Podjela CRODUX kartica u Udruženju obrtnika Rovinj !

Broj: 43/08-016.
Rovinj, kolovoz 2016.godine

Poštovani !

Sukladno usvojenog projekta Zajednička nabava HOK-zna, HOK nastoji svojim članovima omogućiti kvalitetnije i povoljnije poslovanje te poticajno poduzetničko okruženje, osiguravanjem pogodnosti kod dobavljača roba i usluga iz raznih gospodarskih grana, s kojima je HOK potpisao sporazum o suradnji.
E-mail adresa za upite članstva i prijedloge za suradnju s novim partnerima je: hok.zna@hok.hr, tel. 01/4806 635, 4806 653, 4806 639 i 4806 670.

U tom smislu se pozivaju svi obrtnici u Udruženje obrtnika Rovinj u Rovinju, A. Amoroso 06, da preuzmu kartice za kupnju goriva na benzinskim postajama u vlasništvu CRODUXA, koje glase na ime i prezime obrtnika sa osnovnim podatcima o obrtu. Radi se o odobravanju popusta od 6 lipa po litri kupljenog goriva.
Kartice se u Udruženju obrtnika Rovinj mogu preuzeti svaki dan osim Subote i Nedjelje u vremenu od 08,00 do 12,00 sati.

Također Vas obavještavamo da smo od HOK-e dobili ažurirane podatke o kontaktima sa INA industrijom nafte radi ostvarivanja pogodnosti iz projekta HOK-zna, koje su daleko povoljnije u sferi veće potrošnje goriva, od svih ponuda za suradnju u okviru navedenog projekta.
Kontakt osoba za obrtnike iz Udruženja obrtnika Rovinj i susjednih općina Bale, Kanfanar i Žminj je G. Karleto Vincan, tel. 091 497 1700 ili E-mail: karleto.vincan@ina.hr
Srdačan pozdrav.

Predsjednik,
Marino Deković v.r.

Obilježavanje pedeset godišnjice osnutka Udruženja obrtnika Rovinj !

Rovinj, 25. travnja 2016.godine
Broj: 67/04-016.

SVIM OBRTNICIMA I ČLANOVIMA UDRUŽENJA OBRTNIKA ROVINJ !

Predmet: P O Z I V za obilježavanje obljetnice.

Poštovani-a !

Osobita nam je čast obavijestiti Vas, da ćemo dana 04. svibnja 2016.godine (srijeda) obilježiti pedeset (50) godišnjicu osnutka Udruženja obrtnika Rovinj te susjednih općina Bale, Kanfanar i Žminj sa početkom u 18,00 sati u Multi Medijalnom Centru u Rovinju.
Ponavljamo da je obilježavanje ove obljetnice posvećeno svima koji su u sadržajnoj prošlosti dali svoj doprinos razvoju obrtništva i malog poduzetništva na području „Pučanke mora“, kako su Rovinj nekada nazivali, kao glavnog istarskog ekonomskog centra obalne trgovine, ribolova, soljenja ribe, vađenje kamena, brodogradnje, maslinarstva, pa i krijumčarenja, te koji je stvorio povoljne uvjete za uvođenje i razvoj obrtništva i zanata koji su Rovinj doveli na sam vrh gospodarske razvijenosti u Istri.
U klimi obnovljenog i dinamičnog gospodarskog rasta i razvoja 1966. godine osnovano je Udruženje obrtnika Rovinj i susjednih općina Bale, Kanfanar i Žminj s preciznom svrhom da organizira i rukovodi jednim sektorom koji dakle ima bogatu prošlost i čija organiziranost seže još od daleke 1850. godine, kada je Rovinj izabran za sjedište Gospodarsko – trgovačke komore Istre (Camera di commercio d′industria per L′istria), zahvaljujući prvenstveno zalaganju i snazi lokalnog poduzetničkog sloja
Koristimo priliku da Vas kao člana našega Udruženja, Pozovemo na obilježavanje obljetnice i biti će nam veliko zadovoljstvo da budete nazočni na svečanosti.
U nadi Vašeg sigurnog dolaska ostajemo uz srdačan pozdrav.

Predsjednik
Marino Deković

Pravilnik o obavljanju gospodarskog ribolova

Na temelju članka 9. stavka 1. točke 1. i 2., članka 19. stavka 1. Zakona o morskom ribarstvu (»Narodne novine« 81/13, 14/14 i 152/14) ministar poljoprivrede donosi

PRAVILNIK

O OBAVLJANJU GOSPODARSKOG RIBOLOVA NA MORU MREŽAMA STAJAĆICAMA, KLOPKASTIM, UDIČARSKIM I PROBODNIM RIBOLOVNIM ALATIMA TE POSEBNIM NAČINIMA RIBOLOVA

Opće odredbe

Članak 1.

Ovim Pravilnikom propisuje se:

– način obavljanja gospodarskog ribolova na moru mrežama stajaćicama, klopkastim, udičarskim i probodnim ribolovnim alatima te posebnim načinima ribolova (u daljnjem tekstu: ribolovni alati);

– konstrukcijsko tehničke osobine i namjena pojedinih ribolovnih alata i ribolovne opreme te prostorno vremenska ograničenja ribolova u određenim dijelovima ribolovnog mora;

– redoslijed i uvjeti obavljanja ribolova ribolovnim alatima u pojedinim dijelovima ribolovnog mora;

– dozvoljena količina ulova po plovilu ostvarenog u ribolovnom moru Republike Hrvatske.

Pojmovnik

Članak 2.

Pojedini pojmovi koji se koriste u ovom pravilniku imaju sljedeća značenja:

– ribolovna oprema – je sredstvo koje po svojoj namjeni omogućava uporabu ribolovnog alata,

– umjetna rasvjeta – je rasvjeta uključena na plovilu maksimalne snage do 2000 W ili u slučaju plinskih ferala maksimalne snage do 2000 cd, a namijenjena za okupljanje ribe kod ribolova sitne plave ribe i gavuna olige te za ribolov ostima, lov glavonožaca povrazom s kukom i za ulov velikog morskog crva i

– pobuk – vesla ili drugi predmeti kojima se udara po površini mora s ciljem plašenja ribe.

Ribolov mrežama stajaćicama

Način upotrebe

Članak 3.

(1) Pod ribolovom mrežama stajaćicama podrazumijeva se ribolov topljenjem mreža na doček i topljenjem mreža na zapas. Mreže stajaćice moraju biti usidrene na oba kraja. Topljenje na zapas podrazumijeva način ribolova mrežama stajaćicama gdje se mrežom zaokruži plova ribe, a zatim se uz pomoć svjetla i pobuka riba plašenjem tjera u mrežu ili se izlovljava ostima. U ribolovu na zapas dozvoljeno je dodatno pregraditi mrežom zapasanu ribu radi sužavanja plove ribe na manji prostor. U ribolovu na zapas zabranjena je upotreba mreža kod kojih se završno izlovljavanje obavlja stiskanjem donjeg dijela mreže – olovnje pomoću stezača (imbroja).

(2) Trostruke mreže stajaćice mogu biti samo pridnene.

(3) U ribolovu na zapas dopušteno je koristiti najviše 500 metara ukupne duljine mreža stajaćica.

(4) Veličina oka mreža stajaćica određuje se sukladno članku 45. ovoga Pravilnika.

Članak 4.

(1) U ribolovu mrežama stajaćicama zabranjeno je povlačenje konopa, lanaca ili sličnih sredstava u cilju plašenja ribe, ješkanje mreža, upotreba pobuka, umjetne rasvjete te postavljanje ili podizanje mreža ronjenjem, osim u slučajevima otpuštanja zakačenog ribolovnog alata ili podizanja izgubljenog alata o čemu je potrebno obavijestiti ribarsku inspekciju.

(2) Iznimno od odredbe stavka 1. ovoga članka, dopušteno je:

– plašenje ribe uz uporabu pobuka u ribolovu jednostrukim mrežama stajaćicama veličine oka mrežnog tega do 20 milimetra isključivo ako su ciljane vrste gavun oliga (Atherina boyeri), gavuna (Atherina hepsetus) i/ili gira oblica (Spicara smaris) i

– koristiti mamce u ribolovu gire oštrulje (Spicara flexuosa) jednostrukom mrežom stajaćicom veličine oka mrežnog tega do 20 milimetara, tako da se mamac stavlja na mrežu ili se baca uz postavljenu mrežu (brum).

(3) Iznimno od odredbe stavka 1. ovoga članka, dozvoljena je uporaba umjetne rasvjete, pobuka i ostiju pri završnom izlovu zapasane ribe.

(4) Iznimno od odredbe stavka 1. ovoga članka, dozvoljena je uporaba umjetne rasvjete pri upotrebi mreže stajaćice veličine oka do 20 milimetara (vojga) isključivo ako je ciljana vrsta srdela (Sardina pilchardus).

Konstrukcijsko-tehničke osobine mreža stajaćica

Članak 5.

(1) Prema konstrukciji mreže stajaćice dijele se na:

– jednostruke mreže stajaćice koje su izrađene iz jednostrukog mrežnog tega i

– trostruke mreže stajaćice koje su izrađene iz trostrukog mrežnog tega koji se sastoji od središnjeg mrežnog tega (mahe) i po jednog vanjskog tega (popona) sa svake strane mahe, a mogu biti jednopodne ili dvopodne.

(2) Trostruke jednopodne mreže stajaćice su u cijelosti izrađene od trostrukog mrežnog tega, a trostruke dvopodne (kombinirane) mreže stajaćice su izrađene od jednostrukog mrežnog tega na čijem se donjem dijelu nalazi trostruki mrežni teg.

Članak 6.

(1) Veličina oka središnjeg mrežnog tega – mahe trostrukih mreža stajaćica ne smije biti manja od 40 milimetara, a vanjskog mrežnog tega popona ne smije biti manja od 150 milimetara.

(2) Najveća dopuštena visina vanjskog mrežnog tega (popona) kod trostrukih mreža stajaćica ne smije biti veća od 4 m.

(3) Iznimno od stavka 2. ovog članka kod trostrukih jednopodnih mreža stajaćica namijenjenih ulovu lista (Solea solea) (u daljnjem tekstu: mreže listarice) visina popona ne smije biti veća od 3 oka.

(4) Iznimno od stavka 1. ovog članka veličina oka središnjeg mrežnog tega-mahe trostrukih mreža stajaćica namijenjenih za ulov sipa (Sepia officinalis) u daljnjem tekstu: mreže sipare) ne smije biti manja od 32 milimetara.

(5) Nakon 31. prosinca 2016. godine u ribolovnim zonama C, D, G i F nije dozvoljeno korištenje jednostrukih mreža stajaćica veličine oka mrežnog tega do 32 mm visine manje od 4 m.

Prostorno vremenska ograničenja upotrebe mreža stajaćica

Članak 7.

(1) Zabranjeno je korištenje trostrukih mreža stajaćica u ribolovnom moru Republike Hrvatske u razdoblju od 15. svibnja do 10. rujna svake godine.

(2) Iznimno od odredbi stavka 1. ovoga članka dozvoljeno je korištenje:

– mreža sipara isključivo na doček u razdoblju od 1. veljače do 15. lipnja ukupne duljine do 2500 m u cijelom ribolovnom moru RH, a od 15. lipnja 2017. godine samo u ribolovnim zonama A i E.

– mreža listarica tijekom cijele godine u ribolovnim zonama A, B, H, I, J i K te u podzoni E2 na udaljenosti većoj od 1 Nm od obale kopna i otoka.

– trostrukih mreža stajaćica minimalne veličine oka središnjeg mrežnog tega 120 milimetara tijekom cijele godine i

– tijekom cijele godine i to isključivo na zapas dvopodnih trostrukih mreža minimalne veličine središnjeg mrežnog tega oka 40 milimetara i popona 150 milimetara, najmanje ukupne visine 4 metra, od čega popon ne smije prelaziti polovinu visine mreže.

(3) U dijelovima ribolovne zone C unutar pojasa od 1 Nm od otoka Galijula, Palagruža, Jabuka i Brusnik, zabranjen je ribolov pridnenim jednostrukim mrežama stajaćicama veličine oka mrežnog tega do 50 milimetra kojih je visina manja od 4 metra i trostrukim mrežama stajaćicama.

Članak 8.

(1) Ukupna dozvoljena količina duljine jedne ili više vrsta mreža stajaćica koje se koriste u ribolovnoj zoni A na udaljenosti do 1 Nm od obale kopna ili otoka je najviše 3.500 m po jednom plovilu.

(2) Ukupna dozvoljena količina duljine jedne ili više vrsta mreža stajaćica koje se koriste u ribolovnim zonama B, C, D, F i G i u ribolovnoj podzoni E6 na udaljenosti do 1 Nm od obale kopna i otoka je najviše 3.000 m po jednom plovilu.

(3) Količina mreža iz stavka 2. može biti uvećana za 1.000 m zbog jednog dodatno zaposlenog ribara, a koji sudjeluje u obavljanju ribolova, odnosno za 2.000 m zbog dva dodatno zaposlena ribara, a koji sudjeluju u obavljanju ribolova.

(4) Ukupna duljina jedne ili više vrsta trostrukih dvopodnih mreža stajaćica, bez obzira na ribolovne zone u kojima se koriste, ne smije prelaziti 2.500 m po jednom plovilu.

Redoslijed i uvjeti obavljanja ribolova mrežama stajaćicama

Članak 9.

(1) Pravo na korištenje lovišta za ribolov mrežama stajaćicama na doček stječe se topljenjem tih mreža na tom lovištu.

(2) Zabranjeno je ostavljati u moru na lovištu plutajuće oznake, plovila ili druge predmete zbog zauzimanja lovišta ili zbog onemogućavanja njegovog korištenja.

(3) Iznimno od odredbe stavka 1. ovoga članka, radi obavljanja ribolova mrežama stajaćicama na doček na određenom lovištu, ribolov se može obavljati prema redoslijedu koji se utvrđuje ždrijebom.

(4) U slučaju kad ima više zainteresiranih ribara za obavljanje ribolova na nekom manjem lovištu, ždrijeb iz stavka 3. ovoga članka provodi nadležna Ispostava ministarstva na inicijativu pravnih ili fizičkih osoba koje obavljaju gospodarski ribolov (u tekstu koji slijedi: ribari).

(5) Ždrijeb iz stavka 3. i 4. ovoga članka provodi se za tekuću kalendarsku godinu ili ribolovnu sezonu.

(6) Ribari koji su na temelju ždrijeba stekli prvo na obavljanje ribolova mrežama stajaćicama na doček na određenom lovištu, dužni su ga koristiti prema utvrđenom redoslijedu.

(7) Ako se mreža stajaćica kojom se obavlja ribolov na doček na određenom lovištu ne potopi najkasnije jedan sat prije zalaska sunca, gubi se pravo na korištenje lovišta za tu noć i ono postaje slobodno lovište.

(8) Ako su na slobodno lovište iz stavka 7. ovoga članka istovremeno došla dva ili više ribara, oni međusobno ždrijebom odlučuju o pravu za obavljanje ribolova mrežama stajaćicama te noći.

Ribolov klopkastim ribolovnim alatima

Članak 10.

(1) Prema svojoj konstrukciji i namjeni, klopkasti ribolovni alati koji se smiju upotrebljavati u ribolovnom moru Republike Hrvatske dijele se na:

– vrše za lov ribe,

– vrše za lov krupnih rakova,

– vrše za lov škampa,

– stajaći kogol – trata za ulov jegulje,

– stajaći jednokrilni kogol za ulov gavuna.

Način upotrebe i namjena vrša

Članak 11.

(1) U ribolovu vršama dopušteno je postavljati mamac u vrše radi primamljivanja riba i drugih morskih organizama.

(2) Vrše se postavljaju na morsko dno pojedinačno ili u skupinama.

(3) U obavljanju gospodarskog ribolova vršama zabranjeno je koristiti više od:

– 50 vrša za lov ribe;

– 300 vrša za lov škampa;

– 150 vrša za lov velikih rakova.

(4) Vrše za lov ribe namijenjene su za lov ribe i drugih morskih organizama osim vrše za lov jegulje koja je namijenjena isključivo za lov te vrste.

(5) Vrše za lov krupnih rakova namijenjene su za lov jastoga (Palinurus elephas), hlapa (Homarus gammarus) i kuke (Scyllarides latus).

(6) Vrše za lov škampa namijenjene su za lov sitnih rakova: škampa (Nephrops norvegicus) i vabića (Squilla mantis).

Konstrukcijsko-tehničke osobine vrša

Članak 12.

(1) Vrše se sastoje od mrežnog tega koji je razapet na okvir, a mrežni teg može biti od prirodnih materijala (šiba, konac) ili umjetnih materijala (žica, plastika). Vrša može imati jedan ili više ulaza – vršnjaka.

(2) Mrežni teg na vršama može biti četverostranog (kvadratnog ili romboidnog) ili šesterostranog oblika.

(3) Četverostrani mrežni teg na vršama za ribe i rakove mora biti tako postavljen da svako oko mrežnog tega ima oblik kvadrata ili romba uz dozvoljeno odstupanje do 10% (deset posto) .

(4) Odredba stavka 3. ovoga članka o načinu postavljanja mrežnog tega ne odnose se na vršnjake.

(5) Kod vrša pletenih od krutih materijala (šiba, žica, plastika) kod kojih je oko četverostranog ili šesterostranog oblika, veličina oka se mjeri najkraćom duljinom otvora oka.

(6) Najmanja veličina oka mrežnog tega kod vrša za lov ribe je 32 milimetra.

(7) Najmanja veličina oka mrežnog tega kod vrša za lov krupnih rakova je 55 milimetra.

(8) Najmanja veličina oka mrežnog tega kod vrša za lov škampa je 18 milimetra osim u ribolovnoj zoni G gdje je najmanja veličina mrežnog tega 20 milimetara.

(9) Iznimno od odredbe stavka 6. ovoga članka, za vrše za lov jegulja (Anquilla anquilla) koje su oblika valjka s dva vršnjaka na kojima je mrežni teg postavljen na metalnim okvirima, najmanja veličina oka mrežnog tega je 12 milimetara.

Prostorno vremenska ograničenja, redoslijed i uvjeti obavljanja ribolova vršama

Članak 13.

(1) Upotreba vrša za lov jegulje dozvoljena je isključivo u ušćima rijeka do uzvodne granice ribolovnog mora.

(2) Upotreba vrša za škampe dozvoljena je na dubinama većim od 50 metara, a iznimno u ribolovnim podzonama E1, E2, E6 i E7 na dubinama većim od 30 metara.

(3) Upotreba vrša za lov krupnih rakova zabranjena je od 1. rujna do 15. svibnja.

(4) Pravo na korištenje lovišta za ribolov vršama stječe se postavljanjem vrša na lovištu.

Stajaći kogol – trata za lov jegulje (konstrukcijsko-tehničke osobine, način upotrebe, namjena i prostorno vremenska ograničenja)

Članak 14.

(1) Stajaći kogol – trata za lov jegulje (u tekstu koji slijedi: kogol – trata) je klopka koja je namijenjena za lov jegulje i koja se sastoji od krila i vreće koji su izrađeni od mrežnog tega, a koristi se tako da se krila i vreća postavljaju na motke zabijene u dno kojima se pregrađuju kanali i drugi slični dijelovi akvatorija (u tekstu koji slijedi: penjali).

(2) Veličina oka mrežnog tega ni u jednom dijelu kogola – trate ne smije biti manja od 24 milimetara, mjereno od sredine jednog čvora do sredine drugog čvora duljinom ispružene stranice oka mrežnom tega u mokrom stanju.

(3) Pravo na postavljanje kogola – trate na penjalu utvrđuje se ždrijebom i provodi se za ribolovnu sezonu, koja traje od 1. rujna od 1. ožujka.

(4) Ždrijeb iz stavka 3. ovoga članka provodi nadležna Ispostava ministarstva, najkasnije do 1. kolovoza.

(5) Ribolov kogolom – tratom dozvoljen je samo u dijelu ribolovne zone G, i to na sljedećim lovištima (u tekstu koji slijedi: penjala):

  1. Mala Neretva – Jarčerog;
  2. Mala Neretva – Tlaka;
  3. Mala Neretva – Pržinovac;
  4. Rječica Desanka;
  5. Vanjsko penjalo Put Kabla;
  6. Crepina;
  7. Crna rijeka I, II, III i IV;
  8. Rijeka Mislina I, II, III i IV;
  9. Jezeranka Matica;
  10. Rijeka Mislina, PIK-ov kanal;
  11. Rijeka kod Trna;
  12. Desanka, rijeka od granice općine Metković do Crne rijeke;
  13. Crna rijeka, od mosta Rastoka do »Grla« u Vlaškoj;
  14. Gradina rijeka, od Neretve prema Vrnjačkoj glavici s jarugom Medakuša niz ušće do novog kanala i
  15. Široka, od vrha Malog Gumanca pa do mora.

(6) Po jednom penjalu smije se postaviti samo jedna kogol – trata, koja smije imati do najviše tri vreće.

(7) Ribolov kogolom – tratom zabranjen je od 1. ožujka do 31. kolovoza.

Stajaći jednokrilni kogol za ulov gavuna (konstrukcijsko tehničke osobine, način upotrebe, namjena i prostorno vremenska ograničenja)

Članak 15.

(1) Stajaći jednokrilni kogol (u tekstu koji slijedi: kogol – gavunet) je klopka koja se sastoji se od jednog krila i vreće koji su izrađeni od jednostrukog mrežnog tega i namijenjen je za ulov olige (Atherina boyeri) i gavuna (Atherina hepsetus), a koristi se na način da se krilo i vreća postavljaju na motke zabijene u dno ili stavljanjem utega kojima se pregrađuju kanali i drugi slični dijelovi akvatorija.

(2) Veličina oka mrežnog tega vreće kogola – gavuneta ni u jednom dijelu ne smije biti manja od 5 milimetara ni veća od 12 milimetara.

(3) Ribolov kogolom – gavunetom zabranjen je od 1. svibnja do 31. listopada.

(4) U ribolovu kogolom – gavunetom zabranjeno je koristiti umjetnu rasvjetu.

(5) U ribolovu je dopušteno korištenje najviše jednog kogola – gavuneta po povlastici.

Ribolov udičarskim alatima

Članak 16.

(1) Prema svojoj konstrukciji i namjeni, udičarski ribolovni alati koji se smiju upotrebljavati u ribolovnom moru Republike Hrvatske dijele se na parangale i povraze.

(2) Parangali mogu biti stajaći i plutajući.

(3) Povrazi su:

– odmeti,

– kančenice,

– povlačni povrazi – panule,

– povrazi s kukom za lov glavonožaca,

– plivajući povrazi (tunje samice).

Konstrukcijsko-tehničke osobine udičarskih alata

Članak 17.

(1) Parangali se sastoje od osnovnog dijela – duge uzice koja se zove osnova ili maestra na koju su u određenim razmacima privezane kraće uzice koje se zovu pioke ili pramenovi, a na njima su privezane udice. Sastavni dijelovi parangala su i užad koja se jednim krajem privezuju za osnovu parangala, a drugim krajem na plutajuću oznaku koja označava položaj parangala u moru (kalume). Parangal mora imati najmanje dvije kalume koje se vezuju za krajeve osnove parangala, a može ih imati i više raspoređenih po osnovi parangala.

(2) Stajaći parangali moraju biti usidreni na oba kraja osnove.

(3) Plutajući parangali nisu usidreni i slobodno se kreću pod utjecajem morskih struja i valova.

(4) Odmet je udičarski alat koji se sastoji od uzice ili osnovnog konca koji može biti od sintetičkog ili nekog drugog materijala na čijem je kraju direktno ili preko predveza pričvršćuje jedna ili više udica. Upotrebljava se bacanjem s obale ili iz plovila.

(5) Kančenica je udičarski alat koji se sastoji od uzice ili osnovnog konca koji može biti od sintetičkog ili nekog drugog materijala na čijem se kraju privezuje uteg, a preko jednog ili više predveza pričvršćuju udice, a položaj osnovnog konca je okomit prema dnu. Kančenica se upotrebljava s plovila koje miruje.

(6) Povlačni povraz (panula) je udičarski alat koji se sastoji od uzice ili osnovnog konca koji može biti od sintetičkog ili nekog drugog materijala na čijem se kraju preko predveza pričvršćuje jedna ili više udica, a po potrebi se osnovna uzica opterećuje utezima. Panula se upotrebljava isključivo na način da se vuče plovilom koje je u pokretu.

(7) Povraz s kukom za lov glavonožaca je udičarski alat koji se sastoji od uzice ili osnovnog konca koji može biti od sintetičkog ili nekog drugog materijala na čijem se kraju direktno ili preko predveza pričvršćuje jedna ili više umjetnih ili prirodnih varalica (mamaca) u obliku ribe ili nekog dr. morskog organizma, a na koju je postavljen jedan ili više vijenaca iglica kojima se ostvaruje ulov. Povrazi s kukom mogu se upotrebljavati bacanjem s obale ili iz plovila u mirovanju ili pokretu.

(8) Plivajući povraz (tunja samica) je udičarski alat koji se sastoji od uzice ili osnovnog konca koji može biti od sintetičkog ili nekog drugog materijala na čijem se kraju direktno ili preko predveza pričvršćuje jedna ili više udica, a po potrebi se osnovna uzica opterećuje utegom. Upotrebljava se na način da se na drugom kraju osnovne uzice priveže plutajuća oznaka (motovilo) koja označava položaj ribolovnog alata te se ostavlja u moru određeno vrijeme. Plivajući povrazi mogu biti stajaći (usidreni) ili plutajući koji se slobodno kreću pod utjecajem morskih struja i valova.

(9) Najmanja širina luka udica kod odmeta, kančenica i panula je 7 milimetara, a kod tunja samica i stajaćih parangala je 10 milimetara.

(10) Najmanja širina luka udica kod plutajućih parangala namijenjenih za ribolov tune (Thunnus thynnus) i drugih vrsta krupne plave ribe je 30 milimetara.

Način upotrebe i namjena udičarskih ribolovnih alata

Članak 18.

(1) U ribolovu udičarskim alatima dozvoljeno je korištenje prirodnih ili umjetnih mamaca koji se postavljaju na udice kao i korištenje prirodnih ili umjetnih varalica.

(2) U ribolovu povrazima dozvoljeno je korištenje ribolovnih štapova.

(3) U obavljanju gospodarskog ribolova zabranjeno je dnevno koristiti:

– kod ribolova stajaćim parangalima više od 1000 udica po osobi na plovilu do najviše 2000 udica po plovilu u ribolovnim zonama A, E, F i G,

– kod ribolova stajaćim parangalima više od 1000 udica po osobi na plovilu do najviše 3500 udica po plovilu u ribolovnim zonama B, C i D,

– više od 500 udica po plovilu kod ribolova plutajućim parangalima,

– više od 100 tunja samica po plovilu kod ribolova tunjama samicama,

(4) U obavljanju gospodarskog ribolova zabranjeno je koristiti više od 2 udice po jednoj tunji samici.

(5) U ribolovu udičarskim alatima zabranjena je uporaba umjetne rasvjeta osim u lovu glavonožaca povrazima s kukom.

Prostorno-vremenska ograničenja, redoslijed i uvjeti obavljanja ribolova udičarskim alatima

Članak 19.

Pravo na korištenje lovišta za ribolov udičarskim alatima stječe se postavljanjem alata na lovištu.

Ribolov probodnim ribolovnim alatima

Članak 20.

Prema svojoj konstrukciji i namjeni, probodni ribolovni alati koji se smiju upotrebljavati u ribolovnom moru Republike Hrvatske su:

– osti i

– račnjak.

Konstrukcijsko-tehničke osobine, način upotrebe, namjena i prostorno-vremenska ograničenja za probodne ribolovne alate

Članak 21.

(1) Osti su probodni ribolovni alati koji se sastoji od metalne vilice s tri ili više šiljaka koja je nataknuta na elastičnu motku od drveta ili drugog materijala, a koristi se za lov ribe i drugih morskih organizama probadanjem ulova. Mogu se upotrebljavati s obale ili iz plovila.

(2) Osim kao samostalan ribolovni alat, osti se smiju koristiti i pri završnom izlovu kod ribolova tramatom, plivaricom ciplaricom i mrežama stajaćicama na zapas.

(3) Račnjak je ribolovni alat koji se sastoji od pomičnih kliješta ili savijene čelične žice koja se natiče na kopljište od drvenog ili nekog drugog materijala, a namijenjen za lov rakova.

Posebni načini ribolova

Članak 22.

U smislu ovog pravilnika pod posebnim načinima ribolova smatraju se:

  1. ribolov tramatom,
  2. izlov i sakupljanje drugih morskih organizama.

Ribolov tramatom

Članak 23.

(1) Ribolov tramatom je poseban način ribolova kojim se riba plašenjem uz pomoć okićenih ili neokićenih užadi usmjerava u prostor gdje se postavljaju mreže stajaćice kojima se riba ograđuje i završno izlovljava, a namijenjen je prvenstveno ulovu vrsta iz porodice Sparidae sp.

(2) S obzirom na tehniku, ribolov tramatom može se obavljati na dva načina:

  1. ribolov ludrom,
  2. ribolov fružatom.

(3) Ludar je način ribolova uz uporabu okićenih ili neokićenih konopa koji se vuku u vodenom stupcu radi plašenja ribe (fraškan) maksimalne dužine do 500 metara, užadi s plovcima (kalume) koja služe za držanje konopa koja se vuku na željenoj udaljenosti od dna, jednostrukih mreža stajaćica kojima se ograđuje prostor u koji je riba usmjerena te po potrebi i posebne mreže četverokutnog oblika koja se poliježe na morsko dno u prostoru završnog izlova ribe (kvadruna), pri čemu se sa svake strane fraškana dozvoljava najviše još 2.000 metara konopa za plašenje ribe.

(4) Fružata je način ribolova uz uporabu okićenih ili neokićenih konopa koji se vuku u vodenom stupcu radi plašenja ribe, užadi s plovcima (kalume) koja služe za držanje konopa koja se vuku na željenoj udaljenosti od dna, jednostrukih mreža stajaćica kojima se ograđuje prostor u koji je riba usmjerena te po potrebi kvadruna, pri čemu je jedan kraj mreža stajaćica pričvršćen na obali, a na drugom kraju privezan konop za plašenje ribe dužine do 4.000 metara.

(5) Kod ribolova tramatom veličina oka jednostrukih mreža stajaćica ne smije biti manja od 32 milimetra, a veličina oka kvadruna ne smije biti manja od 22 milimetra.

(6) U ribolovu tramatom dozvoljeno je podešavanje ribolovnih alata u moru ronjenjem bez upotrebe ronilačkih aparata.

(7) U ribolovu tramatom zabranjena je upotreba mreža kod kojih se završno izlovljavanje obavlja stiskanjem donjeg dijela mreže – olovnje pomoću stezača (imbroja).

(8) Kod ribolova tramatom ograđena riba smije se izlovljavati ostima.

Prostorno-vremenska ograničenja kod obavljanja ribolova tramatom

Članak 24.

(1) Ribolov tramatom zabranjen je od 1. rujna do 30. lipnja u cijelom ribolovnom moru Republike Hrvatske.

(2) Ribolov tramatom dozvoljen je u samo u lovištima ribolovnih zona B, E, F i G.

(3) Lovišta u ribolovnoj zoni B nalaze se u akvatorijima:

  1. od rta Lopata (osim uvale Sakarun) do sjevernog rta uvale Konalić na sjeverozapadnoj strani Dugog otoka, uključujući lovište oko otočića Mežanj i
  2. od južnog rta uvale Ripišće do južnog rta uvale Sovje na jugozapadnoj strani Dugog otoka.

(4) Lovišta u ribolovnoj zoni E nalaze se u akvatorijima:

  1. od uvale Vojska do rta Deda kao i uvala Pastrura te uvala Vlaška vela na sjeverozapadnoj obali otoka Paga;
  2. od rta Straško do sjevernog rta uvale Mandre i od južnog rta uvale Mandre do sjevernog rta uvale Šimuni na zapadnoj obali otoka Paga;
  3. od lučkog svjetla Šimuni do rta Zminka na zapadnoj obali otoka Paga;
  4. od sjevernog rta uvale Vruja do sjevernog rta uvale Slana na sjeveroistočnoj obali otoka Paga,
  5. oko otočića Škrda;
  6. oko otoka Mauna;
  7. oko otočića Mali i Veli Brušnjak;
  8. od rta Bobovik do rta Vrulja na sjeveroistočnoj obali otoka Vira;
  9. oko otočića Planičić i Planik;
  10. oko otočića Morovnik;
  11. od uvale Banve do rta Šip na jugozapadnoj i sjeveroistočnoj obali otoka Oliba;
  12. od rta Karf do rta Borci na sjeverozapadnoj obali otoka Silbe;
  13. od rta Mavrova do uvale Nozdre na južnoj obali otoka Silbe;
  14. oko otočića Grujica;
  15. od rta Medvijak do rta Lopata na istočnoj obali otoka Premuda;
  16. otočića Lutrošnjak;
  17. oko otoka Škarda;
  18. oko otočića Vodenjak;
  19. oko otočića Tranerčica;
  20. oko otočića Lagnići;
  21. od rta Vranač do istočnog rta uvale Lipić, uključujući lovište oko otočića Lušnjak i Rižnjak, na istočnoj obali otoka Molata;
  22. od rta Glavica do rta u prolazu Malo žalo, uključujući lovište oko otočića Kamenjak i Vrtlac, na jugoistočnoj obali otoka Molata i
  23. od rta Debela nožica do rta Dragunica na obali kopna u Velebitskom kanalu.

(5) Lovišta u ribolovnoj zoni F nalaze se u akvatorijima:

  1. oko otoka Tun veliki;
  2. oko otoka Zverinac, uključujući akvatorij oko otočića Sparušnjak i Šilo;
  3. od rta Križ do uvale Dumbočica na sjevernoj i zapadnoj obali otoka Sestrunja;
  4. oko otočića Tri sestrice;
  5. od rta Borji do rta Sveta Nedjelja na sjeveroistočnoj obali Dugoga otoka;
  6. od rta Zaglavić do rta Komorina na istočnoj obali otoka Rava;
  7. od rta uvale Pešćenica do rta Poljišinac na sjeveroistočnoj i sjeverozapadnoj obali otoka Iža, uključujući akvatorij oko otočića Beli, Glurović, Mali i Sridnji;
  8. otočića Fulija i Kudica;
  9. od uvale Pešćenice do uvale Brašanj na jugozapadnoj i jugoistočnoj obali otoka Iža, uključujući akvatorij oko otočića Mrtovnjak, Temešnjak i Vodenjak;
  10. od rta Ovčjak do rta Zaglav na sjeverozapadnoj obali otoka Ugljana;
  11. od uvale Kablin do uvale Sveti Ante na zapadnoj obali otoka Pašmana;
  12. od uvale Sveti Ante do rta Borovnjak na južnoj obali otoka Pašmana,
  13. oko otočića Gangaro, Maslinjak, Mala i Velika Kotula, Mali i Veliki Ošljak, Obun, Runjava Kotula i Žižanj;
  14. oko otočića Borovnik, Brušnjak, Gangarol, Mala i Velika Balabra, Pelin, Sit i Šćitna te plićaka Balabra;
  15. oko otočića Božikovac, Glamoč, Kurba Mala, Mala Lavdara, Mala i Velika Skala, Ravna sika, Rončić, Trimulići, Trstikovac, Pinizelić te hridi Baba, Did i Krbarić;
  16. oko otočića Bikarijica, Blitvica, Mali i Veli Bubuljaši, Ravna sika, Tovarnjak i Žutska Aba, hridi Dinarići, Galijolica i Sanđela te grebena Dinarići i Miši;
  17. oko otoka Murvenjak, otočića Lončarić, Mali i Veli Školjik, Oblik, Obrovanj, Prišnjak, Šipnat, Školjić, Visovac, Vrtić i hridi Mišine;
  18. oko otočića Kukuljari i Vodnjak, hridi Kamičić i plićine Mioka;
  19. oko otočića Čavlin, Dužac, Tetovišnjak i plićine Čavin;
  20. od uvale Mikavica do uvale Tratinska na sjeveroistočnoj i sjeverozapadnoj obali otoka Žirje, uključujući akvatorij oko otočića Kosmerka, Mikavica, Proklandica, Raparašnjak, Vrtlač i hridi Balun;
  21. od uvale Balun do rta Rasoka na zapadnoj obali otoka Žirje, uključujući akvatorij oko otočića Bakul, Gušteranski i Škrovada;
  22. od rta Remetić do rta Oštrica na sjeverozapadnoj i sjeveroistočnoj obali otoka Kaprije;
  23. od rta Lemeš do prolaza između otoka Kaprije i otočića Oštrica uključujući akvatorij oko otočića Oštrica;
  24. od ravne crte koja spaja južni rt otoka Veli Borovnjak s najbližom obalom otoka Kakan do uvale Podprisliga na sjeveroistočnoj i sjeverozapadnoj obali otoka Kakan uključujući akvatorij oko otočića Mali i Veli Borovnjak;
  25. od uvale Tepli bok do rta Kakan na jugozapadnoj obali otoka Kakan, uključujući akvatorij oko otočića Mali i Veli Kamešnjak;
  26. oko otočića Bavljenac, Kalarjak, Mali i Veli Mišnjak, Ravan i Sokol;
  27. oko otoka Zmajan i Obonjan, uključujući akvatorij oko otočića Dugo, Komorica i Mala i Velika sestrica i
  28. oko otočića Grbavac, Lukovnjak, Maslinovik, Svilan i Tmara;

(6) Lovišta u ribolovnoj zoni G nalaze se u akvatorijima:

  1. od rta Gomilica do zapadnog rta uvale Livka na sjevernoj obali otoka Brača;
  2. od vanjskoj lučkog svjetla luke Supetar do zapadnog rta uvale Trstena na sjevernoj obali otoka Brača;
  3. od istočnog rta uvale Trstena do istočnog rta uvale Česminova na sjevernoj obali otoka Brača;
  4. od istočnog rta uvale Veselje do Crnog rta na sjevernoj obali otoka Brača;
  5. od istočnog rta Tičje luke do rta Sumartin na istočnoj obali otoka Brača;
  6. od istočnog rta uvale Vela Studena do istočnog rta uvale Vero Zvirje na južnoj obali otoka Brača;
  7. od uvale Potočina (koja se nalazi oko jednu morsku milju sjeverno od Dugog rata) do Zamorskog rata na južnoj obali otoka Brača;
  8. od Grižev rta do južnog rta uvale Malinova na južnoj obali otoka Brača;
  9. od rta Zastup do rta Ražanj na jugozapadnoj obali otoka Brača;
  10. od rta Pelegrin do zapadnog rta uvale Veli bok na sjevernoj obali otoka Hvara;
  11. od rta Kabal do rta Glavica na sjevernoj strani otoka Hvar, uključujući i akvatorij oko otočića Zečeva;
  12. od rta Prapatna do zapadnoj rta uvale Divlja na sjevernoj obali otoka Hvara;
  13. od istočnog rta uvale Zidigova do naselja Ivan dolac na južnoj obali otoka Hvara;
  14. oko otoka Šćedro i hridi Lukavci;
  15. oko Paklenih otoka;
  16. od rta Ražnjić do rta Veli Zaglav na jugozapadnoj obali otoka Korčule;
  17. od rta Ključ do rta Velo Dance na jugozapadnoj obali otoka Korčule uključujući lovište Trstenik;
  18. od rta Vela Stiniva do rta Borova na sjevernoj obali otoka Korčule i
  19. od istočnog rta uvale Babina do zapadnog rta uvale Račišće na sjeveroistočnoj obali otoka Korčule.

Redoslijed i uvjeti obavljanja ribolova tramatom

Članak 25.

(1) Radi nesmetanog obavljanja ribolova ministar nadležan za morsko ribarstvo može odlučiti da se redoslijed obavljanja ribolova tramatom za tekuću godinu utvrdi ždrijebom.

(2) Odluku iz stavka 1. ovoga članka ministar donosi najkasnije do 31. ožujka tekuće godine, na prijedlog strukovnih udruženja ribara (Hrvatska obrtnička komora ili Hrvatska gospodarska komora).

(3) Odluka o ždrijebu mora sadržavati:

– tko ga provodi;

– mjesto i datum provođenja;

– tko i pod kojim uvjetima može pristupiti;

– način provođenja ždrijeba i

– postupak obavljanja ribolova tramatom nakon provedenog ždrijeba.

(4) Odluka se dostavlja strukovnim udruženjima ribara navedenim u stavku 2. ovoga članka i objavljuje se u sredstvima javnog priopćavanja.

(5) Ukoliko postupak obavljanja ribolova tramatom nije određen ždrijebom, pravo na korištenje lovišta stječe se postavljanjem ribolovnih alata na lovištu.

Izlov i sakupljanje drugih morskih organizama

Članak 26.

(1) Pod izlovom drugih morskih organizama podrazumijeva se izlov velikog morskog crva (Eunice gigantea) uz upotrebu klopke (trapula za lov velikog morskog crva), malih ostiju ili priručne opreme, ronjenjem bez upotrebe ronilačkih aparata.

(2) Pod priručnom opremom iz stavka 1. ovoga članka podrazumijevaju se sve naprave koje se pokreću isključivo snagom ljudskog tijela.

(3) Izlov velikog morskog crva dozvoljeno je obavljati uz upotrebu do 20 komada trapula, malih ostiju ili priručne opreme.

Članak 27.

Pod sakupljanjem drugih morskih organizama podrazumijeva se:

  1. ručno sakupljanje školjkaša (Bivalvia) i puževa (Gastropoda),
  2. ručno sakupljanje koralja (Corallium rubrum; Anthozoa),
  3. ručno sakupljanje spužava (Spongia) i
  4. ručno sakupljanje bodljikaša (Echinodermata) i plaštenjaka (Tunicata).

Članak 28.

(1) Sakupljanje drugih morskih organizama smije se obavljati sa ili bez upotrebe ronilačkih aparata i priručne opreme.

(2) Sakupljanje drugih morskih organizama uz upotrebu ronilačkih aparata dozvoljeno je isključivo ako su ronilački aparati kao ribolovna oprema upisani u povlasticu za gospodarski ribolov.

Članak 29.

(1) U sakupljanju koralja, osim druge priručne opreme, dozvoljeno je korištenje do dvije sjekirice za otkidanje koralja ukoliko su kao ribolovna oprema upisane u povlasticu za gospodarski ribolov.

(2) Sakupljanje koralja zabranjeno je od 1. prosinca do 31. ožujka.

(3) Sakupljanje koralja dozvoljeno je samo na dubinama većim od 50 m.

(4) Radi zaštite koralja, po jednoj povlastici za gospodarski ribolov dozvoljeno je sakupiti do najviše 200 kg koralja godišnje.

Članak 30.

(1) Sakupljanje drugih morskih organizama zabranjeno je obavljati na području svih luka.

(2) Pod lukama iz stavka 1. ovog članka podrazumijevaju se sve morske luke razvrstane sukladno Zakonu o pomorskom dobru i morskim lukama te propisima donesenim na temelju njega.

(3) Iznimno od odredbe iz stavka 1. ovoga članka u dijelovima lučkih akvatorija dozvoljeno je sakupljanje mlađi daganja do dužine 3 centimetra u razdoblju od 1. listopada do 31. svibnja ako je prije sakupljanja izvršena analiza tkiva školjkaša na rezidue i ako analizirani uzorci udovoljavaju odredbama o utvrđivanju najvećih dopuštenih količina određenih kontaminata u hrani.

(4) Sakupljanje školjkaša i/ili njihovo stavljanje u promet dozvoljeno je samo u onim dijelovima ribolovnog mora u kojima se provodi monitoring i u kojima rezultati monitoringa ukazuju da je kakvoća mora u skladu s vrijednostima određenim posebnim propisima.

(5) Iznimno od odredbe iz stavka 4. ovoga članka u dijelovima ribolovnog mora u kojima se ne provodi monitoring dozvoljeno je sakupljanje mlađi dagnji do dužine 3 centimetra ako je prije skupljanja izvršena analiza tkiva školjkaša na rezidue i ako analizirani uzorci udovoljavaju odredbama o utvrđivanju najvećih dopuštenih količina određenih kontaminata u hrani.

(6) Monitoring u smislu ovoga članka je praćenje kvalitete mora i školjkaša na područjima uzgoja, izlova i polaganja školjkaša sukladno Zakonu o veterinarstvu i Zakona o hrani te propisima donesenim na temelju njih.

Označavanje ribolovnih alata

Članak 31.

(1) Položaj ribolovnih alata koji se koriste u ribolovu u teritorijalnom moru Republike Hrvatske mora biti vidljivo označen plutajućim oznakama (u tekstu koji slijedi: plutača), a na kojima mora biti čitljivo ispisano ime i luka upisa broda, odnosno registarska oznaka plovila kojim se obavlja ribolov.

(2) Položaj u moru pojedinih mreža stajaćica označava se s najmanje dvije plutače, jednake veličine i boje, oblika kvadra, najmanje zapremine 5 dm³, postavljene jedna na početak i jedna na kraj pojedinih mreža.

(3) Ukoliko se mreže stajaćice polažu u more na udaljenosti većoj od 1 Nm od obale kopna ili otoka uz plutaču mora biti uspravno postavljena i motka s oznakom u obliku zastave, najmanje površine 5 dm², a koja se nalazi najmanje jedan i pol metar od površine mora.

(4) Ukoliko je duljina postavljenih mreža stajaćica veća od 0,6 Nm, osim postavljanja plutače na početku i kraju položenog ribolovnog alata, potrebno je postaviti oznaku najmanje na svakih 0,6 Nm duljine postavljenog ribolovnog alata.

(5) Iznimno od odredbe iz stavka 4. položaj mreža listarica u moru označava se sukladno stavku 2. ovog članka.

(6) Položaj u moru pojedinačno postavljene vrše označava jedna plutača, oblika kugle, promjera od najmanje 10 cm, a skupine vrša po dvije takve plutače postavljene na početak i kraj skupine.

(7) Položaj u moru pojedinih parangala se označava s plutačom postavljenom na njegova oba kraja, jednake veličine i boje. Na plutači mora biti uspravno postavljena motka s oznakom u obliku zastave, najmanje površine 5 dm², a koja se nalazi najmanje jedan metar od površine mora.

(8) Iznimno od odredbi stavka 7. ukoliko se parangal polaže u more na udaljenosti manjoj od 1 Nm od obale kopna ili otoka, motka s oznakom u obliku zastave mora biti visoka najmanje 0,5 metara od površine mora.

(9) Veličina slova i brojeva iz stavka 1. ovoga članka mora biti najmanje 5 centimetara, a iznimno na plutačama koje označavaju položaj plutajućeg parangala veličina slova i brojeva mora biti najmanje 10 centimetara.

(10) Radi bolje uočljivosti, ribolovni alati označeni na način naveden u stavcima 2., 6. i 7. ovoga članka mogu biti označeni dodatnim plutačama ili plutačama s uspravnim motkama i oznakama u obliku zastave.

Redoslijed i uvjeti obavljanja ribolova

Provođenje ždrijeba za utvrđivanje redoslijeda obavljanja ribolova

Članak 32.

(1) Obavijest o provođenju ždrijeba za utvrđivanje redoslijeda obavljanja ribolova uz uporabu određenog ribolovnog alata na određenom ribolovnom području objavit će se na oglasnim pločama svih Ispostava.

(2) Ždrijeb provodi povjerenstvo, sastavljeno od službenika Ministarstva, koje imenuje ministar (u daljnjem tekstu: Povjerenstvo).

(3) Povjerenstvo se sastoji od predsjednika, dva člana i tajnika.

Članak 33.

Zahtjev za sudjelovanje u obavljanju ribolova uz upotrebu određenog ribolovnog alata na određenom ribolovnom području može podnijeti ovlaštenik povlastice za obavljanje gospodarskog ribolova na moru u koju je upisan ribolovni alat za koji se provodi ždrijeb.

Članak 34.

(1) Prijava za ždrijebanje predaje se Povjerenstvu na dan provođenja ždrijebanja u vremenu od 08.30 do 11.00 sati.

(2) Prijava za ždrijebanje obvezno mora sadržavati:

  1. Naziv ovlaštenika povlastice, sjedište, ime i prezime vlasnika obrta ili osobe ovlaštene za zastupanje pravne osobe.
  2. Preslik povlastice za obavljanje gospodarskog ribolova na moru iz koje je vidljivo da ovlaštenik smije obavljati takav ribolov uz uporabu ribolovnog alata za koji se provodi ždrijebanje.
  3. Uz prijavu za ždrijebanje obvezno se mora priložiti potvrda o uplaćenom novčanom iznosu od 50,00 kn, u proračun Republike Hrvatske, na ime troškova provođenje ždrijeba.
  4. Ovlaštenici povlastice za obavljanje gospodarskog ribolova uz uporabu ribolovnog alata za koji se provodi ždrijeb, mogu dati više prijava ako su ovlaštenici više povlastica za obavljanje ribolova za koji se provodi ždrijeb, ali svaka takva prijava mora se dati posebno i za nju moraju biti ispunjeni uvjeti iz točaka 1., 2. i 3. ovoga članka.

Članak 35.

(1) Ždrijeb se provodi izvlačenjem listića.

(2) O tehnici provođenja ždrijeba odlučuje Povjerenstvo ovisno o vrsti ribolovnog alata za koji se provodi ždrijeb.

Članak 36.

(1) Nakon provedenog ždrijeba sastavlja se zapisnik o rezultatima ždrijeba, koje potpisuju predsjednik i članovi Povjerenstva.

(2) Zapisnik o rezultatima ždrijeba istaknut će se na oglasnoj ploči Ispostave u kojoj je proveden.

Članak 37.

(1) Na temelju zapisnika o provedenom ždrijebu, ovlaštenicima povlastice nadležna Ispostava izdaje rješenje.

(2) Rješenje iz stavka 1. ovoga članka sadrži sljedeće podatke:

  1. naziv ovlaštenika povlastice, sjedište, ime i prezime vlasnika obrta ili osobe ovlaštene za zastupanje u pravnoj osobi,
  2. podatke o povlastici za obavljanje gospodarskog ribolova na moru (broj i datum izdavanja povlastice, podaci o ribolovnim alatima i plovilima upisanim u povlastici),
  3. način i uvjete pod kojima se smije obavljati ribolov za koji je proveden ždrijeb.

Članak 38.

Pravo obavljanja ribolova koje je utvrđeno temeljem provedenog ždrijeba nije prenosivo na druge pravne ili fizičke osobe.

Dozvoljena količina ulova po plovilu ostvarenog u ribolovnom moru RH

Članak 39.

(1) Nakon što je izlovljena dozvoljena kvota određene vrste ribe ili drugoga morskog organizma zabranjeno je obavljanje daljnjeg ribolova te vrste ribe ili drugoga morskog organizma.

(2) Nakon što je sakupljena kvota određena za sakupljanje određenoga morskog organizma po jednoj povlastici, zabranjeno je ovlašteniku te povlastice daljnje sakupljanje toga morskog organizma.

(3) Zabrane iz stavaka 1. i 2. ovog članka primjenjuju se i na držanje ribolovnog alata i opreme, na plovilu koje plovi izvan akvatorija luke.

Posebne odredbe

Članak 40.

(1) U obavljanju gospodarskog ribolova smije se koristiti samo plovilo upisano u povlastici.

(2) Iznimno od odredbe stavka 1. ovoga članka dozvoljeno je uz glavno plovilo koristiti na udaljenosti do 500 m:

– jedno pomoćno plovilo u ribolovu mrežama stajaćicama na zapas;

– jedno pomoćno plovilo u ribolovu ostima s ili bez umjetne rasvjete;

– dva pomoćna plovila – svjećarice u ribolovu mrežom jednostrukom mrežom stajaćicom vojgom u ribolovu male plave ribe i

– tri pomoćna plovila u ribolovu tramatom.

Članak 41.

(1) Ribolov sitne plave ribe plivaricom srdelarom ima prednost pred svim ostalim vrstama ribolova.

(2) Druge vrste ribolova smiju se obavljati na udaljenosti od najmanje 0,3 Nm od plivarice srdelare koja obavlja ribolovne aktivnosti.

(3) Radi nesmetanog obavljanja ribolova plivaricama zabranjeno je približavanje pomoćnim plovilima – svjećaricama koje svijetle radi okupljanja ribe na udaljenost manju od 0,3 Nm bilo kojim drugim plovilima.

(4) Zabranjeno je upotrebljavati ronilačke aparate na udaljenosti manjoj od 0,3 Nm od položaja mreža kod ribolova tramatom.

(5) Mreže stajačice koje se koriste na udaljenosti većoj od 1 Nm od obale kopna i otoka moraju biti udaljene od mreža drugih ribara najmanje 0,2 Nm.

Članak 42.

(1) U gospodarskom ribolovu na moru zabranjena je uporaba ronilačkih aparata.

(2) Iznimno od odredbe stavka 1. ovoga članka, zabrana se ne odnosi na sakupljanje drugih morskih organizama.

(3) Pod zabranom uporabe ronilačkih aparata podrazumijeva se i držanje ronilačkih aparata u plovilu kojim se obavlja ribolov i/ili njihovo nošenje uz obalu na lovištima na kojima je moguće obavljati gospodarski ribolov.

Zajedničke odredbe

Članak 43.

(1) Pod namjenskim korištenjem ribolovnih alata smatra se ribolov u kojem udjel riba i drugih morskih organizama čiji ulov nije propisan za pojedini alat ne prelazi 30% (trideset posto) ukupne mase ulova.

(2) Ribolov se mora prekinuti te plovilo odnosno postavljeni alati moraju promijeniti područje ribolova prije nego nastave ribolov:

– ukoliko je u pojedinačnom ulovu masa nedoraslih organizama i/ili organizama u lovostaju veća od 20% (dvadeset posto) i

– ukoliko udjel vrsta riba i drugih morskih organizama čiji ulov nije propisan za pojedini ribolovni alat prelazi 30% (trideset posto) ukupne mase ulova.

Članak 44.

Zabranjeno je držati na plovilu, koristiti i/ili nositi uz obalu:

  1. vrste ribolovnih alata i opreme koji nisu upisani u povlastici;
  2. umjetnu rasvjetu ukoliko u povlastici nema upisane alate kojima se dozvoljava njihovo korištenje;
  3. ribolovne alate i opremu čije konstrukcijsko-tehničke osobine nisu sukladne odredbama ovoga Pravilnika;
  4. ribolovne alate i opremu čija uporaba nije propisana ovim Pravilnikom;
  5. ribolovne alate čija je uporaba zabranjena u tom razdoblju u cijelom ribolovnom moru Republike Hrvatske.

Članak 45.

(1) Veličina oka mrežnog tega kod mreža stajaćica mjeri se sukladno Uredbi Komisije (EZ) br. 517/2008.

(2) Ukoliko se utvrdi da je veličina oka mrežnog tega mreže stajaćice veća od 16 milimetara primjenjuju se odredbe stavaka 3., 4. i 5. ovoga članka

(3) Uzlovni mrežni teg mjeri se u mokrom stanju od sredine jednog uzla do sredine drugog uzla dužinom ispružene stranice oka mrežnog tega.

(4) Bezuzlovni mrežni teg mjeri se u mokrom stanju dužinom ispružene stranice oka između sredina dviju spojnica oka mrežnog tega.

(5) Prigodom mjerenja iz stavka 3. ili 4. ovoga članka mora se izmjeriti veličina najmanje pet stranica oka mrežnog tega (udaljenost između 11 čvorova) i na temelju tih mjerenja odrediti srednju vrijednost veličine oka mrežnog tega.

(6) Grafički prikaz načina mjerenja oka uzlovnog i bezuzlovnog mrežnog tega pletenog od konca tiskani su uz ovaj Pravilnik i čine njegov sastavni dio (Prilog 1.).

Članak 46.

(1) Četverostrani mrežni teg na vršama mora biti tako postavljen da svako oko mrežnog tega ima oblik kvadrata uz dozvoljeno odstupanje do 10% (deset posto).

(2) Odredba stavka 1. ovoga članka o načinu postavljanja mrežnog tega ne odnose se na vršnjak.

(3) Kod vrša ili drugih klopki pletenih od metala ili drugog krutog materijala kod kojih je oko četverostranog ili šesterostranog oblika, veličina oka mjeri se najkraćom duljinom otvora oka.

(4) Grafički prikazi načina mjerenja veličine oka četverostranog ili šesterostranog oblika iz stavka 1. ovoga članka tiskani su uz ovaj Pravilnik i čine njegov sastavni dio (Prilog 2.).

Završne odredbe

Članak 47.

Danom stupanja na snagu ovoga Pravilnika prestaju važiti odredbe Pravilnika o ribolovnim alatima i opremi za gospodarski ribolov na moru (»Narodne novine«, br. 148/10 i 25/11) i Pravilnika o obavljanju gospodarskog ribolova na moru(»Narodne novine«, br. 63/10, 141/10, 148/10, 52/11, 144/11 i 55/13).

Članak 48.

Ovaj Pravilnik stupa na snagu osmog dana od dana objave u »Narodnim novinama«.

Klasa: 011-02/15-01/34

Urbroj: 525-13/1282-15-1

Zagreb, 16. srpnja 2015.

PRILOG 1.

VELIČINA OKA UZLOVNOG MREŽNOG TEGA PLETENOG OD SINTETSKOG KONCA

VELIČINA OKA BEZUZLOVNOG MREŽNOG TEGA PLETENOG OD SINTETSKOG KONCA

PRILOG 2.

NAČIN MJERENJA VELIČINE ČETVEROSTRANOG I ŠESTEROSTRANOG OBLIKA OKA PLETENOG OD METALA ILI DRUGOG KRUTOG MATERIJALA KOD VRŠA ILI DRUGIH KLOPKI

Kolektivni ugovor za ugostitelje

KOLEKTIVNI UGOVORI

Na temelju članka 192. Zakona o radu (»Narodne novine« 93/14.) i članka 7. Zakona o reprezentativnosti udruge poslodavaca i sindikata (»Narodne novine« 93/14) SINDIKAT TURIZMA I USLUGA HRVATSKE, Zagreb, Trg Petra Krešimira IV/2, zastupan po predsjedniku Eduardu Andriću, SINDIKAT ISTRE, KVARNERA I DALMACIJE, Pula, Danteov trg 5, zastupan po predsjedniku Bruni Buliću, i HRVATSKA UDRUGA POSLODAVACA – UDRUGA UGOSTITELJSTVA I TURIZMA, Zagreb, Radnička cesta 52, zastupana po predsjedniku Jaki Andabaku, sklopili su 1. travnja 2015. godine

 

KOLEKTIVNI UGOVOR UGOSTITELJSTVA

 

  1. TEMELJNE ODREDBE

Članak 1.

(1) Ovim kolektivnim ugovorom stranke potpisnice ugovora uređuju međusobna prava i obveze te određena pravila i pitanja iz radnih odnosa i u svezi s radnim odnosom radnika/ce (dalje u tekstu: radnik) u ugostiteljskoj djelatnosti.

(2) Ovim kolektivnim ugovorom stranke ugovora utvrđuju određena minimalna prava i obveze poslodavaca i radnika u ugostiteljskoj djelatnosti, a koja prava i obveze nisu utvrđena zakonom ili drugim propisima.

(3) Ugostiteljska djelatnost obuhvaća djelatnosti pružanja usluga smještaja i pripreme i usluživanja hrane i pića sukladno Nacionalnoj klasifikaciji djelatnosti: djelatnosti koje se vode pod brojem 55 i 56 – razred I NKD-a.

Članak 2.

(1) Ovaj Kolektivni ugovor obvezuje sve članice ugovornih strana koje obavljaju ugostiteljsku djelatnost.

(2) Ovaj Kolektivni ugovor primjenjuje se na području Republike Hrvatske.

Članak 3.

(1) Zaključujući ovaj kolektivni ugovor, ugovorne strane obvezuju se u dobroj vjeri poštivati njegove odredbe.

(2) Ugovorne strane obvezuju se da neće kolektivnim ugovorima na razini regija, županija i kolektivnim ugovorima ili aktima trgovačkog društva/trgovca pojedinca/obrta, određena prava urediti u manjem opsegu od utvrđenih ovim kolektivnim ugovorom. Uređivanje određenih prava u manjem opsegu moguće je iznimno, a što će biti regulirano posebnim sporazumom koji se sklapa za vremenski ograničeno trajanje.

(3) U slučaju kada više sindikata koji djeluju kod jednog poslodavca nisu suglasni oko sklapanja sporazuma iz prethodnog stavka, dužni su podvrći se postupku arbitraže sukladno Zakonu o radu (dalje u tekstu: ZR). Arbitražno vijeće koje imenuju stranke spora, broji najmanje pet a najviše sedam članova, vodeći računa o broju članova sindikata zastupljenih na području za koje se rješava kolektivni radni spor.

(4) Sporazum iz drugog stavka ovog članka potpisuju sindikat i poslodavac.

(5) Ovaj Kolektivni ugovor ne obvezuje poslodavce za radnike s posebnim ovlastima.

(6) Radnik s posebnim ovlastima je radnik koji je ovlašten voditi poslove poslodavca i samostalno zaključivati pravne poslove u ime i za račun poslodavca.

Zabrana diskriminacije

Članak 4.

(1) Poslodavac je obvezan poštivati sva ograničenja i zabrane diskriminacije radnika sukladno odredbama zakona.

(2) Diskriminacijom se smatra i uznemiravanje i spolno uznemiravanje.

  1. SKLAPANJE UGOVORA O RADU
  2. Ugovor o radu

Članak 5.

(1) Ugovorom o radu zasniva se radni odnos.

(2) Ugovor o radu može sklopiti radnik koji ispunjava opće i posebne uvjete propisane zakonom, drugim propisima, kolektivnim ugovorom i aktima poslodavca.

(3) Ugovor o radu zaključuje se na način, u obliku i u sadržaju propisanim zakonom.

(4) Ako poslodavac ne sklopi s radnikom ugovor o radu u pisanom obliku ili mu ne izda pisanu potvrdu o sklopljenom ugovoru, smatra se da je s radnikom sklopio ugovor o radu na neodređeno vrijeme.

  1. Ugovor o radu na određeno vrijeme

Članak 6.

(1) Ugovor o radu na određeno vrijeme zaključuje se u slučajevima, pod uvjetima i na rok utvrđen odredbama ZR-a.

(2) Pored slučaja zamjene privremeno nenazočnog radnika, poslodavac smije sklopiti jedan ili više uzastopnih ugovora o radu sa istim radnikom na određeno vrijeme za sezonske poslove sa preraspodjelom radnog vremena za neprekinuto razdoblje duže od tri godine ukoliko s radnikom sklopi ugovor o radu za stalne sezonske poslove.

(3) Poslodavac je u obvezi radniku koji kod njega radi na temelju sklopljenog ugovora o radu na određeno vrijeme osigurati iste uvjete rada kao i radniku koji je s njime sklopio ugovor o radu na neodređeno vrijeme, za iste ili slične poslove s istim ili sličnim znanjima i vještinama. Uvjeti rada regulirat će se kolektivnim ugovorom na razini trgovačkog društva.

Članak 7.

(1) Poslodavac koji pretežno posluje sezonski može za obavljanje stalnih sezonskih poslova sklopiti ugovor o radu na određeno vrijeme za stalne sezonske poslove.

(2) Sva pitanja vezana uz sklapanje ugovora o radu iz stavka 1. ovog članka uredit će se kolektivnim ugovorom kod poslodavca.

  1. Posebni uvjeti rada

Članak 8.

(1) Poslodavac samostalno utvrđuje svoj organizacijski ustroj, organizacijske i radne dijelove, strukturu i broj radnika i uvjete koje radnici moraju ispunjavati za obavljanje pojedinih poslova.

(2) Osim posebnih uvjeta za obavljanje određenih poslova utvrđenih propisima, poslodavac može utvrditi posebne uvjete kada to smatra potrebnim za obavljanje pojedinih poslova.

Članak 9.

(1) Osim posebne zdravstvene sposobnosti za obavljanje određenih poslova utvrđenih propisima, poslodavac može, prije sklapanja ugovora o radu i tijekom radnog odnosa, uputiti radnika na utvrđivanje opće zdravstvene sposobnosti i posebne zdravstvene sposobnosti za određene poslove.

(2) Radniku koji rasporedom radnog vremena bude određen da rad obavlja kao noćni radnik prije započinjanja tog rada, kao i redovito tijekom trajanja rada kao noćnog radnika, poslodavac je dužan omogućiti zdravstveni pregled sukladno posebnom propisu.

(3) Troškove zdravstvenih pregleda iz st. 1. i 2. ovog članka snosi poslodavac.

  1. Probni rad

Članak 10.

(1) Prilikom sklapanja ugovora o radu može se ugovoriti probni rad ovisno o složenosti poslova i to:

– do trećeg stupnja stručne spreme u trajanju do dva mjeseca,

– za četvrti stupanj stručne spreme u trajanju do četiri mjeseca,

– za peti stupanj stručne spreme u trajanju do pet mjeseci i

– za šesti i sedmi stupanj stručne spreme u trajanju do šest mjeseci.

(2) Ako je ugovoren probni rad, otkazni rok je najmanje sedam (7) dana.

III. ZAŠTITA ŽIVOTA, ZDRAVLJA, PRIVATNOSTI I DOSTOJANSTVA RADNIKA

Članak 11.

(1) Poslodavac je dužan voditi i organizirati poslovanje na način i uz uvjete koje će omogućiti zaštitu života, zdravlja, privatnosti i dostojanstva svih radnika sukladno zakonu, posebnim propisima i naravi poslova i djelatnosti poslodavca.

(2) Poslodavac je dužan omogućiti nesmetani rad i osposobljavanje povjerenika radnika za zaštitu na radu sukladno posebnim propisima.

(3) Povjerenik zaštite na radu ima prava i obveze utvrđene aktima poslodavca sukladno propisima. Ukoliko aktima poslodavca nisu utvrđena prava i obveze povjerenika za zaštitu na radu, povjerenik ima pravo na:

– 4 sata tjedno za obnašanje dužnosti uz naknadu plaće,

– naknadu plaće za sudjelovanje u radu Odbora za zaštitu na radu po pozivu poslodavca i inspekcijskom nadzoru po pozivu inspektora rada,

– plaćeni dopust za osposobljavanje za zaštitu na radu pet dana tijekom jedne kalendarske godine.

(4) Povjerenik zaštite na radu dužan je poslodavca pravodobno izvijestiti o vremenu odsustvovanja s rada u slučajevima iz prethodnog stavka.

(5) Kolektivnim ugovorom kod poslodavca uredit će se izbor povjerenika zaštite na radu, kao i druga prava i obveze povjerenika zaštite na radu ovisno o broju zaposlenih i organizaciji zaštite na radu te drugim uvjetima kod poslodavca.

Ako kod poslodavca nije sklopljen kolektivni ugovor obveze utvrđene u prethodnom stavku ovog članka, uredit će se sporazumom sindikata i poslodavca.

Članak 12.

(1) Poslodavac je u obvezi, radi ostvarivanja prava i obveza iz radnog odnosa sukladno posebnim propisima, samostalno organizirati i voditi s dužnom pažnjom, prikupljanje, obradu, korištenje i dostavljanje podataka o radnicima.

(2) Poslodavac je dužan imenovati osobu za nadzor zakonitosti prikupljanja, obrade, korištenja i dostavljanja trećim osobama osobnih podataka radnika uz prethodnu suglasnost radničkog vijeća/sindikata s ovlastima radničkog vijeća(dalje u tekstu: radničko vijeće).

(3) Radnik je dužan pravodobno izvijestiti poslodavca o svim promjenama osobnih podataka.

Članak 13.

(1) Poslodavac je dužan, uz suglasnost radničkog vijeća, imenovati osobu koja je osim njega ovlaštena primati i rješavati pritužbe za zaštitu dostojanstva radnika.

(2) Poslodavac ili osoba iz stavka 1. ovog članka dužna je u roku od četiri dana od dostave pritužbe ispitati pritužbu i poduzeti sve potrebne mjere primjerene pojedinom slučaju radi sprječavanja nastavka uznemiravanja ili spolnog uznemiravanja.

(3) Kolektivnim ugovorom kod poslodavca ili sporazumom sklopljenim između sindikata i poslodavca, regulirat će se način i postupak rješavanja pritužbi radnika za slučajeve sprječavanja uznemiravanja ili spolnog uznemiravanja.

Članak 14.

(1) Poslodavac može radniku uplaćivati dopunsko zdravstveno osiguranje.

(2) Poslodavac može o svom trošku osigurati svim radnicima jedanput godišnje sistematske zdravstvene preglede.

  1. PRIPRAVNICI

Članak 15.

(1) Poslodavac samostalno odlučuje o zapošljavanju pripravnika sukladno svojim mogućnostima, potrebama rada i poslovnim ciljevima. Način osposobljavanja pripravnika

poslodavac uređuje kolektivnim ugovorom, pravilnikom o radu ili ugovorom o radu.

(2) Ukoliko zakonom ili aktima iz prethodnog stavka nije drukčije propisano, pripravnički staž traje ovisno o stručnoj spremi predviđenoj za određene poslove i to:

– za poslove do V. stupnja stručne spreme, najviše šest (6) mjeseci,

– za poslove VI. stupnja stručne spreme, najviše devet (9) mjeseci,

– za poslove VII. stupnja stručne spreme, najviše dvanaest (12) mjeseci.

(3) Ukoliko zakonom ili aktima iz stavka 1. ovog članka nije drukčije propisano, poslodavac pripravniku određuje mentora. Mentor donosi program stručnog osposobljavanja pripravnika, te osigurava i prati njegovu provedbu. Nakon završetka pripravničkog staža, pripravnik polaže stručni ispit pred komisijom od tri člana. Komisiju imenuje poslodavac. Članovi komisije moraju biti osobe koje svojim obrazovanjem, znanjem i iskustvom mogu objektivno provjeriti znanje i sposobnost pripravnika, a najmanje su iste stručne spreme kao i pripravnik.

 

  1. RADNO VRIJEME
  2. Puno i nepuno radno vrijeme

Članak 16.

Puno radno vrijeme određuje se u trajanju od 40 sati tjedno, a nepuno radno vrijeme je svako radno vrijeme kraće od punog radnog vremena.

  1. Skraćeno radno vrijeme

Članak 17.

Kada se kolektivnim ugovorom kod poslodavca ili pravilnikom o radu utvrde poslovi na kojima, uz primjenu mjera zaštite zdravlja i sigurnosti na radu, nije moguće zaštiti radnika od štetnih utjecaja, te se stoga za te poslove skraćuje radno vrijeme razmjerno štetnom utjecaju, radnik je dužan, na zahtjev poslodavca, dio radnog vremena do punog radnog vremena raditi na drugim poslovima koji nemaju narav štetnog utjecaja.

  1. Raspored radnog vremena

Članak 18.

(1) Tjedno radno vrijeme raspoređeno je u šest radnih dana ili u drugom, manjem broju radnih dana utvrđenih odlukom iz st. 5. ovog članka.

(2) Dnevno radno vrijeme može biti raspoređeno jednokratno, dvokratno i u smjenama, u punom, nepunom i preraspodijeljenom vremenu.

(3) Dvokratnim radnim vremenom smatra se rad s prekidom dužim od jednog sata.

(4) Rad u smjenama je organizacija rada kod poslodavca prema kojoj dolazi do izmjene rada na istom radnom mjestu i mjestu rada u skladu s rasporedom radnog vremena koji može biti prekinut ili neprekinut, uključujući izmjenu smjena.

(5) Poslodavac donosi, uz prethodno savjetovanje s radničkim vijećem, pisanu odluku o rasporedu radnog vremena. Zbog specifičnosti poslovanja i potreba organiziranja rada u ugostiteljstvu, osobito zbog pretežito sezonskog poslovanja, o tjednom i dnevnom rasporedu radnog vremena odlučuje poslodavac pisanom odlukom.

(6) Vrijeme pripravnosti smatra se vrijeme u kojem je radnik pripravan odazvati se pozivu poslodavca za obavljanje poslova sukladno sklopljenom ugovoru o radu, ako se ukaže takva potreba, pri čemu se radnik ne nalazi na mjestu rada gdje se njegovi poslovi obavljaju.

(7) O rasporedu i promjeni radnog vremena o kojoj poslodavac ne obavijesti radnika najmanje tjedan dana unaprijed, radnik se nije dužan odazvati na posao, osim u slučaju hitnog prekovremenog rada.

(8) O vremenu pripravnosti poslodavac je dužan izvijestiti radnika najmanje 48 sati unaprijed.

(9) Vrijeme provedeno u pripravnosti nije radno vrijeme i ne računa se u mjesečni fond sati.

 

 

  1. Preraspodjela radnog vremena

Članak 19.

(1) Zbog prirode poslovanja u ugostiteljskoj djelatnosti puno ili nepuno radno vrijeme preraspodjeljuje se tako da tijekom dvanaest neprekidnih mjeseci u jednom razdoblju traje duže, a u drugom razdoblju kraće od punog ili nepunog radnog vremena ili radnik u određenom razdoblju ne radi. Prosječno radno vrijeme tijekom trajanja preraspodjele ne smije biti duže od punog ili nepunog radnog vremena.

(2) Razdoblje u kojem temeljem preraspodjele radno vrijeme traje dulje od punog ili nepunog radnog vremena može trajati najdulje 6 mjeseci. Preraspodijeljeno radno vrijeme radnika ne smije biti duže od 60 sati tjedno, pod uvjetom da radnik dostavi pisanu izjavu o dobrovoljnom pristanku na takav rad. Radnik koji ne pristane na rad duži od 48 sati tjedno, ne smije zbog toga trpjeti štetne posljedice.

(3) Preraspodjela radnog vremena detaljnije se utvrđuje kolektivnim ugovorom u trgovačkom društvu ili sporazumom sklopljenim između radničkog vijeća i poslodavca, a sadržava plan preraspodijeljenog radnog vremena s naznakom poslova, broja i popisa radnika koji su dali pisanu izjavu iz st. 2. ovog članka.

(4) Poslodavac je dužan u preraspodjeljenom radnom vremenu poštivati ograničenja i zabrane rada propisane zakonom.

  1. ODMORI I DOPUSTI
  2. Stanka

Članak 20.

(1) Poslodavac je dužan osigurati radnicima stanku u trajanju utvrđenom propisima.

(2) Vrijeme korištenja stanke utvrđuje poslodavac odlukom o rasporedu radnog vremena uz savjetovanje s radničkim vijećem.

  1. Dnevni odmor

Članak 21.

(1) Tijekom svakog vremenskog razdoblja od 24 sata, radnik ima pravo na dnevni odmor od najmanje 12 sati neprekidno.

(2) Iznimno od stavka 1. ovoga članka, poslodavac je dužan punoljetnom radniku koji radi na sezonskim poslovima, a koji se obavljaju u dva navrata tijekom radnog dana, osigurati pravo na dnevni odmor u trajanju od najmanje 8 sati neprekidno.

(3) Radniku iz stavka 2. ovoga članka, mora se omogućiti korištenje zamjenskog dnevnog odmora odmah po okončanju razdoblja koje je proveo na radu zbog kojeg dnevni odmor nije koristio, odnosno koristio ga je u kraćem trajanju.

  1. Tjedni odmor

Članak 22.

(1) Radnik ima pravo na tjedni odmor u neprekidnom trajanju od najmanje 24 sata, kojem se pribraja dnevni odmor iz članka 21. ovoga ugovora.

(2) Maloljetnik ima pravo na tjedni odmor u neprekidnom trajanju od najmanje 48 sati.

(3) Odmor iz stavaka 1. i 2. ovoga članka radnik koristi nedjeljom, te u dan koji nedjelji prethodi, odnosno iza nje slijedi.

(4) Ako radnik ne može koristiti odmor u trajanju iz stavaka 1. i 2. ovoga članka, mora mu se za svaki radni tjedan omogućiti korištenje zamjenskog tjednog odmora odmah po okončanju razdoblja koje je proveo na radu, zbog kojeg tjedni odmor nije koristio ili ga je koristio u kraćem trajanju.

(5) Iznimno, radnicima koji zbog obavljanja posla u različitim smjenama ili objektivno nužnih tehničkih razloga ili zbog organizacije rada ne mogu iskoristiti odmor u trajanju iz stavka 1. ovoga članka, pravo na tjedni odmor može biti određeno u neprekidnom trajanju od najmanje 24 sata, kojem se ne pribraja dnevni odmor iz članka 21. ovoga ugovora.

 

  1. Godišnji odmor

Članak 23.

(1) Radnik ima pravo na plaćeni godišnji odmor u svakoj kalendarskoj godini, te je poslodavac dužan organizirati rad na način da omogući radniku njegovo korištenje.

(2) Uvjeti i način stjecanja prava na godišnji odmor kao i način korištenja godišnjeg odmora radnik ostvaruje sukladno ZR-u.

(3) Raspored korištenja godišnjeg odmora (plan korištenja) utvrđuje poslodavac najkasnije do 30. svibnja tekuće godine, polazeći od potrebe organizacije rada. Poslodavac je dužan, kada mu to organizacija rada omogućava, uvažiti iskazane želje radnika za razdoblje korištenja godišnjeg odmora, osobito radnika s malodobnom djecom.

(4) Poslodavac je dužan radnika izvijestiti o rasporedu i trajanju godišnjeg odmora najmanje 15 dana prije korištenja.

(5) Radnik je dužan izvijestiti poslodavca o pravu na korištenje jednog dana godišnjeg odmora po svojoj želji najkasnije dva (2) dana prije korištenja.

Članak 24.

(1) Dužina godišnjeg odmora svakog radnika utvrđuje se tako da na najmanji broj od 18 radnih dana dodaje se još najmanje:

  1. a) s osnova složenosti poslova

– radniku na radnom mjestu sa VII. stupnjem    obrazovanja                                                            4 dana

– radniku na radnom mjestu sa VI. stupnjem    obrazovanja                                                            3 dana

– radniku na radnom mjestu sa IV. i V. stupnjem    obrazovanja                                                            2 dana

– radniku na radnom mjestu do IV. stupnja    obrazovanja                                                            1 dan

  1. b) s osnova radnog staža, na svake tri godine     radnog staža radnika 1 dan
  2. c) s osnova invalidnosti i tjelesnog oštećenja                1 dan
  3. d) samohrani roditelj                                                   2 dana.

(2) Kolektivnim ugovorom kod poslodavca pobliže se određuju uvjeti i dužina godišnjeg odmora.

(3) Osim malodobnih radnika i radnika koji rade na poslovima sa štetnim utjecajem, zbog čega im je priznato pravo na skraćeno radno vrijeme i staž s uvećanim trajanjem, najduže trajanje godišnjeg odmora koji se utvrđuje po osnovama iz prethodnog stavka je trideset (30) radnih dana.

(4) Najkraće trajanje godišnjeg odmora koji se utvrđuje po osnovama iz stavka 1. ovog članka ne može biti kraće od 20 dana ako se subota ne uračunava u godišnji odmor, odnosno 24 dana ako se subota uračunava u godišnji odmor.

  1. Plaćeni dopust

Članak 25.

(1) Tijekom kalendarske godine radnik ima pravo na odsustvovanje s rada uz naknadu plaće (plaćeni dopust) za važne osobne potrebe i to za:

  1. sklapanje braka                                                       5 radnih dana
  2. rođenje djeteta                                                        3 radna dana
  3. smrti supružnika, roditelja, djece                              7 radnih dana
  4. smrti braće, sestara, djedova, baka, roditelja     supružnika, braće i sestara supružnika                      2 radna dana
  5. selidbe u isto mjesto                                                2 radna dana
  6. selidbe u drugo mjesto                                            3 radna dana
  7. teže bolesti ili liječenja člana uže obitelji                   3 radna dana
  8. elementarne nesreće većih razmjera                         5 radnih dana
  9. dobrovoljno davanje krvi za svako davanje             1 radni dan
  10. školovanje, osposobljavanje obrazovanje              6 radnih dana.

(2) Radnik je dužan pravodobno i prema okolnostima slučaja izvijestiti poslodavca o vremenu korištenja plaćenog dopusta, a za slučajeve iz točke 9. i 10 iz prethodnog stavka dužan je korištenje dopusta dogovoriti s poslodavcem.

(3) Korištenje prava na plaćeni dopust u slučajevima utvrđenim stavkom 1. ovog članka, radnik ostvaruje u trenutku nastanka tih određenih važnih osobnih potreba, te u slučaju ponavljanja istih ili drugih slučajeva iz stavka 1. ovog članka u jednoj godini ima pravo na plaćeni dopust predviđen za svaki slučaj.

(4) Ako se tijekom godine ponovi neki slučaj iz stavka 1. ovog članka, radnik može ostvariti pravo na plaćeni dopust do sedam dana u godini.

(5) Radnik ne ostvaruje pravo na odsustvovanje s rada ukoliko okolnosti utvrđene stavkom 1. ovog članka nastupe kada radnik ne radi zbog korištenja slobodnih dana, bolovanja, neplaćenog dopusta ili drugih opravdanih slučajeva odsutnosti s rada.

VII. STRUKOVNA UNAPREĐENJA I IZUMI

Članak 26.

(1) Izum je novostvoreno rješenje nekog tehničkog problema koje poslodavac može upotrijebiti u svom poslovanju i koje ispunjava zakonske uvjete za dobivanje patenta.

(2) Strukovno unapređenje je rješenje kojim se unapređuje i inovira struka u postupku kreiranja određenog tehnološkog postupka ili konačnog proizvoda, a kojim se postiže bolja kvaliteta proizvoda, ušteda materijala, energije, vremena, unapređuje proces proizvodnje i u konačnici dobiva novi proizvod koji ne mora biti predmet patenta.

VIII. PLAĆE, NAKNADE PLAĆE I DRUGI PRIMICI

  1. Plaća

Članak 27.

(1) Poslodavac je dužan radniku obračunati i isplatiti plaću koja ne može biti u manjem iznosu od iznosa utvrđenog ovim Kolektivnim ugovorom.

(2) Za izvršeni rad kod poslodavca radnik ima pravo na plaću koja se sastoji od:

– osnovne plaće radnog mjesta na kojem radnik radi,

– dodatka na plaću za radni staž

– dodatka za rad u posebnim uvjetima

– dodatka na plaću za rad u uvjetima težim od uobičajenih (teži uvjeti rada).

Osnovna plaća radnog mjesta na kojem radnik radi je umnožak osnovice za obračun plaće i koeficijenta za pojedino radno mjesto utvrđeno Tarifnim prilogom kolektivnog ugovora kod poslodavca.

(3) Radi stimuliranja i nagrađivanja radnika sukladno ciljevima, stanju, okruženju i strategiji razvoja pojedinog područja poslovanja poslodavca, kolektivnim ugovorom kod poslodavca mogu se utvrditi kriterije i mjerila za dodatno uvećanje plaće radnika.

1.1. Osnovna plaća

Članak 28.

(1) Osnovna plaća radnika za puno radno vrijeme i normalni učinak utvrđena na osnovi složenosti poslova radnog mjesta i normalne uvjete rada na tom radnom mjestu, a u skladu s odredbama ovog ugovora, predstavlja najniži iznos kojeg je poslodavac dužan isplatiti radniku.

(2) Normalnim učinkom smatra se puno izvršenje utvrđene norme, uobičajene za obavljanje određenih poslova.

(3) Složenost poslova radnog mjesta u smislu odredbi ovog Kolektivnog ugovora sadrži: značaj radnog mjesta u poslovanju, potreban stupanj obrazovanja za obavljanje poslova radnog mjesta, stupanj odgovornosti radnog mjesta, potrebno radno iskustvo, zahtijevani stupanj kreativnosti i inicijativnosti, kao i ostale psihofizičke osobine potrebne za rad na određenom radnom mjestu.

(4) Normalni uvjeti rada na pojedinom radnom mjestu su uvjeti koji su u pravilu prisutni tijekom cijelog radnog vremena, koje određuje tehnološki proces i njemu odgovarajuća organizacija rada, odnosno koji su uobičajeni za to radno mjesto i za djelatnost poslodavca.

Članak 29.

(1) Osnovna plaća za najjednostavnije poslove označene koeficijentom 1,00 ne može biti niža od 36% prosječne isplaćene bruto plaće u Republici Hrvatskoj na dan sklapanja ovog kolektivnog ugovora.

(2) Pod najjednostavnijim poslovima označenim koeficijentom 1,00 smatraju se npr. poslovi čistačica, dostavljača, pomoćnih radnika u kuhinji i svih drugih pomoćnih radnika, radnika na održavanju, poslovi servira i sl.

(3) Osnovna plaća iz stavka 1. ovog članka utvrđuje se temeljem statističkog podatka o kretanju i iznosu prosječne plaće u Republici Hrvatskoj koji objavljuje Državni zavod za statistiku za cijelu prethodnu kalendarsku godinu, a primjenjuje se od 1. svibnja tekuće godine.

(4) Osnovna plaća utvrđuje se za mjesečni fond sati u visini 1/12 godišnjeg fonda sati.

(5) Kolektivnim ugovorom kod poslodavca, ili pravilnikom o radu utvrđuje se popis radnih mjesta, grupe radnih mjesta i njihova složenost prema potrebama organizacije rada, načinu poslovanja, kategoriji objekta i kvaliteti usluga koje pruža poslodavac.

1.2. Dodaci na osnovnu plaću

Članak 30.

(1) Osnovna plaća radnika povećava se za svaku navršenu godinu radnog staža za 0,5 %.

(2) Pravo na povećanje osnovne plaće prema stavku 1. ovog članka pripada radniku za ukupni radni staž.

Članak 31.

(1) Osnovna plaća radnika povećati će se za sate rada kada radnik povremeno radi u uvjetima rada težim od normalnih uvjeta rada radnog mjesta na kojem je stalno raspoređen i za koje mu je utvrđena osnovna plaća.

(2) Kolektivnim ugovorom kod poslodavca utvrđuju se slučajevi rada u otežanim uvjetima rada, te ugovorom o radu ili odlukom određuje iznos povećanja osnovne plaće. Iznos povećanja iznosi od 5 do 20%.

Članak 32.

(1) Radnik koji rasporedom radnog vremena, sukladno potrebama procesa rada u ugostiteljstvu, radi nedjeljom, blagdanom, u noćnom radu i drugim uvjetima, ima pravo na povećanje osnovne plaće za sljedeće dodatke:

– za rad u dane blagdana i u neradne dane    utvrđene zakonom                                              50%

– za rad nedjeljom                                                 30%

– za noćni rad                                                       30%

– za rad u drugoj smjeni u slučaju stalnog    smjenskog rada                                                 10%

– za dvokratni rad                                                10%

– za prekovremeni rad                                          50%.

(2) Prekovremenim radom smatra se rad duži od punog radnog vremena koji se naređuje pod uvjetima utvrđenim zakonom. Rad u preraspodijeljenom radnom vremenu ne smatra se prekovremenim radom.

(3) Pravo na uvećanje plaće za dodatke utvrđene stavkom 1. ovog članka radnik ostvaruje samo za sate rada odrađene u uvjetima utvrđenim tim stavkom. Vrijednost sata rada koji služi kao osnovica za obračun dodataka utvrđuje se na način propisan stavkom 4. članka 29. ovog kolektivnog ugovora.

(4) Ako se radniku tijekom jednog dana ponove dva ili više osnova iz stavka 1. ovog članka po kojima se povećava obračunska osnovica utvrđena stavkom 3. ovog članka, tada se svi dodaci kumuliraju za sate rada ostvarene u pojedinim uvjetima. Iznimno, ako je blagdan ili neradni dan utvrđen zakonom nedjelja, radnik ostvaruje pravo na dodatak za rad na dan blagdana bez kumuliranja dodatka za rad nedjeljom.

1.3. Plaća pripravnika i nagrade učenicima i studentima na praksi

Članak 33.

Pripravnik ima pravo na plaću u visini od najmanje 80% osnovne plaće radnog mjesta za koje je zaključio ugovor o radu.

Članak 34.

(1) Učenicima i studentima na obaveznoj praksi u punom radnom vremenu, pripada nagrada u visini koju međusobno ugovore poslodavac i obrazovna ustanova koja upućuje učenika i studenta na praksu, ukoliko učenik i student s poslodavcem ne ugovore drukčije.

(2) Ukoliko nije zaključen ugovor sukladno prethodnom stavku, učenicima i studentima pripada nagrada razmjerno vremenu provedenom na radu, a najviše do visine neoporezivog dijela propisanog zakonom, i to:

  1. a) učenicima I. razreda 30%, II. razreda 40%, III. razreda 50% i IV. razreda 60% najniže osnovne plaće kod poslodavca,
  2. b) studentima I. godine 50%, II. godine 60% i III. godine 70 % i IV. godine 80% najniže osnovne plaće kod poslodavca.
  3. Naknade plaće

Članak 35.

(1) Radnik, kada ne radi, ima pravo na naknadu plaće u visini kao da je radio u sljedećim slučajevima:

– za dane blagdana i neradne dane propisane zakonom,

– za dane kada koristi pravo na plaćeni dopust, za važne osobne potrebe

– kada odbije raditi zato što nisu provedene propisane mjere zaštite na radu,

– za vrijeme godišnjeg odmora,

– za vrijeme prekida rada do kojeg je došlo bez krivnje radnika

– obrazovanja, prekvalifikacije i stručnog osposobljavanja u skladu sa potrebama i nalogom poslodavca

– za rad u radničkom vijeću i sindikatu

– kad poslodavac nije poduzeo mjere za sprječavanje uznemiravanja ili spolnog uznemiravanja, odnosno, ako postoje okolnosti zbog kojih nije opravdano očekivati da će poslodavac zaštititi dostojanstvo radnika, a radnik će zatražiti pred nadležnim sudom zaštitu.

(2) Za vrijeme pripravnosti poslodavac će radniku isplatiti naknada plaće u visini od 10% satnice za provedene sate u pripravnosti od ponedjeljka do subote, odnosno 20% satnice za provedene sate u pripravnosti nedjeljom, odnosno za dane blagdana i neradne dane utvrđene zakonom.

(3) Naknadu plaće koju poslodavac radniku isplaćuje, isplaćuje zajedno s plaćom.

(4) Naknada plaće isplaćuje se u novcu.

Članak 36.

(1) U slučaju odsutnosti s posla zbog privremene nesposobnosti za rad (bolovanja) do 42 dana radniku pripada naknada plaće na teret poslodavca najmanje u visini utvrđenoj propisima o zdravstvenom osiguranju.

(2) Naknada plaće u visini 100% osnovice iz utvrđene propisima o zdravstvenom osiguranju pripada radniku za slučaj nesposobnosti za rad (bolovanja) zbog profesionalne bolesti ili ozljede na radu i drugih slučajeva određenih zakonom.

  1. Prigodne nagrade

Članak 37.

Kolektivnim ugovorom kod poslodavca može se utvrditi pravo radnika na isplatu prigodnih nagrada (regres za godišnji odmor, božićnica i sl.).

  1. Isplate plaće i naknade plaće

Članak 38.

Poslodavac je dužan obračunavati i isplaćivati plaću, naknadu plaće i otpremnine, te radnicima uručiti obračun plaće, naknade i otpremnine na način i u rokovima utvrđenim propisima.

  1. Drugi novčani i nenovčani primici radnika

5.1. Otpremnina za mirovinu

Članak 39.

Radnik koji odlazi u mirovinu sukladno propisima o mirovinskom osiguranju ima pravo na otpremninu najmanje u propisanom neoporezivom iznosu za te namjene utvrđenog poreznim propisima.

5.2. Otpremnina u slučaju otkaza

Članak 40.

(1) Radnik kojem se otkazuje ugovor o radu nakon najmanje dvije godine neprekidnog rada, ima pravo na otpremninu u slučajevima i najmanje u iznosu propisanom zakonom.

(2) Radnik koji je pretrpio ozljedu na radu, odnosno koji je obolio od profesionalne bolesti, a kojem se otkazuje ugovor o radu, ima pravo na otpremninu najmanje u dvostrukom iznosu od iznosa koji bi mu inače pripadao sukladno prethodnom stavku, osim ako je odbio zaposlenje na ponuđenim mu poslovima sukladno zakonu.

5.3. Solidarna pomoć

Članak 41.

(1) Poslodavac će isplatiti radnikovoj obitelji solidarnu pomoć u sljedećim slučajevima:

– smrti radnika

– nastanka teške invalidnosti

– bolovanja dužeg od 90 dana.

Iznosi za pojedine slučajeve ne mogu biti niži od neoporezivih iznosa utvrđenih Pravilnikom o porezu na dohodak, temeljem Zakona o porezu na dohodak.

Poslodavac može isplatiti solidarnu pomoć radniku u slučaju smrti člana uže obitelji.

(2) Pod članom uže obitelji smatraju se: supružnik, roditelji i djeca.

5.4. Dnevnica za službeni put

Članak 42.

(1) Radnik koji je po nalogu poslodavca upućen na službeno putovanje ima pravo na:

– dnevnicu u iznosu 50% pune dnevnice za službeno putovanje koje traje od 8 do 12 sati, a za više od 12 sati punu dnevnicu najmanje u visini utvrđenoj poreznim propisima za službeni put u zemlji, te sukladno propisima za korisnika državnog proračuna za službeni put u inozemstvo,

– naknadu troškova prijevoza na službenom putu u visini stvarnih izdataka i

– naknadu troškova noćenja u visini stvarnih izdataka.

(2) Poslodavac kolektivnim ugovorom kod poslodavca/pravilnikom o radu ili općim aktom mogu se pobliže utvrditi ograničenja u korištenju vrste prijevoza ili kategorije hotela koje radnik smije koristiti na službenom putovanju.

5.5. Terenski dodatak

Članak 43.

(1) Za vrijeme rada i boravka izvan sjedišta poslodavca ili sjedišta poslovne jedinice poslodavca i izvan radnikovog prebivališta ili uobičajenog boravišta, na koji rad se radnik upućuje, radnik ima pravo na terenski dodatak u visini koja mu pokriva povećane troškove prehrane i druge troškove boravka na terenu, a najmanje u visini neoporezivog iznosa utvrđenog poreznim propisima.

(2) Poslodavac koji radniku osigurava smještaj i/ili prehranu na terenu ima pravo utvrditi pripadajući iznos terenskog dodatka razmjerno troškovima.

5.6. Naknada za odvojeni život

Članak 44.

Kolektivnim ugovorom/pravilnikom o radu ili ugovorom o radu poslodavac će utvrditi slučajeve kada radniku za čijim radom poslodavac ima potrebu, a čije je prebivalište izvan mjesta sjedišta poslodavca ili poslovne jedinice poslodavca, pripada pravo na naknadu za odvojeni život radi pokrića troškova smještaja i prehrane i to najviše do neoporezivog iznosa utvrđenog poreznim propisima.

5.7. Jubilarne nagrade

Članak 45.

(1) Poslodavac je dužan radniku isplatiti jubilarnu nagradu za neprekidni radni staž kod istog poslodavca, najmanje u visini najvišeg neoporezivih iznosa utvrđenih poreznim propisima za te namjene, za navršenih:

– 10 godina radnog staža,

– 15 godina radnog staža,

– 20 godina radnog staža,

– 25 godina radnog staža,

– 30 godina radnog staža,

– 35 godina radnog staža,

– 40 i svakih navršenih pet godina radnog staža.

(2) Kolektivnim ugovorom kod poslodavca/pravilnikom o radu ili ugovorom o radu utvrditi slučajeve prekida staža koje poslodavac smatra neprekidnim stažem.

(3) Poslodavac je dužan jubilarnu nagradu isplatiti radniku najkasnije s plaćom za mjesec studeni u godini u kojoj je radnik ostvario pravo na jubilarnu nagradu.

5.8. Naknada troškova prijevoza

Članak 46.

(1) Radnik ima pravo na naknadu troškova prijevoza na posao i s posla u visini stvarnih troškova prijevoza javnim prometom prema cijeni mjesečne odnosno pojedinačne karte.

(2) U slučajevima kada postoji mogućnost korištenja više alternativnih sredstava prijevoza, radnik ima pravo na naknadu troškova prijevoza s posla i na posao u visini cijene one vrste prijevoza koja je najpogodnija za poslodavca.

(3) U slučajevima kada radnik nema mogućnosti prijevoza javnim prometom, poslodavac je dužan kolektivnim ugovorom/ pravilnikom o radu ili ugovorom o radu utvrditi i isplatiti radniku naknadu troškova prijevoza vodeći računa o približno sličnim relacijama za koje je moguće utvrditi cijenu mjesečne odnosno pojedinačne karte za sredstva javnog prijevoza.

5.9. Naknada za korištenje privatnog automobila

Članak 47.

Radnik koji po nalogu poslodavca koristi osobno vozilo za službene potrebe ima pravo na naknadu troškova toga korištenja u visini propisanoj pozitivnim propisima kao maksimalno neoporezivoj po prijeđenom kilometru.

5.10. Dar djetetu

Članak 48.

Poslodavac je dužan jednom godišnje radniku – nositelju zdravstvenog osiguranja djeteta, a koji ima dijete do navršene 15-te godine starosti, osigurati prigodni dar ili isplatiti novac za dar, najmanje do visine najvišeg neoporezivih iznosa utvrđenog poreznim propisima za tu namjenu.

 

  1. NAKNADA ŠTETE

Članak 49.

(1) Radnik koji na radu ili u svezi s radom namjerno ili iz krajnje nepažnje uzrokuje štetu poslodavcu dužan je štetu nadoknaditi.

(2) Visina štete na stvarima utvrđuje se na osnovi cjenika ili knjigovodstvene vrijednosti stvari, a ako ovih nema, utvrđuje se vještačenjem.

  1. PRESTANAK UGOVORA O RADU

Članak 50.

(1) Ugovor o radu prestaje na način, po postupku i uz uvjete propisane zakonom.

(2) Ako radnik otkazuje ugovor o radu, otkazni rok utvrđuje se u dužini polovice otkaznih rokova utvrđenih zakonom, osim kada radnik ima osobito važan razlog za otkaz ugovora, u kojem slučaju otkazni rok ne može biti duži od mjesec dana.

  1. ZAŠTITA PRAVA RADNIKA
  2. Zaštita prava i pritužbe na odnos prema radniku

Članak 51.

(1) Radnik koji smatra da mu je poslodavac povrijedio neko pravo iz radnog odnosa može u roku 15 dana od dana dostave odluke kojom je povrijeđeno njegovo pravo, odnosno od dana saznanja za povredu prava, zahtijevati od poslodavca ostvarenje tog prava.

(2) Poslodavac je dužan pisane odluke o ostvarivanju pojedinačnih prava i obveza radnika neposredno uručiti radniku ili dostaviti preporučeno poštom na posljednju adresu koju je radnik prijavio poslodavcu.

(3) Neovisno od postupka utvrđenog stavkom 1. ovog članka, radnik koji smatra da je prema njemu nepravedno postupano od strane nadređenog radnika, suradnika ili uprave društva, može se na postupanje prema njemu žaliti nadređenom ili upravi društva, a može se obratiti za posredovanje radničkom vijeću.

  1. Mirenje u individualnim radnim sporovima

Članak 52.

Ugovorne strane suglasne su da će sve individualne radne sporove rješavati mirnim putem, na način i po postupku predviđenim Pravilnikom o mirenju u individualnim radnim sporovima, koji će donijeti poslodavac uz prethodnu suglasnost sindikata.

Članak 53.

Stručne i organizacijsko-administrativne poslove u postupku mirenja iz članka 52. obavljat će tajnik kojeg imenuje poslodavac iz redova radnika uz prethodnu suglasnost sindikata.

XII. UVJETI ZA RAD SINDIKATA

Članak 54.

(1) Ukoliko kod poslodavca nije utemeljeno radničko vijeće sva prava i obveze radničkog vijeća preuzima sindikalni povjerenik.

(2) Pravo na sindikalnu aktivnost s naknadom plaće na teret poslodavca sindikalni povjerenik ostvaruje tako da za svakog člana sindikata ima pravo na 2 sata aktivnosti godišnje.

(3) Osim broja sati sindikalne aktivnosti utvrđene u prethodnom stavku ovog članka poslodavac je dužan sindikalnom povjereniku omogućiti izostanak rada do 5 dana godišnje zbog pohađanja seminara, sindikalnih sastanaka i sl., a za članove viših organa sindikata 7 dana.

Članak 55.

Poslodavac je dužan Sindikatu osigurati:

– odgovarajući prostor za rad,

– korištenje telefona, telefaksa u odgovarajućem opsegu,

– slobodnu podjelu tiska i priopćenja koja se odnose na problematiku radnopravnog statuta radnika na način kojim je sindikatu omogućeno slobodno komuniciranje s članstvom i ne ometa djelatnost poslodavca. Isključuje se tisak koji ima političko promidžbeni značaj.

– obračun i naplatu sindikalne članarine i sindikalnih kredita putem isplatnih lista, a uz suglasnost radnika

Članak 56.

(1) Sindikalni povjerenik, sindikalni predstavnik ili druga osoba koja u obavljanju sindikalne djelatnosti sazna poslovnu, službenu ili drugu zakonom zaštićenu tajnu, dužna je takvu tajnu čuvati i ne smije je neovlašteno priopćiti drugim radnicima ili trećim osobama.

(2) Poslovna tajna utvrđuje se posebnim pravilnikom koji donosi poslodavac.

XIII. PRAVA I OBVEZE UGOVORNIH STRANA I NAČIN RJEŠAVANJA SPOROVA

  1. Socijalni mir

Članak 57.

(1) Ugovorne strane dužne su zalagati se za poštivanje odredaba ovog Kolektivnog ugovora i primjenjivati ga u potpunosti.

(2) Ugovorne strane dužne su se suzdržati od svakog djelovanja koje bi bilo u suprotnosti s odredbama Kolektivnog ugovora, koje bi sprječavale ili otežavale njegovu provedbu.

(3) Za vrijeme važenja ovog Kolektivnog ugovora strane će se suzdržati od bilo kojeg oblika industrijskih akcija, pod uvjetima iz stavka 1. i 2. ovog članka.

(4) Obveza čuvanja socijalnog mira ne odnosi se na pitanja o kojima je pokrenuta inicijativa za otpočinjanje pregovora na bilo kojoj razini pregovaranja, te na poziv sindikalne središnjice ili međunarodne udruge, čiji je pojedini sindikat član.

(5) Obveza čuvanja socijalnog mira ne odnosi se na organiziranje štrajka zbog ne isplate plaće, naknade plaće i drugih novčanih prava radnika, temeljem ZR-a.

Članak 58.

(1) Postupak za sklapanje novog Kolektivnog ugovora pokreće se na zahtjev bilo koje ugovorne strane.

(2) Ugovorna strana koja želi izmjenu ili dopunu Kolektivnog ugovora predlaže drugoj strani svoj obrazloženi zahtjev u pisanom obliku.

(3) Druga strana dužna se je o prijedlogu izjasniti u roku 30 dana od primitka zahtjeva iz prethodnog stavka, ukoliko se strane ne dogovore o produženju roka za očitovanje.

(4) U slučaju da ugovorna strana ne prihvati prijedlog za izmjenu ili dopunu Kolektivnog ugovora, odnosno da se o prijedlogu ne izjasni u roku od 30 dana, strana predlagateljica može pokrenuti postupak pred mirovnim vijećem.

  1. Mirno rješavanje kolektivnih radnih sporova

Članak 59.

Ugovorne strane suglasne su da će postupak mirnog rješavanja kolektivnih radnih sporova provoditi po važećim zakonskim propisima.

Članak 60.

(1) Ako je mirenje neuspješno, strane spora mogu rješavanje kolektivnog radnog spora sporazumno povjeriti arbitraži.

(2) Arbitraža ima pet članova i isto toliko zamjenika. Svaka strana imenuje dva člana i njihove zamjenike. Predsjednika i njegovog zamjenika obje strane određuju sporazumno.

(3) Postup pred arbitražom strane mogu urediti posebnim pravilnikom.

(4) Ako strane postupak pred arbitražom ne urede posebnim pravilnikom, postupak će se urediti sporazumom strana sklopljenim nakon nastanka spora. U sporazumu o iznošenju spora pred arbitražu strane će odrediti pitanja koja iznose pred arbitražu.

(5) Arbitraža može odlučiti samo o pitanjima koja su pred nju iznijele strane spora.

 

Članak 61.

(1) Ako se radi o sporu o tumačenju ili primjeni zakona, drugog propisa ili kolektivnog ugovora, arbitraža će svoju odluku temeljiti na zakonu, drugom propisu ili kolektivnom ugovoru.

(2) Ako se radi o sporu o sklapanju, izmjeni ili obnovi kolektivnog ugovora, arbitraža će svoju odluku temeljiti na pravičnosti.

(3) Ako se strane spora u kolektivnom ugovoru ili sporazumu o iznošenju spora pred arbitražu ne odrede drugačije, arbitražna odluka mora biti obrazložena.

(4) Protiv arbitražne odluke nije dopuštena žalba.

(5) Ako se radi o sporu o sklapanju, izmjeni ili obnovi kolektivnog ugovora, arbitražna odluka ima pravnu snagu i učinke kolektivnog ugovora.

  1. Tijelo za tumačenje kolektivnog ugovora

Članak 62.

(1) Ugovorne strane imenuju zajedničko tijelo za tumačenje odredbi ovog kolektivnog ugovora i praćenje njegove primjene.

(2) Zajedničko tijelo ima šest članova od kojih svaka strana imenuje trojicu.

  1. Otkaz kolektivnog ugovora

Članak 63.

(1) Svaka strana može otkazati Kolektivni ugovor.

(2) Otkaz je potrebno drugoj strani prethodno najaviti i obrazložiti u pisanom obliku u roku koji ne može biti kraći od šest (6) mjeseci.

(3) Po otkazivanju Kolektivnog ugovora, svaka strana može tražiti sklapanje kolektivnog ugovora.

Članak 64.

Ugovorne strane su suglasne da se postojeća zatečena visina ugovorene plaće pojedinog radog mjesta pod kojim se smatra osnovna plaća te stalni i povremeni dodaci osim dodataka iz članka 32. ovog kolektivnog ugovora i druga prva ugovorena kolektivnim ugovorima ili drugim aktima na razini trgovačkih društava, trgovca pojedinca, obrtnika, neće umanjivati usklađivanjem sa ovim kolektivnim ugovorom.

XIV. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE

Članak 65.

Troškove pripremanja, praćenja i ostvarivanja ovog kolektivnog ugovora snose potpisnici, svaki u svom dijelu.

Članak 66.

Ovaj kolektivni ugovor sklapa se na određeno vrijeme od jedne godine.

Članak 67.

(1) Smatra se da je ovaj Kolektivni ugovor sklopljen kad ga potpišu ovlašteni predstavnici potpisnika, a primjenjuje se od 01. travnja 2015. godine.

(2) Kolektivni ugovor će se objaviti na način kako je to utvrđeno Pravilnikom o postupku dostave i načinu vođenja evidencije kolektivnih ugovora.

Članak 68.

Stupanjem na snagu ovog kolektivnog ugovora prestaju važiti sve odredbe Kolektivnog ugovora ugostiteljstva sklopljenog dana 15. siječnja 2015. godine i Ispravka Kolektivnog ugovora ugostiteljstva sklopljenog dana 26. veljače 2015. godine.

Članak 69.

Rok za usklađivanje s ovim kolektivnim ugovorom je 60 dana od dana primjene.

Zagreb, 1. travnja 2015.

 

Pravilnik Drežde

Poštovani,

Obavještavamo Vas da je vaša inicijativa za odgodom primjene uvjeta da plovilo koje koristi rampon (u određenom dijelu ribolovne zone, udaljenosti i  vremenu),  mora imati ugrađen  VMS  i e-očevidnik prihvaćena, na vrijeme do 31.kolovoza 2015.godine

To je utvrđeno  Pravilnikom o dopuni pravilnika o obavljanju gospodarskog ribolova na moru dredžama objavljenim u Narodnim novinama 55/15.

Prelazno razdoblje treba poslužiti – iskoristiti –  da se ugradi VMS i e-očevidnik.

U privitku Vam dostavljam i važeći (pročišćeni)  tekst pravilnika.

Poštovani,

Obavještavamo Vas da je vaša inicijativa za odgodom primjene uvjeta da plovilo koje koristi rampon (u određenom dijelu ribolovne zone, udaljenosti i  vremenu),  mora imati ugrađen  VMS  i e-očevidnik prihvaćena, na vrijeme do 31.kolovoza 2015.godine

To je utvrđeno  Pravilnikom o dopuni pravilnika o obavljanju gospodarskog ribolova na moru dredžama objavljenim u Narodnim novinama 55/15.

Prelazno razdoblje treba poslužiti – iskoristiti –  da se ugradi VMS i e-očevidnik.

U privitku Vam dostavljam i važeći (pročišćeni)  tekst pravilnika.

 

Obavijest ugostiteljima vezano za nove cijene ugostiteljskih terasa

HRVATSKA OBRTNIČKA KOMORA

OBRTNIČKA KOMORA ISTARSKE ŽUPANIJE

UDRUŽENJE OBRTNIKA ROVINJ

 

Broj: 07/03-015.

Rovinj, 03.04.2015.godine

 

 

 

 

 

Poštovani!

 

 

 

Nakon što smo u više navrata postupili u pisanom obliku, obrativši se gradu Rovinju – Rovigno sa našim zaključcima i prijedlozima koje smo donijeli na našim sjednicama Ceh-a ugostitelja i turističkih djelatnika dana 11. prosinca 2014. i 12. ožujka 2015.godine, a sve  vezano za novu Odluku o javnim površinama koje je Gradsko vijeće Rovinja – Rovigno donijelo 17. prosinca 2014.godine, dužni smo Vas obavijestiti da smo nakon učestalih protesta zbog načina i vremena donesenih izmjena, osobito za novoformirane zone i cijene koje su zbog toga povećane u raznim postocima i koje nekima znače preko sto postotnog rasta cijena za korištenje ugostiteljskih terasa, organizirali dvije sjednice Ceh-a i dva puta razgovarali osobno sa Gradonačelnikom Rovinja – Rovigno.

Na prvoj sjednici Ceh-a sudjelovali su i visoko pozicionirani Gradski službenici, kojima je jasno stavljeno do znanja da je način usvajanja tako važnih dokumenata na Gradskom vijeću nedopustiv, da je zbog dosadašnjeg povjerenja i suradnje trebalo imati više razumijevanja za poteškoće obrtnika, te da se cijene nisu smjele uvećati više od deset posto. Zone za obračun cijena su prema tome trebale ostati iste.

Nazočni Gradski službenici su ostali bez odgovora pa smo sukladno tome pozvali Gradonačelnika na razgovor, na što je On pozitivno odgovorio u dva navrata radi našega nepopuštanja u argumentiranju razloga neslaganja sa enormnim povećanjem cijena i promjenom zona prema novoj Odluci.

Na oba sastanka sa Gradonačelnikom naši razlozi su bili prevelika opterećenost obrtnika (dvjesto pedeset četiri razna davanja i obveze) i činjenica da se cijene nisu mijenjale od 2006.godine, te da je takvo povećanje ogromno i naglo.

Drugi sastanak sa Gradonačelnikom je obilovao nizom teških riječi i na granici prekida suradnje, jer su naši predstavnici jasno dali do znanja da svi koji su predlagali i radili takav sadržaj nove Odluke nisu dovoljno svjesni u kakvoj su situaciji gospodarstvenici danas i činjenice da upravo oni a ne netko drugi za njih, svojim obiteljima i radnicima moraju osigurati osnovne životne uvjete a to su sigurne plaće i doprinosi. Veliki broj obrtnika ugostitelja s pravom postavlja pitanje kako i dali će opstati sutra. Zahtijevano je da zone ostanu iste, te da se cijene zbog Gradskih razloga povećaju za najviše trideset posto.

Gradonačelnik je kratko ponovio stanovište Grada Rovinja Rovigno da su napori i troškovi u predstavljanju Grada kao prestižne turističke destinacije visoki, popraćeni velikim financijskim davanjima, da su se u tom kontekstu uložila velika sredstva u infrastrukturu i da Grad bude ugodno mjesto za življenje.

Dotiraju se velika financijska sredstava za brigu o djeci i mladima, svima se osiguravaju uvjeti života iznad mogućnosti, učestvuje se u nizu projekata koje grad Rovinj – Rovigno stavlja u poziciju cjelogodišnje turističke destinacije, a Država je uskratila našu lokalnu upravu za 27,7 milijuna kuna, što ne daje nikakvu mogućnost Gradu osim traženja novih izvora osiguranja sredstava za niz projekata koji će potvrditi položaj grada Rovinja – Rovigno, kao visoke turističke destinacije, te poželjnog mjesta za boravak i življenje.

Iz navedenog razloga nisu prihvatili niti jedan zahtjev za Izmjenu i nadopunu Odluke o javnim površinama i u tome su čvrsti i jedinstveni.

Žao nam je da Vas moramo obavijestiti o takvom razvoju događanja i priznajemo da smo i mi zatečeni takvim postupkom i odnosima Grada, ali očito kod donašanja takvih prijedloga imali su raniji dogovor i jedinstvo, na koje mi nismo mogli bitnije utjecati.

U interesu dalje dobre suradnje molimo Vas da nam dostavite Vaše podatke o elektroničkoj pošti na naš E-mail: uo.rovinj@hok.hr; gdje i kako bismo Vas u buduće mogli pravovremeno obavještavati o novinama u Zakonskoj regulativi i postupcima Lokalne uprave.

Radimo na ostvarivanju WEB stranice Udruženja na koju ćete se uvijek moći obratiti i iznositi svoje utiske, prijedloge i mišljenja o problematici.

 

Srdačan pozdrav.

 

 

 

Predsjednik,

 

 

Marino Deković

 

 

 

 

 

 

 

 

 

Skraćeni zapisnik Ceh-a Ugostitelja – Izbori u Ceh-u

    S K R A Ć E N I   Z A P I S N I K

 

Ovaj Zapisnik je sastavljen na Izbornoj sjednici Ceh-a ugostitelja i turističkih djelatnika Udruženja obrtnika Rovinj i susjednih općina Bale, Kanfanar i Žminj (u daljnjem tekstu: Udruženje), dana 23. siječnja 2015.godine u prostorijama Udruženja obrtnika Rovinj, Andrea Amorosoa 06, sa početkom u 11,30 sati i koju je vodio predsjednik Ceh-a g. Marino Deković (u daljnjem tekstu: Predsjednik) .

Nakon uvodne riječi i pozdrava Predsjednik je zaključio da na sjednici u raspravi i donašanju zaključaka sudjeluje dovoljan broj obrtnika da bi ona bila pravovaljana ali je izrazio negodovanje radi relativno malog broja nazočnih ugostitelja. Napomenuo je da je poslano 186 poziva i da je dogovoreno vrijeme za Izbornu sjednicu bez nekih većih poslovnih obaveza za članove Ceh-a, te da je odaziv na Izbornu sjednicu trebao biti veći.

S obzirom na naše Statutarne obveze, izbori se u Udruženju moraju održati, te je Predsjednik u svom daljnjem izlaganju dao već ranije dobiveni Dnevni red na glasovanje i usvajanje kako slijedi:

  1. Izbori za :

– Predsjednika Ceh-a,

– Upravni odbor Ceh-a

– Članove Skupštine Udruženja iz našeg Ceh-a,

  1. Problematika javnih površina u gradu Rovinju – Rovigno i susjednim općinama,
  2. Zaključci za rješavanje problematike ugostitelja i turističkih djelatnika Hok-e, donesenih na 27.

Kongresu istih 25. I 26. Studenog 2015.godine u Opatiji,

  1. R A Z N O.

 

Ovako predočen Dnevni red je jednoglasno usvojen te je Predsjednik pozvao nazočne na raspravu i donašanje Odluka po Dnevnom redu sukladno potrebi:

 

AD1) – za Predsjednika Ceh-a ugostitelja i turističkih djelatnika po izlaganju Tajnika Udruženja i člana Izborne komisije g. Miroslava Kosa, kandidat sa svim potrebnim uvjetima po Statutu i Odluci o kriterijima za izbore u tijela Udruženja za tu funkciju je G. Marino Deković , dugogodišnji ugostitelj i voditelj restorana „FERAL“ u Rovinju.

Nakon kratke rasprave, jednoglasno je ocijenjeno i dana je potpora g. Marinu Dekoviću, kao starom i budućem novom Predsjedniku Ceh-a ugostitelja i turističkih djelatnika u Udruženju. Ova Odluka je jednoglasna.

– za Upravni odbor Ceh-a predloženi su i nazočni sljedeći članovi Ceh-a:

  1. Marino Deković – Predsjednik,
  2. Gracijano Švić,
  3. Anton Fariš- Pod predsjednik po prijedlogu Predsjednika,
  4.          4. Mladen Jurić,
  5. Mladen Sošić,
  6. Lidia Fabris,
  7. Daniel Đekić,
  8. Igor Hrvatin,
  9. Sandi Zović,
  10. Gordana Paoletti,
  11. Lucia Longo,
  12. Miljenko Ružić,
  13. Viktor Ramaja,
  14. Thanasi Duketis,
  15. Tanushi Gjergj.

Odluka je jednoglasna.

 

– Za članove Skupštine Udruženja predloženi su:

  1. Marino Deković,
  2. Anton Fariš,
  3. Gracijano Švić,
  4. Mladen Jurić,
  5. Mladen Sošić,
  6. Sandi Zović.

Nakon predočenja svih potrebnih uvjeta da bi se predloženi članovi Ceh-a kandidirali za članove Skupštine Udruženja po Statutu I Odluci o kriterijima za izbore u tijela Udruženja, Predsjednik je nazočne pozvao na raspravu i eventualno dodatne prijedloge. Kako nije bilo daljnjih prijedloga Predsjednik je pozvao na glasovanje, te je jednoglasno odlučeno da navedeni obrtnici koji imaju uvjete, budu kandidati za Skupštinu Udruženja.

Predsjednik je time zaključio prvu točku Dnevnog reda.

 

AD2) Sukladno iznenađujućoj Odluci Gradske administracije Rovinj – Rovigno, o pokretanju procedure za izmjenom Odluke o javnim površinama u našem Gradu, u dijelu kreiranja novih zona i cijena za korištenje ugostiteljskih terasa , Predsjednik je obrazložio nazočnima problematiku i činjenicu, da smo namjeru donašanja novih cijena i zona za korištenje javnih površina dobili neposredno prije sjednice Gradskog vijeća Rovinja – Rovigno, na kojoj su za nas negativni dokumenti i usvojeni većinom glasova.

Neposredno nakon dobivanja informacije o izmjeni sporne Odluke, naš Prošireni upravni odbor Ceh-a ugostitelja je zajedno sa članovima Upravnog odbora Udruženja imao sastanak po kratkoj proceduri, uz prisustvo predstavnika Gradske administracije Rovinj- Rovigno Pročelnika za komunalnu djelatnost G.Andu Sainu i glasnogovornicu Gradonačelnika G. Mariju Rocco, Črnac.

Uslijedila je žestoka rasprava na kojoj su donijeti Zaključci da povećanje cijena za korištenje ugostiteljskih terasa na bude veće od deset (10%) i da se zone po ranijoj Odluci ne mijenjaju.

Unatoč tome Gradsko vijeće je usvojilo prijedloge njihovih djelatnih službi i Gradonačelnika a naše je većinom glasova odbacilo.

Ovakav rasplet ne znači da ćemo stvari prepustiti slučaju već ćemo se i dalje boriti za, u tom smislu pravedniju i realniju Odluku. Ovakav stav Predsjednika potvrdio je i Predsjednik Udruženja G. Gracijano Švić.

Ostali članovi Ceh-a iz Općina Bale, Kanfanar i Žminj, po toj osnovi nisu imali primjedbe te je Predsjednik zaključio i ovu točku Dnevnog reda.

 

Ad3) 25. I 26. Studenog 2015.godine je u Opatiji održan 27. Kongres ugostitelja i turističkih djelatnika Hok-e na kojoj su sa predstavnicima vlade i ostalima u hijerarhiji vlasti raspravljani naši objedinjeni prijedlozi za rješavanje problematike poslovanja naših ugostitelja te su u tom kontekstu podijeljeni nazočnima na našoj sjednici Zaključci 27. Kongresa , gdje su se razmatrali i dva prijedloga koje smo mi izglasali na sjednici našeg proširenog Upravnog odbora Ceh-a.

Nastavno tome važno je naglasiti da je i prihvaćen naš prijedlog, u kojem tražimo mogućnost legalnog povremenog i kratkotrajnog zapošljavanja prema realnim potrebama ugostiteljske djelatnosti ,koji je i promtno upućen u Saborsku proceduru na usvajanje.

Svi ostali Zaključci su navedeni u podijeljenom pisanom obliku i sastavni su dio ovog Zapisnika u arhivi Udruženja.

Po tome više nije bilo upita te je Predsjednik zaključio i točku 3. Dnevnog reda.

 

AD4) Pod R A Z N O nije bilo komentara pa je Predsjednik završio sjednicu s molbom da se ubuduće dolazi redovitije na sjednice Ceh-a.

Sjednica je završila u 13,00   sati.

 

 

 

 

 

 

 

Predsjednik,

 

 

Marino Deković

 

 

 

 

 

 

 

Skraćeni zapisnik -Izbori u Ceh-u

                                 SKRAĆENI ZAPISNIK

 

Sukladno svih potrebnih dokumenata za održavanje izbora za tijela Udruženja obrtnika grada Rovinja – Rovigno i susjednih općina Bale – Valle, Kanfanar i Žminj (u daljnjem tekstu: Udruženje) i Skupštinu Obrtničke komore Istarske županije po Cehovima, za mandatno razdoblje 2014. – 2018., tj. prema odredbama Statuta Udruženja od 20. Studenog 2014.godine, Odluke o prolongatu izbora od 10. Lipnja 2014.godine i Odluke o raspisivanju i provođenju izbora za tijela Udruženja od 19. Prosinca 2014.godine, održana je ova Izborna sjednica Ceh-a Poljodjelstva i slatkovodnog ribarstva u Udruženju.

Sjednica je održana 29. Siječnja 2015.godine, sa početkom u 18,00 sati u prostoriji Udruženja u ulici Andrea Amorosoa 06 u Rovinju. Sjednicu je vodio Predsjednik Ceh-a G. Gordan Trojanović (u daljnjem tekstu: Predsjednik), koji je nakon pozdrava nazočnih zaključio da je sjednica pravovaljana za donašanje Izbornih odluka. Napomenuo je da je poslano prema evidenciji i registriranim obrtnicima te djelatnosti, ukupno dvadeset poziva.

Sjednicu je vodio prema ranije dobivenom Dnevnom redu kako slijedi:

  1. Izbori za:

– Predsjednika Ceh-a i člana Skupštine Udruženja,

– Upravni odbor i pod predsjednika Udruženja,

  1. Aktualna problematika Poljoprivrede,
  2. R A Z L I Č I T O – vaši prijedlozi.

Predsjednik je zamolio nazočne da eventualno svojim naputcima nadopune Dnevni red ako smatraju da je potrebno. S obzirom da nije bilo prijedloga u tom smislu, dao je na glasovanje Dnevni red, koji je usvojen jednoglasno.

Nakon toga za riječ se je javio G. Enrico Cernecca koji se je kratko osvrnuo na novi Zakon o obrtu, činjenici da još nisu doneseni prateći Pravilnici, koji će dosta toga razjasniti u smislu povećanja javnih ovlasti i djelokruga rada Udruženja. Naglasio je da se novim Zakonom o obrtu odgovornost za poslovanje obrtnika više ne odgovara svom imovinom već samo slobodnim financijskim sredstvima. Podsjetio je na pozitivno djelovanje predstavnika našeg Ceh-a na otkup Državnog zemljišta, uz potrebu da se cijene takvog zemljišta za područje naše županije osjetno smanje, jer su sada u odnosu na druge znatno veće.

Nadležno Ministarstvo je voljno da se stvari u tome promijene ali se do sada, unatoč našim traženjima nije ništa pozitivno dogodilo. Ukazao je na činjenicu da treba promijeniti dužinu ugovora o korištenju zemljišta od dosadašnjih dvadeset na pedeset godina, da bi se zakup isplatio.

  1. Enrico Cernecca je na kraju svoga izlaganja predložio G. Gordana Trojanovića dosadašnjeg Predsjednika, za novog Predsjednika Ceh-a poljodjelstva i slatkovodnog ribarstva zbog kontinuiteta i dosadašnjeg uspješnog rada u vođenju te djelatnosti. Upozorio je na nerad Ceh-a za poljodjelstvo i slatkovodno ribarstvo na razini naše Područne obrtničke komore i potrebu da se rad aktivizira.

U diskusiju za prvu točku Dnevnog reda, uključio se je i član izborne komisije G. Miroslav Kos, koji je zahtijevao od nazočnih da glasuju pojedinačno za novog Predsjednika Ceh-a, te automatizmom za člana Upravnog odbora i Skupštine Udruženja. Nastavno činjenici da je predložen u tom smislu G. Gordan Trojanović, za njega su glasovali svi prisutni i Odluka o njemu kao Predsjednika Ceh-a te člana Skupštine Udruženja je jednoglasna.

Isto tako je predložen Upravni odbor Ceh-a i njegov Pod predsjednik kako slijedi:

  1. Gordan Trojanović,
  2. Nevija Longo,
  3. Enrico Cernecca,
  4. Viliam Uljanić,
  5. Emanuel Grubić,
  6. Damir Dobravac,
  7. Edo Babić,
  8. Davor Vivoda.

Za Pod predsjednika je predložen-a G. Nevija Longo.

Ovakvi prijedlozi su također jednoglasno usvojeni.

Ovime je prva točka Dnevnog reda završena, te je Predsjednik zamolio sve nazočne da učestvuju u daljnjem iznašanju aktualne problematike poljoprivrede po drugoj točci Dnevnog reda.

AD2) Za riječ se je javio G. Enrico Cernecca koji je obavijestio da se priprema prošireni sastanak našeg Ceh-a, sa članovima lokalnih uprava, predstavnicima lovačkih društava i nadležnih institucija, radi sanacije nastalih šteta od ptica i ostale divljači. Ovaj sastanak će se organizirati u narednih petnaest dana i pisana problematika u tom smislu će biti poslana svima zainteresiranima. Naveo je dalje potrebu zajedničkog prijateljskog i poslovnog druženja domaćih proizvođača vina i ulja sa našim ugostiteljima, koja je već bila upriličena sa pozitivnim poslovnim efektima.

Nakon toga razvila se je pozitivna diskusija o potrebi da se domaći ugostitelji i turistički djelatnici oslanjaju na nabavku hrane i ostaloga domaće proizvodnje, jer su to svjetske uzance i trend među poslovnim ljudima i političarima.

  1. Gordan Trojanović je najavio aktualne natječaje potpore za ulaganja u poljoprivredna gospodarstva, te će nakon što dobije povratne informacije glede pod mjera i prihvatljivih troškova, o istome obavijestiti članove Ceh-a.

Članovi Ceh-a su nakon toga nastavili druženje uz ne obavezan razgovor o aktualnoj problematici u poljoprivredi i razmijeli su svoja pozitivna i negativna iskustva u poslovanju tijekom 2014.godine.

Sjednicu je Predsjednik zaključio u 20,00 sati.

 

Predsjednik

Gordan Trojanović

Poziv za V. i Zapisnik sa IV. sjednice UO

SKRAĆENI ZAPISNIK

Sukladno potrebi Predsjednik Udruženja obrtnika Rovinj G. Marino Deković (u daljnjem tekstu: Predsjednik), sazvao je IV. Sjednicu Upravnog odbora Udruženja obrtnika Rovinj, Bale, Kanfanar i Žminj(u daljnjem tekstu: Udruženje), koja se je održala dana 21. travnja 2015.godine sa početkom u 15,00 sati u prostoriji Udruženja u Ulica Andrea Amorosa 06 u Rovinju.

Nakon pozdravne riječi svim nazočnima, Predsjednik je zaključio da na sjednici prisustvuje Statutom utvrđen dovoljan broj članova Upravnog odbora Udruženja, te da se ona ima proglasiti pravovaljanom.

Na sjednici su bili nazočni:

 

  1. Marino Deković – Predsjednik,
  2. Gordan Trojanović – Potpredsjednik,
  3. Sandro Quarantotto,
  4. Sandi Zović,
  5. Vlado Cvitić,
  6. Serđo Matika,
  7. Gordan Šturman,
  8. Roberto Vellico,
  9. Klaudija Savić Seifert,
  10. Gracijano Švić.

 

Opravdano odsutni:

 

  1. Tomislav Peharda,
  2. Damir Cerin.

 

Sjednica je održana prema ranije dobivenom Dnevnom redu kako slijedi:

 

  1. Verifikacija Zapisnika sa zadnje sjednice Upravnog odbora Udruženja.

 

  1. Gastro okusi Istre – informacija

– Odluka o sufinanciranju naših učesnika na manifestaciji.

 

  1. Prijedlozi za nagrade iz Udruženja obrtnika Rovinj, za svečanu sjednicu dana Obrtničke komore

Istarske županije u lipnju mjesecu 2015.godine.

 

  1. Izbor najpovoljnijeg ponuđača za izradu WEB stranice našeg Udruženja po odluci Komisije za

odabir.

 

  1. R A Z N O.

Predsjednik je opet pročitao Dnevni red, na kojega nitko nazočan nije imao primjedbi i on je usvojen jednoglasno.

Predsjednik je pozvao nazočne da aktivno sudjeluju u sjednici te je u daljnjem tijeku sjednice predložio rješavanje problematike po Dnevnom redu.

AD1) Zapisnik sa zadnje sjednice Upravnog odbora se jednoglasno usvaja.

 

AD2) Gastro okusi Istre će se po Odluci Ceh-a ugostitelja i turističkih djelatnika Istarske županije održati u Puli dana 04. Svibnja 2015.godine. Na najavljenoj Eno gastronomskoj manifestaciji naše regije, sa strane Udruženja sudjelovati će slijedeći obrtnici:

 

– Mladen Sošić vlasnik ugostiteljskog obrta gostionica „Kod Kancelira“ iz Bala,

– Sandi Zović vlasnik ugostiteljskog obrta konoba „Barba Danilo“ iz Rovinja,

– Anton Fariš vlasnik ugostiteljskog obrta restoran „Nino“ iz Rovinja,

– Marino Deković Predsjednik Udruženja i vlasnik ugostiteljskog obrta restoran „Feral“iz Rovinja.

 

U takmičarskom dijelu „Pripreme jela od sipe“ učestvovati će Ugostiteljski obrt „Kod Kancelira“ iz Bala.

U tom smislu predlaže se i jednoglasno je usvojena Odluka, da se svim učesnicima iz našega Udruženja plate utrošena sredstva za nabavu namirnica za pripremu autohtonih Istarskih specijaliteta za tu prigodu i plate putni troškovi do Pule.

 

AD3) Dan Obrtničke komore istarske županije održati će se u drugoj polovici mjeseca lipnja 2015.godine, te je obaveza svih Udruženja, pa tako i našega da istaknemo kandidate za dobivanje prestižnih nagrada za obrtnike u našoj područnoj Komori, a sve to u skladu sa postojećim Pravilnikom o nagradama na nivou Istarske županije.

U tom kontekstu na današnjoj sjednici su predloženi slijedeći zaslužni obrtnici:

 

  1. G. Claudia Savić Seifert iz Rovinja, Trg na Lokvi 2, Frizerski obrt „Claudia“ za I nagradu „Povelja sa plaketom Istarske zlatne ruke“ a sve to zbog njezinog doprinosa na promiđbi, poticanju i unapređenju obrtništva, kroz povijest Udruženja obrtnika Rovinj i susjednih općina Bale, Kanfanar i Žminj.

 

  1. G. Branko Subotić iz Rovinja, Monfiorenzo 61, Trgovački obrt „Cicibela“ za nagradu „Povelja za postignuća Istarske zlatne ruke“ kao dugogodišnji promotor obrtništva, častan i ugledan obrtnik sa značajnim poslovnim rezultatima u ovoj i prethodnim godinama, obrtnik visokih rezultata u kvaliteti usluga i stalnom povećanju broja zaposlenih.

 

  1. G. Ivan Roce iz Žminja, Lukovica 53, Obrt za obradu Metala „Roce“ za nagradu „Posebnog priznanja“ zbog njegovog doprinosa na promiđbi obrtništva i napretka u obradi metala – titana, gdje je postigao odlična tehnološka unapređenja, visoke rezultate u kvaliteti proizvoda, znatnog broja zaposlenih u svom obrtu te poduzetih visokih mjera u zaštiti okoliša.

 

  1. Damir Cerin iz Rovinja, 43 Istarske divizije 29, Obućarski obrt „Cerin“ za nagradu „Zahvalnica“ kao slijed povijesne obrtničke obućarske obitelji „CERIN“. Najstariji je obrtnik postolar u našem Gradu i Istarskoj županiji. Ugledan je, častan i uspješan obrtnik. Promicatelj je starih i umjetničkih zanata te je kao takav u 2014.godini dobitnik nagrade Grada Rovinja – Rovigno.

 

Širi zapisi o nagrađenim nalaze se u arhivi Udruženja, sastavni su dio ovog zapisnika i mogu se dobiti na uvid.

Ovako predstavljeni i predloženi kandidati za nagrade su jednoglasno potvrđeni od svih nazočnih na sjednici, te je dat nalog Tajniku da prijedloge pošalje tijelima u Područnu komoru na rješavanje.

 

AD4) Komisija za odabir najpovoljnijeg ponuđača za izradu WEB stranice Udruženja u sastavu Marino Deković, Gordan Trojanović i Sandro Quarantotto je nakon blagovremeno zaprimljenih tri (3) ponuda za tu svrhu i to:

– JANERO obrt za najam sportske opreme i informatičke djelatnosti vlasništva Rok Štigla iz Rovinja, Trevisol 28,

– IDEArt zajednički obrt za dizajn, vlasništva Maje Grbac i Kristine Janko iz Rovinja, Štanga 5,

– ADRI-Consult d.o.o Rovinj, vlasništva Robrt Santin iz Rovinja, H. Dalmatina 11,

o d l u č i l a da je temeljem postojećih podataka i sadržaja ponuda, najpovoljnija, najeftinija i najsadržajnija ponuda JANERA, obrta za najam sportske opreme i informatičku djelatnost, vlasništva Rok Štigla iz Rovinja, Trevisol 28.

U tom smislu i iz svih Zakonom određenih razloga, obavijestiti će se svi ponuđači i zapovijeda se Tajniku da poduzme potrebne radnje i kontakte, da se Odlukom usvojeni i dogovoreni projekt realizira.

 

AD5) Pod R A Z N O – nalaže se Tajniku da se u Grad Rovinj – Rovigno odnosno nadležnom odjelu za Komunalnu djelatnost i opće poslove upute službeni dopisi za:

 

– omogućavanje dvojici taksista iz općine Bale – Valle da Zaključkom gradonačelnika Rovinja – Rovigno, u vrijeme ljetnih mjeseci, svetkovina i turističkih događanja, nesmetano sudjeluju u obavljanju auto taksi prijevoza na području Grada Rovinja – Rovigno i to:

  1. Marijanu Petroviću iz Bala, Golaš 011A,
  2. Robertu Vellicu iz Bala, Domenico Cernecca 20.

 

– omogućavanje svim obrtnicima – ugostiteljima nabavu namirnica na Zelenoj tržnici i Trgovinama koje se smatraju sastavnim dijelom Tržnice do 10,00 sati ujutro. Zaključak Gradonačelnika od 2011.godine se u tom slučaju treba mijenjati u dijelu omogućavanja nabave od ranije dozvoljenih 5,00 – 9,00 sati ujutro za još jedan sat, tj. do 10,00 sati. Ovaj naš Zahtjev se temelji na činjenici da su ugostitelji opterećeni svojim poslovanjem dugo i tokom noći, te bi samo ta promjena u Zaključku svima dobrodošla.

 

Sjednica je završila u 16,30 sati.

 

 

 

 

 

 

Predsjednik,

Marino Deković v.r.

 

 

 

 

 

 

 

 

 

HRVATSKA OBRTNIČKA KOMORA

OBRTNIČKA KOMORA ISTARSKE ŽUPANIJE

 

UDRUŽENJE OBRTNIKA ROVINJ

„UPRAVNI ODBOR“

 

Broj: 05/05-015.

Rovinj, 18. svibanj 2015.godine

 

 

 

Na temelju Statuta Udruženja obrtnika Rovinj i susjednih općina Bale, Kanfanar i Žminj te redovne potrebe,

 

S   A   Z   I   V   A   M

 

V. sjednicu Upravnog odbora Udruženja obrtnika Rovinj i susjednih općina, koja će se održati u prostoriji Udruženja u Rovinju, Andrea Amoroso 06, dana 26. Svibnja 2015.godine (utorak) sa početkom u 11,00 sati i uz slijedeći:

 

D N E V N I   R E D

 

  1. Verifikacija Zapisnika sa zadnje sjednice,
  2. Aktualnosti u Udruženju

– WEB stranica Udruženja obrtnika Rovinj – www.uorovinj.com.hr, – Informacija Predsjednik

Udruženja,

– LAG Vodnjan interesna sfera poduzetništva i obrtništva u Gradu Rovinju – Rovigno, općine Bale i

Kanfanar te LAG Pazin za općinu Žminj – informacija Potpredsjednik Udruženja,

  1. Problematika ribarstva i prijedlog za suorganizaciju CRO – fish manifestacije za Istarsku županiju u

Gradu Rovinju – Rovigno u narednim godinama,

  1. Nove inicijative:

– Vine Olive Gourment, Bike tour Rovinj 2015.,

– Dolcevita – Glamour event,

  1. EURO FONDOVI

– prezentacija KINGO Consult d.o.o. Rovinj,

  1. Odluka o nabavi razglasa za potrebe našeg Udruženja,
  2. Rasprava i Odluka oko važnih jubileja Udruženja obrtnika Rovinj.
  3. R A Z N O.

 

Na sjednici ste obavezni biti nazočni.

 

 

Predsjednik,

Marino Deković v.r.

 

UOROVINJ