Skraćeni zapisnik ugostitelji III

                    

SKRAĆENI ZAPISNIK

      Sukladno dogovoru na Upravnom odboru Udruženja obrtnika Rovinj (u daljnjem tekstu: Udruženje) i Ceh-a ugostitelja i turističkih djelatnika u Udruženju (u daljnjem tekstu: Ceh) i izvanredne potrebe, organizirana je sjednica Ceh-a sa tematikom nadzora i kontrole koje će u narednoj turističkoj sezoni provoditi inspekcije.

Sjednica je održana 05. Svibnja 2015.godine u prostorijama Udruženja obrtnika Rovinj, Andrea Amorosoa 06 u Rovinju, sa početkom u 10,30 sati

Ova tematska sjednica se je odvijala u dva dijela i to: obraćanjem skupu nadležnih predstavnika Ministarstava i njihovih Područnih ureda sa kratkim predstavljanjem o njima, propisima, uputama i djelokrugu nadzora, te postavljenih pitanja nazočnih obrtnika, na koja su odgovorni odgovarali odmah ili je ostavljena mogućnost pisanog odgovora ako je upit bio složeniji.

Sjednicu je otvorio G. Marino Deković, predsjednik Udruženja Obrtnika Rovinj (u daljnjem tekstu: Predsjednik), koji je predstavio i pozdravio nazočne goste i sve došle obrtnike.

Na sjednici su bili prisutni:

– G. Alen Benazić – Zamjenik pročelnika Područnog carinskog ureda Rijeka,

– G. Mirko Rimanić – Viši turistički inspektor,

– G. dr. Vlasta Skopljak – Predstavnik Javnog zdravstva Pula,

– G. Slaven Skender – Voditelj županijskog odjela za sanitarnu inspekciju Primorja i Istre sa

suradnicom G. dr. Antonijom Ezketom.

 

Zaključio je da je sjednica pravovaljana, jer na njoj sudjeluje u radu 47 obrtnika. Predloženi Dnevni red koji je poslan pravovremeno i svima, je jednoglasno usvojen i glasi:

 

  1. Aktualna problematika – priprema za turističku sezonu 2015.godine,

Djelokrug rada, upute i upozorenja:

– javno zdravstvo,

– sanitarna inspekcija,

– turistička inspekcija,

– carina.

  1. Postavljanje pitanja nazočnim predstavnicima navedenih institucija.
  2. R A Z N O.

 

Nakon toga Predsjednik je pozvao odgovorne na prikaz njihovih ureda, ustrojstva, djelokruga rada i nadzora kako slijedi:

 

  1. Alen Benazić – Zamjenik pročelnika Područnog carinskog ureda Rijeka objasnio je u kratko ustroj carinske uprave u Republici Hrvatskoj, te je ukazao na osnovne poslove koje Područni carinski ured neposredno ili preko svojih ustrojstvenih jedinica obavlja.

U tom smislu je rekao da se odobravaju provedbe carinski dopuštenog postupanja i uporabe robe, obračunavaju i naplaćuju se javna davanja i sve dalje oko javnih davanja, neposredno se provode poslovi nadzora radi pravilnih primjena carinskih, trošarinskih, poreznih i drugih propisa iz nadležnosti Carinske uprave, kao i suzbijanja, sprječavanja i otkrivanja kažnjivih djela iz tih propisa. Kada je propisano vodi upravni postupak u prvom stupnju. Provodi postupak oduzimanja, smještaja, čuvanja, prodaje, dodjele i uništenja robe. Daje obavijesti o primjeni propisa iz nadležnosti Carinske uprave. Obavlja nadzor i kontrolu unosa i iznosa domaćih i stranih sredstava plaćanja te sprječava i otkriva kažnjiva djela s tim u vezi i.t.d.

Naglasio je da se sukladno odluci Vlade u R. Hrvatskoj i propisa od 2014.godine, bitno mijenja uloge Carinske uprave u nadzoru prometa robe u zemlji, te da će se u ugostiteljstvu i turizmu prvenstveno kontrolirati neregistrirana djelatnost, boravišne pristojbe i provođenje odredbi Zakona o trošarinama. Bez „markica“ roba se ne smije nalaziti u poslovnim objektima.

Odgovarajući na postavljena pitanja naveo je da se carinska kontrola obavlja u uobičajeno radno vrijeme kada je poslovni objekt otvoren ali ako je postupak zahtjevan i radi se o potrebi promtne reakcije carine, može se nesmetano prema rješenju obaviti i kada je mjesto kontrole zatvoreno.

Nakon što mu je postavljeno pitanje za nabavku robe u inozemstvu i proceduru oko toga, G. Alen Benazić odgovorio je da više nema carinske procedure ali treba svakako regulirati plaćanje PDV-a u Hrvatskoj. Podatke u tom smislu treba dati nadležnom knjigovodstvu, koje će provesti potrebne radnje i knjiženja vezano za plaćanje PDV-a, kao na uvezenu robu bez Hrvatske deklaracije. Na to je odmah reagirala G. dr. Antonija Ezketa koja je energično upozorila da svaka hrana, namirnica ili roba koja se stavlja u promet, mora imati deklaraciju na Hrvatskom jeziku.

Nastavno činjenici da je Carinski ured povučen iz Rovinja još 2009.godine, postavlja se pitanje odgovornosti i mogućnosti obrtnika i poduzetnika da izgube vrijeme i novac, koji za male prekršaje moraju sada odlaziti u Rijeku ili Zagreb na rješavanje slučajeva a ne mogu to obaviti bliže u Rovinju ili Puli npr.

  1. Alen Benazić je rekao da se u većini slučaja, neovisno na iznos i složenost postupka kod rješavanja predmeta iz područja Carinskog nadzora, mora odlaziti u Područni ured u Rijeku ili čak u Carinu u Zagreb, bez obzira na postojanje ili ne Carinskog ureda u Rovinju. Većina sredstava koji se ostvare Carinskim nadzorom odlazi sjedištu EU u Brisel (75%). Oni diktiraju pravila i zahtijevaju da se postupci kontrole i vođenja postupaka obave što efikasnije i kraće. Brisel je direktno zainteresiran za ispravnu provedbu Carinskih propisa i Zakona u tom kontekstu. Državni aparat je u tom segmentu nadzora zbog štednje, procijenio da treba doći do smanjivanja i ukidanja pojedinih ureda za nadzor u svim segmentima poslovanja, pa se tako desilo u Rovinju sa Carinskim uredom i tu se priča završava.

Na kraju slijedilo je pitanje o plaćanju ili naplati ugostiteljskih usluga u EUR-ima u situacijama kada drugačije nije moguće postupiti, odnosno naplatiti u kunama. Odgovor je da će u slučaju uviđaja i kontrole, te zaključka da je naplata učinjena u EUR-ima, Carinski službenik privremeno uz zapisnik oduzeti devize, uplatiti zaplijenjena strana sredstva plaćanja na poseban žiro račun i dati predmet financijskom inspektoratu na dalji postupak. Naplata se ne smije izvršiti u EUR-ima.

U svakom slučaju treba razgovarati sa Poreznom upravom a i sama Carina će to učiniti radi pronalaženja nekakvog rješenja.

  1. Alen Benazić je remizirajući rečeno zamolio obrtnike da im se anonimno obrate sa saznanjima o neregistriranim djelatnostima kako bi oni na to odmah reagirali, a time bi svi registrirani štitili svoje interese i poslovanje.

Napomenuo je još da se u slučaju potrebe nadzor može obaviti u glavnim i sporednim prostorima ugostiteljskog objekta, te se može ulaziti nesmetano u dvorišta i stambene objekte i bez sudskog naloga, a sve u svrhu vođenja postupka.

Carina provodi mjere kontrole i osiguranja naplate obaveza prema ZAMP-u. Dakle kontrolira se i takozvano intelektualno vlasništvo (autorsko pravo).

Obzirom da dalje nije bilo upita po osnovi nadzora i djelovanja Carine Predsjednik je zaključio tu interesnu temu, te je dao riječ predstavnicima Sanitarne inspekcije.

 

Nastavno tome G. Slaven Skender voditelj županijskog ureda Sanitarne inspekcije za područje Istre i Primorja u Rijeci se je zahvalio na pozivu, predstavio je svoje nazočne suradnike i kratko se je osvrnuo na problematiku i ustroj Sanitarne inspekcije u okviru nadležnog Ministarstva za zdravstvo, te je upoznao nazočne obrtnike da će se vjerojatno ubuduće više susretati na našem području grada Rovinja – Rovigno te susjednih općina Bale – Valle, Kanfanar i Žminj.

Radi konkretizacije problematike riječ je dobila G. dr. Antonija Ezketa koja je nadležna za Sanitarni nadzor u županiji Istarskoj, koja je naglasila da će djelatnici Sanitarne inspekcije u ovoj godini posebno kontrolirati postupanje sa hranom, korištenje duhanskih prerađevina u ugostiteljskim objektima i buku koja je veći gostiju i građanima problematična i osnovni je razlog remećenja javnog reda i mira na našem teritoriju.

Što se ispravnog postupanja sa nabavom, skladištenjem i pripremom hrane za konzumaciju, G. dr. Antonija je ukazala na propis, da svi subjekti koji posluju sa hranom ne životinjskog porijekla ili su prema Zakonu o hrani u nadležnosti sanitarne inspekcije, dužni su provesti evidenciju svih svojih objekata sukladno Pravilniku o vođenju upisnika registriranih i odobrenih objekata te o postupcima registriranja i odobravanja objekata u poslovanju s hranom (NN 125/08).

Na terenu će se provjeravati dali je to učinjeno, te molimo sve koji eventualno to nisu učinili neka hitno podnesu zahtjev i to učine prije sanitarnog nadzora, jer će se u suprotnom postupiti u skladu sa zakonom o sanitarnoj inspekciji.

U tom smislu je svim nazočnima podijelila podatke, komu i gdje da se odmah obrate.

Slijedeći nadzor će biti na građevinsko tehničkim uvjetima koji određuje obim poslovanja i kategorizaciju objekta, jer se dešava da su sjedeća mjesta u lokalu daleko mnogo brojnija nego što tehničko higijenski uvjeti ugostiteljskog objekta to dozvoljavaju.

HACCP je ključan u svemu tome. Prema Zakonu o hrani (NN 46/07) i Pravilniku o higijeni hrane (NN 97/04), do 01. Siječnja 2009.godine, bilo je potrebno, poslovanje, proizvodnju, pripremu i posluživanje hrane uskladiti s odredbama navedenih propisa.

U tome je važno spomenuti postojanje „Vodiča dobre higijenske prakse za ugostitelje“ i HACCP vodič – Praktična provedba načela HACCP sustava za ugostitelje.

Kao što nam je poznato ugostitelji mogu koristiti fizičke i pravne osobe koji imaju potrebite certifikate za izradu sličnog vodiča ili HACCP sustava, koji će ih voditi u pravilnom postupanju dobrog poslovanja sa hranom ili pak samostalno pratiti date naputke i objašnjenja u postojećem Vodiču i HACCP sustavu izrađenim na temelju dugogodišnje suradnje HOK-e i Nastavnog zavoda za javno zdravstvo Primorsko goranske županije.

Sukladno tome kontrolirati će se cijeli proces koji pomaže u provedbi preventivne samokontrole higijenskih uvjeta u rukovanju sa hranom. HACCP plan mora biti ažuriran. Treba ga pregledavati s vremena na vrijeme. Preporuka je jedan puta godišnje. Također treba se revidirati HACCP sustav ukoliko se nešto promijeni u proizvodnom procesu, npr. upotreba nove opreme ili promjene na jelovniku i.t.d.

Opasnost je sve ono što može imati posljedice za zdravlje potrošača. Opasnosti za zdravstvenu ispravnost hrane mogu biti biološke, fizičke i kemijske opasnosti. Bakterije a u posljednje vrijeme i virusi su najčešći uzrok ozbiljnih problema vezanih za hranu a tu su i paraziti, pljesni, kvasci te gljive. Ove Mikrobiološke opasnosti predstavljaju dakle najučestaliji uzrok trovanja hranom, pa se stoga prevenciji njihove prisutnosti i razmnožavanja u hrani u postupku analize opasnosti i procjeni kritičkih momenata u procesu proizvodnje hrane mora posvetiti velika pažnja.

Projekti, izgradnja, lokacija i veličina objekta u kojem se posluje sa hranom moraju biti takvi da omogućuju odgovarajuće održavanje , čišćenje, dezinfekciju, da sprječavaju ili smanjuju kontaminaciju putem zraka, nakupljanje nečistoće ili stvaranja neželjenih plijesni na površinama itd.

Posebno će se kontrolirati oprema za pranje hrane, WC, umivaonici, izmjena zraka, odvod otpadnih voda, garderobni prostor sa posebnim ormarićima za personal, sredstva za čišćenje, podne površine, zidne površine. Svi predmeti, pribor i oprema s kojima hrana dolazi u dodir moraju biti učinkovito očišćeni i prema potrebi dezinficirani. Za sve treba pratiti upute u praktičnoj primjeni HACCP sustava.

Praćenje mikrobiološke čistoće uzimanjem otisaka i obrisaka nakon procesa čišćenja i dezinfekcije najbolji je način za samokontrolu.

Zaposlenici koji imaju simptome zdravstvenih smetnji treba odmah ukloniti iz procesa rada sa hranom ili ga uputiti na drugo radno mjesto. Zaposlenici na radnom mjestu moraju održavati visoki stupanj osobne higijene, uredan vanjski izgled, radna obuća i odjeća moraju biti čiste i uredne, kosa zaštićena.

Osoblje mora biti educirano s ciljem usvajanja pozitivnih navika za poštivanje higijenskih zahtjeva u postupcima sa hranom. O svemu tome bi se dalo mnogo govoriti i podsjetiti obrtnike. Svi imaju potrebne vodiče i već je sve jasno i ne bi trebalo biti problema kod nadzora. Artikli kod pripreme hrane moraju imati deklaraciju na Hrvatskom jeziku a sam HACCP sustav zahtjeva vođenje određenih zapisa. Važno je da su svi zapisi raspoloživi na zahtjev inspekcije. Sanitarna inspekcija može kažnjavati na licu mjesta i ako se kazna plati u roku od tri dana, ostvaruje se 50% popusta. Svi postupci koji se vode zbog propusta u postupanju sa hranom su veći prekršaji i idu na sud.

Kontroliramo pušenje u ugostiteljskim objektima i definitivno je Zakonom zabranjeno pušenje unutar objekata koji pripremaju i uslužuju hranu. Zna se što je prema zakonu zatvoreni i otvoreni prostor i o tome se je mnogo raspravljalo, te su dati naputci obrtnicima i poduzetnicima u tom smislu.

U svakom slučaju dozvoljena je posebna prostorija za pušače. Na otvorenoj terasi sa nadstrešnicom i 50% spuštenim stjenkama oko terase, nije dozvoljeno pušenje jer se prostor smatra zatvorenim.

Kad govorimo o kontroli od buke, postoji Zakon kojega se moramo pridržavati. Smatramo da je buka jedan od glavnih generatora remećenja javnog reda i mira u okolišu. Sanitarna inspekcija je dužna kontrolirati razinu buke i poštivati pri tome odluku lokalne uprave o najvećoj dozvoljenoj razini buke po pojedinim dijelovima urbanog mjesta. Ukoliko buku suprotno Zakonu i Gradskoj odluci izaziva susjed ili drugi građanin nadležna je Komunalna inspekcija a predmet može završiti i na sudu.

Na upi o kakvoći vode G. dr. Antonija Ezketa je odgovorila da se analiza vode mora godišnje napraviti, za onaj dio od glavnog ventila za vodu do slavina i ostalih priključaka za vodu, jer mora biti osigurana dovoljna opskrba vodom za piće koju je obvezno upotrebljavati kad god je potrebno,kako bi se spriječila kontaminacija hrane. Voda koja nije za piće ne smije se spajati sa sustavima za vodu za piće, niti otjecati u takve sustave. Ako se upotrebljava voda koja nije za piće primjerice za gašenje požara, proizvodnju pare, hlađenje i druge svrhe, ona mora protjecati posebnim, pravilno obilježenim sustavom.

Predstavnica Javnog zdravstva iz Pule dr. Vlasta Skopljak je naglasila da je već sve rečeno o ispravnom postupanju sa hranom. Naglasila je potrebu provođenja osobne higijene kod osoblja, koja je izuzetno važna za osoblje koje radi sa hranom kako bi se očuvala zdravstvena ispravnost hrane. Zaposlenici koji rade sa hranom moraju prije zapošljavanja obaviti zdravstveni pregled na kliconoštvo a zatim periodički svakih šest mjeseci u tijeku zaposlenja. Zaposlenici moraju steći znanje o zdravstvenoj ispravnosti namirnica i osobnoj higijeni osoba koje rade u proizvodnji i prometu namirnica, moraju proći tako zvani tečaj „Higijenskog minimuma“.

Zaposlenici su obvezni odgovornoj osobi prijavljivati simptome u svezi zaraznih bolesti prenosivih hranom : prehlada, grlobolja, povraćanje, proljev i drugo. Takvoga zaposlenika odmah udaljiti od pogona za proizvodnju i promet hranom. Osoblje mora biti dobro educirano o važnosti pranja ruku pri radu sa hranom kao i o postupku pravilnog načina pranja ruku. Umivaonici za ruke stalno moraju biti opremljeni tekućim sapunom i papirnatim ubrusima. Srećom veće epidemije zaraze u ugostiteljskim objektima su male a u posljednje vrijeme i nikakve. Događaju se većinom po javnim ustanovama za djecu ili odrasle.

Predsjednik je nakon toga dao mogućnost predstavljanja Turističke inspekcije i riječ je dobio Viši turistički inspektor G. Mirko Rimanić koji je naglasio da će se Turistička inspekcija posvetiti nadzoru Minimalno tehničko higijenskih uvjeta poslovanja ugostiteljskih i turističkih objekata. Njihova odgovornost i djelokrug rada ne zadire u pitanja carinskih i sanitarnih propisa, te djeluju više savjetodavno radi promicanja i unapređenja turističko ugostiteljske djelatnosti, te davanju pomoći u kreiranju visoko rangiranog turističkog proizvoda, kojega propagiraju Turistička zajednica i nadležno Ministarstvo turizma Hrvatske i koje predstavljaju Hrvatsku kao prestižnu turističku destinaciju u Svijetu.

 

Predsjednik se je nakon toga zahvalio gostima na opsežnom tumačenju tematike, obećao nazočnima da će se drugom prilikom pozvati Porezni ured i njegove službe, radi zaokruženja problematike poslovanja obrtnika ugostitelja.

Također je pozvao predstavnika Udruge AGROROVINJ G. Gorana Zgrablića, radi davanja posebnih informacija o skoroj mogućnosti dobave voća i povrća sa organiziranog štanda Udruge za potrebe pripreme hrane ugostitelja, te će se naknadno obavijestiti ugostitelje o načinu nabave, plaćanju i dostavi ili preuzimanju robe.

 

Sjednica je završena u 13,00 sati.

 

 

Predsjednik

Marino Deković v.r.