavanje brodica
 Dostupnost opskrbe osnovnim namirnicama
 Vrlo dobra zaštita svih plovila od utjecaja valova – valovi niži od 0,3 m
 Postojanje lučkog svjetla
 Redoviti prihvat i otprema otpada s plovila
 Prihvat i zbrinjavanje zauljenih voda
 Postojanje lučke redarske službe.
Standard A obuhvaća:
 Postojanje operativne obale duljine najmanje 80 m s dubinom uz obalu najmanje 3 m i rasvjetom
 Privez najmanje 50% brodica na obalnim ili pontonskim vezovima sa standardnom priveznom opremom
 Postojanje najmanje 50 nautičkih vezova sa standardnom priveznom opremom s dubinom od najmanje 2 m
 Postojanje najmanje 100 komunalnih vezova sa standardnom priveznom opremom
 Dostupnost tekuće vode i električne energije na najmanje 50% nautičkih vezova
 Dostupnost tekuće vode i električne energije na najmanje 30% komunalnih vezova
 Primjerena rasvjeta na 100% duljine lučkog obalnog ruba
 Dostupnost izvlačilišta ili nekog drugog načina podizanja plovila duljih od 12 m ili težih od 5 tona
 Dostupnost najmanje dvije vrste goriva
 Dobro tehničko stanje obale, vezova i opreme na 90% lučkog područja
 Postojanje izgrađenog i uređenog kopnenog prilaza brodicama na najmanje 80% duljine obale
 Osiguran pristup cestovnim vozilima do obale prometnicom širine najmanje 3 m
 Dostupnost prostora za manje popravke i tehničko održavanje brodica i jahti
 Dostupnost opskrbe osnovnim namirnicama
 Dostupnost bežičnog pristupa Internetu najmanje na dijelu lučkog područja
 Postojanje lučkog svjetla
 Redoviti prihvat i otprema otpada s plovila
 Prihvat i zbrinjavanje zauljenih voda
 Postojanje stalne lučke redarske službe
 Postojanje lučke brodice
 Dostupnost peljarske službe
 Dostupnost hitnih interventnih službi (zdravstvene, vatrogasne službe).
Standard za ro-ro putničke luke obuhvaća:
 Postojanje izgrađenog i uređenog ro-ro veza
 Dostupnost tekuće vode i električne energije
 Primjerena rasvjeta na 100% duljine lučkog obalnog ruba
 Dobro tehničko stanje obale, vezova i opreme na 90% lučkog područja
 Osiguran pristup cestovnim vozilima do obale prometnicom širine najmanje 5 m
 Dobra zaštita svih plovila od utjecaja valova
 Postojanje lučkog svjetla
 Redoviti prihvat i otprema otpada s plovila
 Prihvat i zbrinjavanje zauljenih voda
 Postojanje stalne lučke redarske službe
 Dostupnost hitnih interventnih službi (zdravstvene, vatrogasne službe).
Upravljanje lukama u većini europskih luka obavlja posebno tijelo, uobičajeno lučka uprava, pri čemu je ona odgovorna za upravljanje, planiranje, kontrolu, promociju i koordinaciju svih lučkih aktivnosti. Lučka uprava u pravilu ne provodi lučke procese, već ih samo nadzire i koordinira. Radne procese na lučkom području izvode koncesionari, odnosno gospodarski subjekti kojima je lučka uprava dodijelila koncesiju potrebnu za obavljanje djelatnosti unutar luke.
U pravilu, nakon osnivanja lučke uprave, uspostavlja se i organizacijska struktura lučke uprave, pri čemu se to ponajprije odnosi na imenovanje upravnog vijeća koji će nadzirati rad lučke uprave i luke u cjelini. Pritom bi trebalo težiti (ukoliko zakonski okvir dozvoljava) da sastav upravnog vijeća bude razmjeran utjecaju što ga pojedini korisnici imaju u radu luke. Naime, svi korisnici nemaju ista ovlaštenja. Bez obzira o kojem se obliku organizacije upravljanja radi, lučka uprava svoj gospodarski smisao osnivanja potvrđuje kao subjekt koji će organizacijskim ustrojem i poslovnom politikom pridonijeti ne samo boljem korištenju, nego općenito boljem gospodarenju cjelokupnim lučkim područjem.
Postojeći model upravljanja lukama od županijskog značenja u Republici Hrvatskoj po načinu odabira modela upravljanja u većini slučajeva jest decentralizirani model, odnosno postoji mogućnost djelovanja više samostalnih lučkih uprava na području jedne županije. Analizirano poslovanje županijskih lučkih uprava dovodi do određenih zaključaka koji više upućuju na nedostatke nego prednosti ovakvog modela upravljanja lukama od županijskog značenja.
Odluka o izboru modela organizacije lučkih uprava usko je povezana sa zahtjevima korisnika te detaljnom analizom i ocjenom stanja kvalitete luke te tržišta. Plan daje pregled mogućih modela upravljanja lukama te zaključuje da bi svaka županija, u suradnji s ministarstvom nadležnim za pomorstvo, trebala izabrati jedan od predloženih modela za koji ocijene da je primjeren zadatim okolnostima te koji na najbolji način zadovoljava potrebe te županije.

2 Okolišne značajke područja na koja provedba Plana može utjecati
Proces strateške procjene utjecaja Nacionalnog razvoja luka otvorenih za javni promet od županijskog i lokalnog značaja na okoliš počinje preliminarnom analizom Plana, na osnovu čega se donosi zaključak o potencijalnim utjecajima na sastavnice okoliša.
Morski i obalni okoliš
Stanje morskog i obalnog okoliša moglo bi na strateškoj razini biti poboljšano ukoliko se pojedine luke odluče na prelazak u višu kategoriju standarda funkcionalnosti i lučkih usluga. Time bi se poboljšali uvjeti zaštite od onečišćenja, čime se pozitivno djeluje na sastavnice okoliša.
Gospodarstvo i materijalna imovina
Uslijed poboljšanja prometa, odnosno povećanja broja vezova, poboljšanja osnovne infrastrukture te generalnog poboljšanja stanja u lukama djeluje se pozitivno na turizam, uslijed poboljšanja lučkih usluga.
Stanovništvo
Povećanjem sigurnosti i zaštite u lukama i lučkim područjima utječe se pozitivno na zdravlje i kvalitetu života ljudi.
Navedeni potencijalni utjecaji bili bi rezultat zahvata koji bi proizašli iz odluke lučke uprave da poboljša funkcionalnost i usluge svojih luka.

3 Postojeći okolišni problemi koji su važni za Plan
Postojeći okolišni problemi koji su važni za Plan predstavljaju trenutne negativne trendove u okolišu, koji mogu utjecati na provedbu Plana. U ovom poglavlju procjenjuje se da li trenutno postoje problemi u okolišu koji mogu spriječiti realizaciju Plana ili se pojedini okolišni problemi mogu eliminirati ili se pak može ublažiti njihov utjecaj.
Ukoliko se uoči da Plan nije odgovorio na postojeće probleme u okolišu koji su povezani s temom Plana, Strateškom studijom predlažu se adekvatne dopune dokumenta.
U ovom poglavlju opisani su okolišni problemi na osnovu podataka Instituta za oceanografiju i ribarstvo Split, Državnog statističkog zavoda, Hrvatske agencije za zaštitu okoliša i prirode te podataka prikupljenih od lučkih uprava. Kako bi se dobio uvid u situaciju unutar samih luka, zatraženi su podaci od županijskih lučkih uprava putem obrasca.
Okolišni problemi na razini državnih strategija nisu jednostavni za predočiti te su u pravilu u složenim uzročno-posljedičnim odnosima. Kako bi se dao uvid u postojeće okolišne probleme koji su važni za Nacionalni plan razvoja luka otvorenih za javni promet od županijskog i lokalnog značaja primijenjena je DPSIR metodologija.
U kontekstu DPSIR metodologije, okolišni problemi koji su važni za Plan predstavljeni su Pritiscima, Utjecajima te Stanjem okoliša, a direktno ovisni o Odgovorima odnosno o načinu Upravljanja lukama. Drugim riječima, upravljanje lukama bazirano na multisektorskoj suradnji je jedini put kojim se mogu riješiti trenutni okolišni problemi, ali i najveća kočnica ako se suradnja ne ostvari na konstruktivan i u praksi primjenjiv način.
Pomoću ove metodologije sustav luka otvorenih za javni promet u RH raščlanjen je u pet, međusobno povezanih, funkcionalnih jedinica te je na integrirani način prikazana povezanost između uzroka okolišnih problema i njihovog utjecaja (Slika 3.1).
Na samom početku analize važno je identificirati pokretačke snage koje uzrokuju pritiske u području obuhvata Plana. Nakon toga, potrebno je sagledati najznačajnije pritiske proizašle iz aktivnosti pokretačkih snaga. U ovom slučaju radi se o korištenju luka i lučkog područja od strane stanovništva, bilo u svrhu prijevoza tereta te turističkog prijevoza do određene destinacije ili u svrhu upravljanja lukom od strane lučke uprave. Navedene aktivnosti dovode do pritisaka u okolišu, poput proizvodnje otpada i otpadnih voda, buke u okolišu te povećanja broja ljudi u zaštićenim područjima. Navedeni pritisci evidentirani su putem anketiranja lučkih uprava te JU za zaštićena područja (nacionalni parkovi i parkovi prirode). Nakon što su evidentirani pritisci, potrebno je uvidjeti da li su oni rezultirali promjenama u stanju okoliša. Ukoliko se ustanove značajne promjene stanja okoliša, bitno je shvatiti na koji način te promjene mogu utjecati na funkcionalnost ekosustava i zdravlje ljudi u ovom slučaju. Analiza je završena nakon što se za prepoznate utjecaje definira adekvatan odgovor.

Slika 3.1 Analiza okolišnih problema važnih za Nacionalni plan (Izrađivač: IRES EKOLOGIJA d.o.o.)
3.1 Pokretači
Osnovni pokretači promjena u okolišu izazvani u područjima luka županijskog i lokalnog značaja predstavljaju turističke aktivnosti te prijevoz roba i putnika.
Iako se kontinuirano provode aktivnosti za poticanje ravnomjernije i uravnoteženije regionalne raspodjele turističkog prometa, ti napori još ne rezultiraju bitnim pomacima, pa je i nadalje najveće opterećenje na primorskim županijama. To se posebno odnosi na zaštićena područja primorskih županija, kao i specifična područja nacionalnih parkova, koja su izložena rastućem intenzitetu turizma, što predstavlja potencijalnu opasnost za ekosustave (biljni i životinjski svijet) toga područja, ali i za kvalitetu i atraktivnost te turističke destinacije.
Turistički promet (broj dolazaka i noćenja turista) iz godine u godinu raste. Nautički turizam snažno se razvijao posljednjih desetak godina, o čemu svjedoči značajan porast broja luka nautičkog turizma i broja vezova. Također, ukupan broj posjetitelja nacionalnih parkova bilježi značajan porast.
3.2 Pritisci
Kad govorimo o pritiscima na koje Plan utječe odnosno koji se problematiziraju ovim planom (i strateškom procjenom) bitno je identificirati prostorni obuhvat Plana.
Sukladno Zakonu o pomorskom dobru i morskim lukama (NN 158/03, 100/04, 141/06, 38/09, 123/11, 56/16), luka označava morski i s morem neposredno povezani kopneni prostor s izgrađenim i neizgrađenim obalama, lukobranima, uređajima, postrojenjima i drugim objektima namijenjenim za pristajanje, sidrenje i zaštitu brodova, jahti i brodica, ukrcaj i iskrcaj putnika i robe, uskladištenje i drugo manipuliranje robom i dr. Lučno područje u smislu Zakona jest područje morske luke, koje obuhvaća jedan ili više morskih i kopnenih prostora (lučki bazen), koje se koristi za obavljanje lučkih djelatnosti, a kojim upravlja lučka uprava, odnosno ovlaštenik koncesije.
Luka otvorena za javni promet jest morska luka koju, pod jednakim uvjetima, može upotrebljavati svaka fizička i pravna osoba sukladno njenoj namjeni i u granicama raspoloživih kapaciteta.
Najznačajniji utjecaji luka predstavlja promet koji se odvija u području luke, sidrenje brodova, emisije otpada i otpadnih voda i slično.
S obzirom na rast turističkog prometa i značajke pojedine vrste turizma, raste i opterećenje na okoliš. Prostorna i vremenska raspodjela turista, osobito na određenim destinacijama i u najposjećenijim zaštićenim područjima, osjetno opterećuje komunalnu infrastrukturu, a time i sastavnice okoliša. Povećana potrošnja vode, povećano ispuštanje otpadnih voda, povećana količina otpada, emisije u zrak iz prometa te buka predstavljaju osnovne pritiske na okoliš i prirodu izazvani pomorskim, tj. turističkim prometom.
3.2.1 Podvodna Buka
Problem podvodne buke još nije dovoljno istražen, odnosno nedostaje dovoljno podataka temeljem kojih bi se moglo kvalitativno odrediti trenutni status i trendovi podvodne buke u Jadranskom moru.
Može se zaključiti kako su najviše razine buke prisutne u području najgušćeg pomorskog prometa, što u konačnici može biti povezano i s lukama. S druge strane, iako su luke područja u kojima se očekuju visoke razine podvodne buke, taj problem odnosi se na cijelo jadransko područje i potrebno ga je riješiti na državnoj razini.
Prema Skupu značajki dobrog stanja okoliša za morske vode pod suverenitetom Republike Hrvatske i skup ciljeva u zaštiti okoliša i s njima povezanih pokazatelja prepoznata je potreba za dodatnim istraživanjem na temu podvodne buke te je Hrvatska član EU Tehničke grupe za podvodnu buku i druge oblike energije (Technical Group on Underwater Noise and other forms of energy), koja pomaže zemljama članicama u razvoju koordiniranog pristupa problemima podvodne buke.
U svrhe nadgledanja i djelovanja u skladu s očuvanjem dobrog stanja okoliša Hrvatska prati stanje podvodne buke prema Deskriptoru 11. Unos energije (podvodna buka) opisanog u dokumentu Skup značajki dobrog stanja okoliša za morske vode pod suverenitetom Republike Hrvatske i skup ciljeva u zaštiti okoliša i s njima povezanih pokazatelja.
Dodatno, prema Programu mjera zaštite i upravljanja morskim okolišem i obalnim područjem Republike Hrvatske (Nacrt) naglašava potrebu za djelovanjem na polju podvodne buke te definira tri mjere u skladu s trenutnim potrebama:
3.7.1. Uspostaviti i razviti registar kojim bi se evidentirala, procjenjivala i upravljala prostorna i vremenska raspodjela impulsnih antropogenih izvora buke u frekvencijskom području 10 Hz do 10kHz
3.7.2. Putem mjernih postaja, i/ili ako je to moguće, akustičkim modeliranjem, nadzirati trendove razina kontinuirane podvodne buke unutar tercnih pojasa 63 i 125 Hz (srednja frekvencija)
3.7.3. Uspostaviti regionalnu suradnju na koordiniranom pristupu Deskriptoru 11 u Jadranskom moru te jačati znanja i dijeljenje iskustava o mogućem utjecaju buke na morske organizme u Jadranskom moru.
3.2.2 Pritisci u lukama nautičkog turizma
Sa stajališta zaštite okoliša, posebice morskog, luke nautičkog turizma i marine mogu imati štetan utjecaj na morski i obalni ekosustav. Posebice se to odnosi na uporabu protuobraštajnih boja za brodove, koji negativno utječu na pridnene biocenoze.
Štetan utjecaj mogu imati i lanci za sidrenje, mogući ispusti otpadnih voda (fekalnih, sanitarnih, kaljužnih) iz usidrenih brodova, odbacivanje otpada s brodova u more te posebice curenja ili ispuštanja zauljenih voda.
3.2.3 Prekomjerni broj ljudi i brodova u zaštićenim područjima
Kad govorimo o prekomjernom broju ljudi i brodova u zaštićenim područjima potrebno je razjasniti odnos između luka s pripadajućim lučim područjima i zaštićenih područja. U tom kontekstu lučko područje je područje upravljanja lučke uprave, a obuhvaća jedan ili više morskih i kopnenih prostora (tzv. lučki bazen) što kad govorimo o zaštićenim područjima uzrokuje konflikt u upravljanju prostorom.
Osobiti problem nastaje u morskim nacionalnim parkovima i parkovima prirode (NP Brijuni, NP Kornati, NP Mljet te PP Lastovsko otočje i PP Telašćica), koji su po svojoj prirodi vrlo atraktivni turistima te iz godine u godinu bilježe sve veću posjećenost.
Na području morskih nacionalnih parkova i parkova prirode nalazi se ukupno 9 luka otvorenih za javni promet od županijskog i lokalnog značaja, i to jedna lokalna luka u NP Brijuni, pet lokalnih luka u PP Lastovsko otočje, jedna lokalna i jedna županijska luka u NP Mljet te dvije lokalne luke u PP Telašćica.
Moguće je izdvojiti tri glavne grupe problema koji nastaju u zaštićenim područjima:
• Nemogućnost adekvatnog upravljanja zaštićenim područjima.
• Sidrenje i privezivanje u području zaštićenog područja
• Otpad i otpadne vode.
Rute kretanja plovila nisu jasno definirane, pa posjetitelji zaštićenih područja često plove zonama vrlo stroge zaštite.
Zbog nekvalitetno reguliranog sidrenja i privezivanja, javne ustanove zaštićenih područja imaju problema sa distribucijom posjetitelja, određivanjem i primjenom nosivog kapaciteta područja s obzirom na maksimalan dozvoljeni broj plovila u jednom danu, sigurnošću plovidbe posjetitelja te očuvanjem bioraznolikosti.
3.2.4 Balastne vode
U odnosu na porijeklo balastnih voda razvidno je da se količina iskrcanih balastnih voda uzetih u Jadranskom moru višestruko povećala što upućuje na zaključak da od 2012. godine značajno raste pomorski promet između hrvatskih luka za razliku od pomorskog prometa koji se odvija između hrvatskih luka i sredozemnih luka, odnosno hrvatskih luka i svjetskih luka (isključujući sredozemne i jadranske luke), koji u manjoj mjeri oscilira. Stoga je količina iskrcanih balastnih voda razmjerna pomorskom prometu i također u manjoj mjeri oscilira.
U odnosu na razdoblje 2009.-2012. godina, od 2013. godine povećava se količina iskrcanog vodenog balasta u hrvatskom dijelu Jadranskog mora. Ipak, unatoč povećanoj količini iskrcanog vodenog balasta, ekološki status Jadranskog mora je i dalje zadovoljavajući u usporedbi s prethodnim razdobljem.
Iako su balastne vode pritisak koji je povezan s lukama, u smislu Nacionalnog plana nije problem koji je njime rješiv. Ovome problemu, kao i podvodnoj buci, treba pristupiti na državnoj razini, a ne na razini lučkih uprava.
3.3 Stanje okoliša
3.3.1 Onečišćenje u lukama
Određivanje stupnja eutrofikacije i općenito ekološko stanje od osnovne je važnosti kod planiranja i upravljanja prostorom u priobalnom području. Najlošije ekološko stanje u području srednjeg, a i cijelog Jadrana ustanovljeno je u šibenskoj luci.
Prema podacima prikupljenim od lučkih uprava, većina luka ispušta otpadne vode direktno u more a dio je priključen na gradsku kanalizaciju ili imaju sabirne jame. Manji broj luka ima tretman otpadnih voda (fine rešetke, primarno pročišćavanje, bio pročišćivač, separatori masti u ulja).
Uslijed onečišćenja područja u priobalju uslijed ispusta otpadnih voda komunalnog ili industrijskog podrijetla te lučkog prometa, u Vranjicu i Bakarskom zaljevu su zabilježene povišene koncentracije pojedinih teških metala i/ili organskih zagađivala (IOR, 2014).
Osim otpadnih voda, značajan problem za okoliš predstavlja i otpad nastao u lukama. Otpad koji se prikuplja u lukama predstavlja krupni otpad sa ribarskih brodova, miješani komunalni otpad, otpadna ulja, neopasni tehnološki otpad, zauljeni kruti i tekući otpad, onečišćena ambalaža, plastika, papir, limenke, staklo.
Prema podacima prikupljenim od lučkih uprava, 0-50 % otpada iz županijskih i lokalnih luka završi u moru. Opremljenost luka uređajima za prihvat otpada nije zadovoljavajuća na lokalnoj razini, dok su županijske luke većinom u boljoj poziciji, odnosno bolje su opremljene uređajima za prihvat otpada. Većinom se radi o kantama i kontejnerima za kruti otpad, zauljeni otpad i otpadna ulja, kante za odvojeno skupljanje otpada.
3.3.2 Invazivne vrste
Pronalazak novih stranih vrsta, uz već ranije uspostavljene samoodržive populacije, pokazuje postojanje negativnog trenda. Pojedine strane vrste koje su se proširile hrvatskim dijelom Jadranskog mora značajno negativno utječu na biološku, ekološku i krajobraznu raznolikost.
U Jadranskom je moru u posljednjih dvadesetak godina zabilježen velik broj nalaza stranih toplofilnih vrsta algi, beskralježnjaka i riba od kojih cijeli niz pokazuje invazivne karakteristike. Dijelom se radi o južno-mediteranskim vrstama koje šire svoj areal u Jadran, dijelom o migrantima iz Crvenog mora kroz Sueski kanal, a dijelom o vrstama najvjerojatnije unesenim balastnim vodama. Zanimljivo je, ali i zabrinjavajuće, kako je od 100 vrsta koje se nalaze na listi najinvazivnijih vrsta u Mediteranu, još, prema podacima iz 2006., barem 30 prisutno u Jadranskom moru. Još teža je spoznaja da od ukupno 19 najinvazivnijih algi, prema istom popisu, najmanje 11 već obitava u Jadranu.
U Jadranu je najveći broj stranih vrsta zabilježen u blizini velikih luka sjevernog dijela Jadrana.
Problem invazivnih vrsta u području luka nije moguće riješiti Planom, s obzirom da izvore invazivnih vrsta u Jadranu kontroliraju zakonski i podzakonski akti, prema kojima i same luke obavljaju aktivnosti koje uključuju balastne vode.
3.3.3 Naselja posidonije
Zajednice morskih cvjetnica (Posidonia oceanica) čine jedno od najvažnijih stanišnih tipova u Jadranskom moru, a ujedno je i prioritetno stanište prema Dodatku 1 Direktive o staništima. Zajednice morskih cvjetnica ugrožene su ljudskim aktivnostima u priobalnom pojasu, poput sidrenja i onečišćenja morskog i obalnog okoliša. Obnova uništenih naselja je veoma dugotrajan proces, zbog sporog rasta i isključivo vegetativnog razmnožavanja. U Hrvatskoj su morske cvjetnice zaštićene kao strogo zaštićene vrste Zakonom o zaštiti prirode (NN 80/13).
U zaštićenim područjima na moru evidentiran je problem narušavanja naselja morskih cvjetnica uslijed sidrenja brodova na ovim osjetljivim staništima.
Stanje naselja posidonije narušeno je u najvećoj mjeri u blizini velikih gradova i zaljeva gdje je prisutna industrija ili velike teretne luke.
3.4 Utjecaji na funkcionalnost ekosustava i zdravlje ljudi
3.4.1 Narušavanje prirodnih vrijednosti zaštićenih područja
S obzirom da se lukama u zaštićenim područjima upravlja isključivo po Zakonu o pomorskom dobru i morskim lukama, time se uvelike otežava efikasnija zaštita i nadzor ovih područja po pitanjima dodjele koncesija i koncesijskih odobrenja, zahvata u prostoru, postavljanja privremenih objekata, prekomjernog prihvata i priveza turističkih brodova i jahti. Te aktivnosti u konačnici mogu rezultirati narušavanjem prirodnih i krajobraznih vrijednosti kao i povećanim onečišćenjem mora i podmorja.
Zbog prevelike brzine kretanja brodova (posebice velikih glisera), kao i povećanog broja plovila te buke koju oni stvaraju dupini, morske kornjače i ostali organizmi mogu napustiti zaštićena područja, a povećana je i mogućnost stradavanja od udarca brodskih propelera.
Sidrenje ima neizbježne štetne posljedice na morsko dno i zajednice morskog dna. Posebno je značajno istaknuti utjecaj na naselja posidonije, koja se degradiraju sidrenjem te se time utječe na bioraznolikost morskog okoliša, s obzirom da su naselja posidonije izuzetno važna staništa za mnoge morske organizme koji se u njima hrane i razmnožavaju, a važnu ulogu imaju i u zaštiti pješčanih plaža od erozije uzrokovane valovima.
3.4.2 Utjecaj na okoliš i stanovništvo (zdravlje ljudi)
Pritiscima koji proizlaze iz luka utječe se na kvalitetu okoliša, prvenstveno morskog okoliša i obalnog područja.
Osnovni utjecaji navedenih promjena u okolišu mogu se odraziti i na stanovništvo. Ti utjecaji se prvenstveno odnose na smanjenje kvalitete života uslijed prekomjerne buke brodova te potencijalno narušavanje zdravlja uslijed onečišćenja izazvanog otpadom i otpadnim vodama iz luka.
3.5 Odgovor
Postojeći okolišni problemi mogu se ublažiti ili ukloniti adekvatnim odgovorom društva. To se prije svega odnosi na donošenje novih politika, ili donošenje novih metoda upravljanja područjima koja su pod pritiskom.
Za probleme koji nastaju uslijed stvaranja otpada i otpadnih voda postoje legislativna rješenja ili su ona u postupku donošenja.
Višegodišnjim programom gradnje komunalnih vodnih građevina 2014. – 2023. definirana je izgradnja uređaja za odvodnju i pročišćavanje otpadnih voda na razini RH. Planom gospodarenja otpadom RH za razdoblje 2016. – 2022. definirane su potrebe razvoja sustava gospodarenja otpadom, no dokument još uvijek nije usvojen.
Pritisci u zaštićenim područjima koji su rezultat korištenja luka otvorenih za javni promet karakterizira neodgovarajuća suradnja lučkih uprava i uprava zaštićenih područja, uslijed čega je znatno otežano aktivnosti provoditi na postavkama održivog razvoja. S obzirom na navedeno Strateška studija predlaže usklađivanje sektorskih aktivnosti kao odgovarajućeg rješenja postojećeg problema. Preporuka Strateške studije definirana je u poglavlju 8 Mjere zaštite okoliša.

4 Utjecaji Plana na okoliš
U ovom poglavlju opisuju se potencijalni utjecaji Plana na sastavnice okoliša te se sagledava djelovanje Plana na postojeće okolišne probleme. Prije samog prikaza potencijalnih utjecaja na okolišne teme (morski i obalni okoliš, gospodarstvo i materijalna imovina, stanovništvo), definirana je metodologija koja je korištena za analizu utjecaja Plana na okoliš.
4.1 Metodologija procjene utjecaja
Procjena utjecaja temelji se na strateškoj razini, koja isključuje pojedinačne zahvate i specifičnu projektno vezanu procjenu utjecaja na okoliš.
Sukladno metodološkim preporukama za izradu strateških studija koje analiziraju strategije, planove i programe na krovnoj razini, nastalima u okviru projekta SEA Hrvatska iz 2014. godine, strateškom procjenom analizirano je moguće djelovanje Plana na tri okolišne teme (morski i obalni okoliš, gospodarstvo i materijalna imovina te stanovništvo) unutar kojih su podijeljene sastavnice okoliša na koje prema Uredbi o strateškoj procjeni utjecaja plana i programa na okoliš (64/08) treba procijeniti potencijalni utjecaj Plana.
Procjena utjecaja Plana na sastavnice okoliša prikazuje se putem tri kategorije utjecaja: pozitivan, negativan i neutralan utjecaj.
Utjecaj je pozitivan (+) ako Plan poboljšava postojeće stanje sastavnica okoliša u odnosu na sadašnje stanje ili trend.
Utjecaj je negativan (-) ako se procijeni da se provedbom Plana značajno negativan utjecaj na okoliš ne može isključiti, odnosno ukoliko dolazi do pogoršanja stanja neke od sastavnica okoliša.
Utjecaj je neutralan ukoliko Plan na strateškom nivou ne generira pozitivne ili negativne utjecaje na okoliš.
Osim navedenog, u poglavlju Procjena utjecaja Plana na okoliš uzeti su u obzir okolišni problemi koji su identificirani u poglavlju Postojeći okolišni problemi koji su važni za Plan, odnosno sagledano je u kojoj mjeri je Plan odgovorio na postojeće probleme, koji se na njega odnose.
4.2 Procjena utjecaja Plana na okoliš
Procjena utjecaja Plana na okoliš koncipirana je na način da se sagleda potencijalno djelovanje definiranih kriterija za kategorizaciju luka na sastavnice okoliša. Naime, kriteriji prema kojima se kategoriziraju luke razlikuje se s obzirom na sami standard, odnosno razvijenost luke. Tu se radi o potencijalnim utjecajima na razini budućih zahvata, koji ovim Planom nisu definirani odnosno koji će se dogoditi primjenom utvrđenih kriterija. S tog stanovišta na razini Plana utjecaji se mogu procijeniti kao neutralni.
Luke će se prema definiranim kriterijima svrstati u određenu kategoriju standarda, ovisno o svojoj funkcionalnosti i kvaliteti usluge.
Strateška procjena treba provjeriti: da li postoje potencijalni rizici za okoliš prilikom zadovoljavanja definiranih kriterija, odnosno, ukoliko luka nižeg standarda zadovolji uvjet za prelazak u viši standard, da li bi došlo do generiranja utjecaja na okoliš koji su relevantni za ovaj Plan.
Kriteriji za utvrđivanje standarda funkcionalnosti i tehničke kvalitete lučkih usluga podijeljeni su u pet grupa, pa je na taj način i izvršena procjena utjecaja na okoliš.
Tablica 4.1 Kriteriji za ocjenjivanje funkcionalnosti i tehničke kvalitete lučkih usluga
Kriteriji za utvrđivanje standarda funkcionalnosti i tehničke kvalitete lučkih usluga
Prometni kapacitet Privez na neuređenu obalu
Postojanje operativne obale duljine min. 20 m s dubinom uz obalu min. 1,5 m i rasvjetom
Postojanje operativne obale duljine min. 50 m s dubinom uz obalu min. 2 m i rasvjetom
Postojanje operativne obale duljine min. 80 m s dubinom uz obalu min. 3 m i rasvjetom
Postojanje izgrađenog i uređenog Ro-Ro veza
Privez najmanje 50 % brodica na obalnim ili pontonskim vezovima sa standardnom priveznom opremom
Postojanje min. 20 nautičkih vezova sa standardnom priveznom opremom
Postojanje min. 50 nautičkih vezova sa standardnom priveznom opremom s dubinom od min. 2 m
Postojanje min. 50 komunalnih vezova sa standardnom priveznom opremom
Postojanje min. 100 komunalnih vezova sa standardnom priveznom opremom
Osnovna infrastruktura Dostupnost tekuće vode i električne energije
Dostupnost tekuće vode i električne energije na najmanje 50 % nautičkih vezova
Dostupnost tekuće vode i električne energije na najmanje 30 % komunalnih vezova
Primjerena rasvjeta na najmanje 80 % duljine lučkog obalnog ruba
Primjerena rasvjeta na 100 % duljine lučkog obalnog ruba
Dostupnost osnovne i infrastrukture sukladno kojoj bi se prikupljalo smeće generirano s broda
Dostupnost izvlačilišta ili nekog drugog načina podizanja plovila
Dostupnost izvlačilišta ili nekog drugog načina podizanja plovila mase min. 2 tone
Dostupnost izvlačilišta ili nekog drugog načina podizanja plovila duljih od 12 m ili težih od 5 tona
Dostupnost najmanje dvije vrste goriva
Kvaliteta infrastrukture Prosječno tehničko stanje obale, vezova i opreme na min. 70 % lučkog područja
Zadovoljavajuće tehničko stanje obale, vezova i opreme na min. 90 % lučkog područja
Dobro tehničko stanje obale, vezova i opreme na 90 % lučkog područja
Postojanje izgrađenog i uređenog kopnenog prilaza brodicama na najmanje 80 % duljine obale
Osiguran pristup cestovnim vozilima do lučkog područja
Osiguran pristup cestovnim vozilima do obale prometnicom širine min. 3 m
Osiguran pristup cestovnim vozilima do obale prometnicom širine min. 5 m
Dodatni sadržaji Dostupnost prostora za manje popravke i tehničko održavanje brodica
Dostupnost prostora za manje popravke i tehničko održavanje brodica i jahti
Dostupnost opskrbe osnovnim namirnicama
Dostupnost bežičnog pristupa internetu najmanje na dijelu lučkog područja
Sigurnost i zaštita Osrednja zaštita od utjecaja valova
Dobra zaštita svih plovila od utjecaja valova
Vrlo dobra zaštita svih plovila od utjecaja valova – valovi niži od 0,3 m
Postojanje lučkog svjetla
Redoviti prihvat i otprema otpada s plovila
Prihvat i zbrinjavanje zauljenih voda
Postojanje lučke redarske službe
Postojanje lučke brodice
Dostupnost peljarske službe
Dostupnost hitnih interventnih službi (zdravstvene, vatrogasne službe)
Utjecaji koji se potencijalno mogu generirati na sastavnice okoliša prilikom zadovoljavanja prikazanih kriterija (ukoliko luka zadovolji uvjet prelaska u viši standard), ocijenjeni su na tri okolišne teme: morski i obalni okoliš, gospodarstvo i materijalna imovina, stanovništvo.
4.2.1 Morski i obalni okoliš
Na okolišnu temu Morski i obalni okoliš mogu djelovati aktivnosti koje proizlaze iz kriterija unutar skupina Prometni kapacitet, Kvaliteta infrastrukture i Sigurnost i zaštita.
• Prometni kapacitet
(-) mogući utjecaj na prirodne i kulturne vrijednosti uslijed povećanja operativne obale, povećanja broja komunalnih i nautičkih vezova te izgradnjom ili rekonstrukcijom Ro-Ro veza.
Potencijalni utjecaji mogući su uslijed zahvata poput produbljivanja morskog dna uz obalu. Utjecaji bi se značajno odrazili na naselja posidonije, ukoliko bi ona bila zahvaćena. Ipak, tu radi o potencijalnim utjecajima na razini zahvata, koji ovim Planom nisu definirani. Potencijalni zahvati dogodit će se nakon realizacije ovog Plana. Iz navedenog slijedi zaključak da su potencijalni utjecaji zadovoljavanja kriterija na razini strateške procjene neutralni.
• Kvaliteta infrastrukture
(-) mogući utjecaj na prirodne i kulturne vrijednosti uslijed poboljšanja tehničkog stanja obale te uslijed izgradnje pristupne infrastrukture.
Potencijalni utjecaji mogući su uslijed realizacije zahvata poput pristupih cesta te uređenja obale, no kako se radi o zahvatima koji nisu predviđeni ovim Planom, utjecaji se smatraju neutralnima.
• Sigurnost i zaštita
(+) mogući utjecaj na prirodne vrijednosti uslijed prihvata i otprema otpada s plovila te uslijed prihvata i zbrinjavanja zauljenih voda.
(-) mogući utjecaj na prirodne i kulturne vrijednosti uslijed poboljšanja zaštite plovila od utjecaja valova što pretpostavlja izgradnju lukobrana i drugih zaštitnih objekata.
Ipak, kako se govori o zahvatima koji se potencijalno mogu realizirati nakon provedbe Plana, u ovoj fazi procjene utjecaji su neutralni.
4.2.2 Gospodarstvo i materijalna imovina
Na okolišnu temu Gospodarstvo i materijalna imovina potencijalno mogu djelovati aktivnosti koje proizlaze iz zadovoljavanja kriterija unutar skupina Prometni kapacitet, Osnovna infrastruktura i Kvaliteta infrastrukture, Dodatni sadržaji te Sigurnost i zaštita.
• Prometni kapacitet
(+) povećanje operativne obale, povećanje broja komunalnih i nautičkih vezova te izgradnja Ro-Ro veza dovodi do nove vrijednosti materijalne imovine kao i do stvaranja boljih uvjeta za pristajanje brodova, čime se osigurava kvalitetniji pomorski promet kao i bolji uvjeti za nautički turizam, a ostvaruju se i preduvjeti za otvaranje novih radnih mjesta kao i za povećani prihod.
• Osnovna infrastruktura i Kvaliteta infrastrukture
(+) utjecaj proizlazi poboljšanjem vrste i kvalitete lučkih usluga. Utjecaj će biti izraženiji u lukama koje nemaju dovoljno razvijenu infrastrukturu te realiziraju zahvate kojima će se povećati infrastrukturna opremljenost te poboljšati ukupno stanje kao i kvaliteta osnovne infrastrukture.
• Dodatni sadržaji
(+) realizacijom dodatnih sadržaja (mogućnost popravki i tehničkog održavanja plovila, opskrba osnovnim namirnicama, bežični Internet) luka postaje atraktivnija posebno za nautički turizam, a ujedno se i stvaraju preduvjeti za dulji boravak u luci što osigurava i dodatne prihode.
• Sigurnost i zaštita
(+) zaštita plovila od valova i vjetra (prirodni uvjeti), kao i postojanje i dostupnost usluga u smislu sigurnosti plovidbe te protupožarne i zdravstvene zaštite dodatno povećava razinu vrste i kvalitete lučkih usluga.
4.2.3 Stanovništvo
Na okolišnu temu Stanovništvo potencijalno mogu djelovati aktivnosti koje proizlaze iz zadovoljavanja kriterija unutar skupina Prometni kapacitet i Sigurnost i zaštita.
• Prometni kapacitet
(+) moguće je potencijalno djelovanje na povezanost stanovništva otoka i obale, odnosno poboljšanje lučkih usluga koje se odnose na broj vezova, a posljedično i na potencijalnu socio – ekonomsku živost i održivost otočnih sustava. Lokalno stanovništvo, ribari te ostali mali i srednji poduzetnici u tradicionalnim djelatnostima vezanim uz korištenje lučkog područja mogu ostvariti višestruke koristi poput povećanja broja raspoloživih komunalnih i/ili ribarskih vezova kao i poput poboljšanja konkurentskih potencijala za razvoj poduzetničkih djelatnosti vezanih uz korištenje lučkog područja na razini malog gospodarstva i obrtništva.
• Sigurnost i zaštita
(+) kriteriji koji se nalaze unutar navedene skupine mogu utjecati na promjenu stanja luka na način da se poboljša usluga prihvata i zbrinjavanja otpada i otpadnih voda. Time se djeluje na poboljšanje ukupnog stanja okoliša uslijed smanjenja onečišćenja izazvanog otpadom i otpadnim vodama.
4.3 Osvrt na okolišne probleme važne za Plan
Pozitivan utjecaj Plana očituje se u vidu odgovora na okolišne probleme koji su evidentirani u poglavlju Postojeći okolišni problemi koji su važni za Plan.
U lukama je evidentirano nepovoljno stanje osnovne infrastrukture za prihvat otpada i zauljenih voda, a to se može unaprijediti zadovoljavanjem kriterija unutar skupine Sigurnost i zaštita koji se odnose na prihvat i zbrinjavanje otpada i zauljenih voda. Zadovoljavanje navedenih kriterija odnosi se na većinu luka, čime se povećava razina zaštite u lukama po pitanju onečišćenja.

5 Mjere zaštite okoliša
Strateška procjena imala je dva postavljena cilja:
1. procijeniti utjecaje Plana na okoliš i
2. provjeriti u kojoj mjeri Plan odgovara na postojeće okolišne probleme.
S obzirom na rezultate procjene utjecaja Plana na okoliš, Strateška studija ne propisuje dodatne mjere zaštite okoliša. Primjenjive mjere zaštite propisane su kako legislativom tako i drugim, već usvojenim strategijama kao što su:
– Strategija pomorskog razvitka i integralne pomorske politike Republike Hrvatske za razdoblje od 2014. do 2020. godine,
– Strategija prometnog razvoja Republike Hrvatske za razdoblje od 2014. do 2030. godine,
– Strategija razvoja nautičkog turizma Republike Hrvatske za razdoblje 2009.-2019.
Postojeći okolišni problemi koji bi potencijalno mogli biti riješeni ili ublaženi nakon realizacije Plana su: nedovoljno razvijena infrastruktura za prihvat otpada i otpadnih voda u lukama te sektorska suradnja u lukama, odnosno lučkim područjima unutar zaštićenih područja.
S obzirom da se definirani kriteriji unutar skupine Sigurnost i zaštita odnose na prihvat i zbrinjavanje otpada i zauljenih voda, Planom je dijelom odgovoreno na okolišni problem onečišćenja morskog okoliša koje nastaje uslijed ispuštanja otpadnih voda i odbacivanja otpada u more.
Okolišni problemi zastupljeni u nacionalnim parkovima i parkovima prirode, unutar kojih se nalaze luke otvorene za javni promet, u pravilu su rezultat neusklađenosti planova upravljanja lukama s planovima upravljanja zaštićenim područjima.
Kako bi navedeni problem u nacionalnim parkovima i parkovima prirode bio adekvatno sagledan i riješen, predlaže se u poglavlje Zaključak Plana, dodati sljedeće:
Izrade planova upravljanja lukama unutar zaštićenih područja i planove upravljanja zaštićenih područja potrebno je uskladiti na način da planirane aktivnosti razvoja lučkog područja ne utječu nepovoljno na prirodne vrijednosti zaštićenih područja.

6 Zaključak
Plan ne definira planiranje niti realizaciju zahvata u prostoru, već se daje pregled potrebnih promjena u sustavu upravljanja lukama otvorenim za javni promet od županijskog i lokalnog značaja. Planom je analizirana postojeća legislativa te postojeće stanje u lukama, kako bi se sagledale potrebe za potencijalnim usklađenjima u području legislative te kako bi se predložili mogući modeli upravljanja lukama, koji odgovaraju trenutnoj situaciji na terenu.
Strateškom procjenom utjecaja Plana na okoliš identificiralo se trenutno stanje okoliša i problema u okolišu, posebno u području luka otvorenih za javni promet te su se analizirali potencijalni utjecaji Plana na okoliš i odnos Plana s navedenim okolišnim problemima.
Analizom Plana zaključeno je da se njegovom realizacijom neće generirati utjecaji na sastavnice okoliša.
Postojeći okolišni problemi koji su važni za Plan, a koji se odnose na ispuštanje otpada i otpadnih voda te upravljanje lukama u zaštićenim područjima, mogu se ublažiti provedbom Plana.
Preporuke za ublažavanje postojećih okolišnih problema koji su nastali uslijed neusklađenosti planova upravljanja lukama s planovima upravljanja zaštićenim područjima, odnose se na potrebu uspostavljanja sektorske suradnje s ciljem definiranja načina koji bi zadovoljio razvojne potrebe lučkih područja u zaštićenim područjima uz istovremeno očuvanje i nenarušavanje prirodnih vrijednosti tih područja. Navedenu preporuku predlaže se uključiti u dio poglavlja Zaključak u Planu.

7 Varijantna rješenja
Uzimajući u obzir rezultate procjene utjecaja Plana na okoliš, Strateška studija ne propisuje varijantna rješenja.
Planom se daje pregled potencijalnih modela upravljanja lukama te kriteriji prema kojima se ocjenjuje funkcionalnost luka i kvaliteta lučkih usluga. Planom nisu definirani zahvati u prostoru, niti je predložen definitivni model koji bi određene luke trebale provoditi, već se daju preporuke za dalji razvoj luka kroz analizu trenutnog stanja i potreba u lukama.
Iz tog razloga, utjecaji na sastavnice okoliša izostaju, pa samim time i potreba za propisivanjem varijantnih rješenja.
8 Praćenje stanja okoliša
Realizacija Plana ne podrazumijeva provođenje zahvata u prostoru, stoga se u Strateškoj studiji ne definiraju indikatori za praćenje stanja sastavnica okoliša, niti subjekti koji bi potencijalno praćenje stanja okoliša provodili.
Ukoliko provedba Plana rezultira planiranjem zahvata u prostoru tada će biti potrebno definirati:
1. Indikatore praćenja stanja okoliša te način njihovog praćenja
2. Subjekt nadležan za praćenje stanja i
3. Vremenski okvir praćenja stanja okoliša.

UOROVINJ