Pravilnik o obavljanju gospodarskog ribolova

Na temelju članka 9. stavka 1. točke 1. i 2., članka 19. stavka 1. Zakona o morskom ribarstvu (»Narodne novine« 81/13, 14/14 i 152/14) ministar poljoprivrede donosi

PRAVILNIK

O OBAVLJANJU GOSPODARSKOG RIBOLOVA NA MORU MREŽAMA STAJAĆICAMA, KLOPKASTIM, UDIČARSKIM I PROBODNIM RIBOLOVNIM ALATIMA TE POSEBNIM NAČINIMA RIBOLOVA

Opće odredbe

Članak 1.

Ovim Pravilnikom propisuje se:

– način obavljanja gospodarskog ribolova na moru mrežama stajaćicama, klopkastim, udičarskim i probodnim ribolovnim alatima te posebnim načinima ribolova (u daljnjem tekstu: ribolovni alati);

– konstrukcijsko tehničke osobine i namjena pojedinih ribolovnih alata i ribolovne opreme te prostorno vremenska ograničenja ribolova u određenim dijelovima ribolovnog mora;

– redoslijed i uvjeti obavljanja ribolova ribolovnim alatima u pojedinim dijelovima ribolovnog mora;

– dozvoljena količina ulova po plovilu ostvarenog u ribolovnom moru Republike Hrvatske.

Pojmovnik

Članak 2.

Pojedini pojmovi koji se koriste u ovom pravilniku imaju sljedeća značenja:

– ribolovna oprema – je sredstvo koje po svojoj namjeni omogućava uporabu ribolovnog alata,

– umjetna rasvjeta – je rasvjeta uključena na plovilu maksimalne snage do 2000 W ili u slučaju plinskih ferala maksimalne snage do 2000 cd, a namijenjena za okupljanje ribe kod ribolova sitne plave ribe i gavuna olige te za ribolov ostima, lov glavonožaca povrazom s kukom i za ulov velikog morskog crva i

– pobuk – vesla ili drugi predmeti kojima se udara po površini mora s ciljem plašenja ribe.

Ribolov mrežama stajaćicama

Način upotrebe

Članak 3.

(1) Pod ribolovom mrežama stajaćicama podrazumijeva se ribolov topljenjem mreža na doček i topljenjem mreža na zapas. Mreže stajaćice moraju biti usidrene na oba kraja. Topljenje na zapas podrazumijeva način ribolova mrežama stajaćicama gdje se mrežom zaokruži plova ribe, a zatim se uz pomoć svjetla i pobuka riba plašenjem tjera u mrežu ili se izlovljava ostima. U ribolovu na zapas dozvoljeno je dodatno pregraditi mrežom zapasanu ribu radi sužavanja plove ribe na manji prostor. U ribolovu na zapas zabranjena je upotreba mreža kod kojih se završno izlovljavanje obavlja stiskanjem donjeg dijela mreže – olovnje pomoću stezača (imbroja).

(2) Trostruke mreže stajaćice mogu biti samo pridnene.

(3) U ribolovu na zapas dopušteno je koristiti najviše 500 metara ukupne duljine mreža stajaćica.

(4) Veličina oka mreža stajaćica određuje se sukladno članku 45. ovoga Pravilnika.

Članak 4.

(1) U ribolovu mrežama stajaćicama zabranjeno je povlačenje konopa, lanaca ili sličnih sredstava u cilju plašenja ribe, ješkanje mreža, upotreba pobuka, umjetne rasvjete te postavljanje ili podizanje mreža ronjenjem, osim u slučajevima otpuštanja zakačenog ribolovnog alata ili podizanja izgubljenog alata o čemu je potrebno obavijestiti ribarsku inspekciju.

(2) Iznimno od odredbe stavka 1. ovoga članka, dopušteno je:

– plašenje ribe uz uporabu pobuka u ribolovu jednostrukim mrežama stajaćicama veličine oka mrežnog tega do 20 milimetra isključivo ako su ciljane vrste gavun oliga (Atherina boyeri), gavuna (Atherina hepsetus) i/ili gira oblica (Spicara smaris) i

– koristiti mamce u ribolovu gire oštrulje (Spicara flexuosa) jednostrukom mrežom stajaćicom veličine oka mrežnog tega do 20 milimetara, tako da se mamac stavlja na mrežu ili se baca uz postavljenu mrežu (brum).

(3) Iznimno od odredbe stavka 1. ovoga članka, dozvoljena je uporaba umjetne rasvjete, pobuka i ostiju pri završnom izlovu zapasane ribe.

(4) Iznimno od odredbe stavka 1. ovoga članka, dozvoljena je uporaba umjetne rasvjete pri upotrebi mreže stajaćice veličine oka do 20 milimetara (vojga) isključivo ako je ciljana vrsta srdela (Sardina pilchardus).

Konstrukcijsko-tehničke osobine mreža stajaćica

Članak 5.

(1) Prema konstrukciji mreže stajaćice dijele se na:

– jednostruke mreže stajaćice koje su izrađene iz jednostrukog mrežnog tega i

– trostruke mreže stajaćice koje su izrađene iz trostrukog mrežnog tega koji se sastoji od središnjeg mrežnog tega (mahe) i po jednog vanjskog tega (popona) sa svake strane mahe, a mogu biti jednopodne ili dvopodne.

(2) Trostruke jednopodne mreže stajaćice su u cijelosti izrađene od trostrukog mrežnog tega, a trostruke dvopodne (kombinirane) mreže stajaćice su izrađene od jednostrukog mrežnog tega na čijem se donjem dijelu nalazi trostruki mrežni teg.

Članak 6.

(1) Veličina oka središnjeg mrežnog tega – mahe trostrukih mreža stajaćica ne smije biti manja od 40 milimetara, a vanjskog mrežnog tega popona ne smije biti manja od 150 milimetara.

(2) Najveća dopuštena visina vanjskog mrežnog tega (popona) kod trostrukih mreža stajaćica ne smije biti veća od 4 m.

(3) Iznimno od stavka 2. ovog članka kod trostrukih jednopodnih mreža stajaćica namijenjenih ulovu lista (Solea solea) (u daljnjem tekstu: mreže listarice) visina popona ne smije biti veća od 3 oka.

(4) Iznimno od stavka 1. ovog članka veličina oka središnjeg mrežnog tega-mahe trostrukih mreža stajaćica namijenjenih za ulov sipa (Sepia officinalis) u daljnjem tekstu: mreže sipare) ne smije biti manja od 32 milimetara.

(5) Nakon 31. prosinca 2016. godine u ribolovnim zonama C, D, G i F nije dozvoljeno korištenje jednostrukih mreža stajaćica veličine oka mrežnog tega do 32 mm visine manje od 4 m.

Prostorno vremenska ograničenja upotrebe mreža stajaćica

Članak 7.

(1) Zabranjeno je korištenje trostrukih mreža stajaćica u ribolovnom moru Republike Hrvatske u razdoblju od 15. svibnja do 10. rujna svake godine.

(2) Iznimno od odredbi stavka 1. ovoga članka dozvoljeno je korištenje:

– mreža sipara isključivo na doček u razdoblju od 1. veljače do 15. lipnja ukupne duljine do 2500 m u cijelom ribolovnom moru RH, a od 15. lipnja 2017. godine samo u ribolovnim zonama A i E.

– mreža listarica tijekom cijele godine u ribolovnim zonama A, B, H, I, J i K te u podzoni E2 na udaljenosti većoj od 1 Nm od obale kopna i otoka.

– trostrukih mreža stajaćica minimalne veličine oka središnjeg mrežnog tega 120 milimetara tijekom cijele godine i

– tijekom cijele godine i to isključivo na zapas dvopodnih trostrukih mreža minimalne veličine središnjeg mrežnog tega oka 40 milimetara i popona 150 milimetara, najmanje ukupne visine 4 metra, od čega popon ne smije prelaziti polovinu visine mreže.

(3) U dijelovima ribolovne zone C unutar pojasa od 1 Nm od otoka Galijula, Palagruža, Jabuka i Brusnik, zabranjen je ribolov pridnenim jednostrukim mrežama stajaćicama veličine oka mrežnog tega do 50 milimetra kojih je visina manja od 4 metra i trostrukim mrežama stajaćicama.

Članak 8.

(1) Ukupna dozvoljena količina duljine jedne ili više vrsta mreža stajaćica koje se koriste u ribolovnoj zoni A na udaljenosti do 1 Nm od obale kopna ili otoka je najviše 3.500 m po jednom plovilu.

(2) Ukupna dozvoljena količina duljine jedne ili više vrsta mreža stajaćica koje se koriste u ribolovnim zonama B, C, D, F i G i u ribolovnoj podzoni E6 na udaljenosti do 1 Nm od obale kopna i otoka je najviše 3.000 m po jednom plovilu.

(3) Količina mreža iz stavka 2. može biti uvećana za 1.000 m zbog jednog dodatno zaposlenog ribara, a koji sudjeluje u obavljanju ribolova, odnosno za 2.000 m zbog dva dodatno zaposlena ribara, a koji sudjeluju u obavljanju ribolova.

(4) Ukupna duljina jedne ili više vrsta trostrukih dvopodnih mreža stajaćica, bez obzira na ribolovne zone u kojima se koriste, ne smije prelaziti 2.500 m po jednom plovilu.

Redoslijed i uvjeti obavljanja ribolova mrežama stajaćicama

Članak 9.

(1) Pravo na korištenje lovišta za ribolov mrežama stajaćicama na doček stječe se topljenjem tih mreža na tom lovištu.

(2) Zabranjeno je ostavljati u moru na lovištu plutajuće oznake, plovila ili druge predmete zbog zauzimanja lovišta ili zbog onemogućavanja njegovog korištenja.

(3) Iznimno od odredbe stavka 1. ovoga članka, radi obavljanja ribolova mrežama stajaćicama na doček na određenom lovištu, ribolov se može obavljati prema redoslijedu koji se utvrđuje ždrijebom.

(4) U slučaju kad ima više zainteresiranih ribara za obavljanje ribolova na nekom manjem lovištu, ždrijeb iz stavka 3. ovoga članka provodi nadležna Ispostava ministarstva na inicijativu pravnih ili fizičkih osoba koje obavljaju gospodarski ribolov (u tekstu koji slijedi: ribari).

(5) Ždrijeb iz stavka 3. i 4. ovoga članka provodi se za tekuću kalendarsku godinu ili ribolovnu sezonu.

(6) Ribari koji su na temelju ždrijeba stekli prvo na obavljanje ribolova mrežama stajaćicama na doček na određenom lovištu, dužni su ga koristiti prema utvrđenom redoslijedu.

(7) Ako se mreža stajaćica kojom se obavlja ribolov na doček na određenom lovištu ne potopi najkasnije jedan sat prije zalaska sunca, gubi se pravo na korištenje lovišta za tu noć i ono postaje slobodno lovište.

(8) Ako su na slobodno lovište iz stavka 7. ovoga članka istovremeno došla dva ili više ribara, oni međusobno ždrijebom odlučuju o pravu za obavljanje ribolova mrežama stajaćicama te noći.

Ribolov klopkastim ribolovnim alatima

Članak 10.

(1) Prema svojoj konstrukciji i namjeni, klopkasti ribolovni alati koji se smiju upotrebljavati u ribolovnom moru Republike Hrvatske dijele se na:

– vrše za lov ribe,

– vrše za lov krupnih rakova,

– vrše za lov škampa,

– stajaći kogol – trata za ulov jegulje,

– stajaći jednokrilni kogol za ulov gavuna.

Način upotrebe i namjena vrša

Članak 11.

(1) U ribolovu vršama dopušteno je postavljati mamac u vrše radi primamljivanja riba i drugih morskih organizama.

(2) Vrše se postavljaju na morsko dno pojedinačno ili u skupinama.

(3) U obavljanju gospodarskog ribolova vršama zabranjeno je koristiti više od:

– 50 vrša za lov ribe;

– 300 vrša za lov škampa;

– 150 vrša za lov velikih rakova.

(4) Vrše za lov ribe namijenjene su za lov ribe i drugih morskih organizama osim vrše za lov jegulje koja je namijenjena isključivo za lov te vrste.

(5) Vrše za lov krupnih rakova namijenjene su za lov jastoga (Palinurus elephas), hlapa (Homarus gammarus) i kuke (Scyllarides latus).

(6) Vrše za lov škampa namijenjene su za lov sitnih rakova: škampa (Nephrops norvegicus) i vabića (Squilla mantis).

Konstrukcijsko-tehničke osobine vrša

Članak 12.

(1) Vrše se sastoje od mrežnog tega koji je razapet na okvir, a mrežni teg može biti od prirodnih materijala (šiba, konac) ili umjetnih materijala (žica, plastika). Vrša može imati jedan ili više ulaza – vršnjaka.

(2) Mrežni teg na vršama može biti četverostranog (kvadratnog ili romboidnog) ili šesterostranog oblika.

(3) Četverostrani mrežni teg na vršama za ribe i rakove mora biti tako postavljen da svako oko mrežnog tega ima oblik kvadrata ili romba uz dozvoljeno odstupanje do 10% (deset posto) .

(4) Odredba stavka 3. ovoga članka o načinu postavljanja mrežnog tega ne odnose se na vršnjake.

(5) Kod vrša pletenih od krutih materijala (šiba, žica, plastika) kod kojih je oko četverostranog ili šesterostranog oblika, veličina oka se mjeri najkraćom duljinom otvora oka.

(6) Najmanja veličina oka mrežnog tega kod vrša za lov ribe je 32 milimetra.

(7) Najmanja veličina oka mrežnog tega kod vrša za lov krupnih rakova je 55 milimetra.

(8) Najmanja veličina oka mrežnog tega kod vrša za lov škampa je 18 milimetra osim u ribolovnoj zoni G gdje je najmanja veličina mrežnog tega 20 milimetara.

(9) Iznimno od odredbe stavka 6. ovoga članka, za vrše za lov jegulja (Anquilla anquilla) koje su oblika valjka s dva vršnjaka na kojima je mrežni teg postavljen na metalnim okvirima, najmanja veličina oka mrežnog tega je 12 milimetara.

Prostorno vremenska ograničenja, redoslijed i uvjeti obavljanja ribolova vršama

Članak 13.

(1) Upotreba vrša za lov jegulje dozvoljena je isključivo u ušćima rijeka do uzvodne granice ribolovnog mora.

(2) Upotreba vrša za škampe dozvoljena je na dubinama većim od 50 metara, a iznimno u ribolovnim podzonama E1, E2, E6 i E7 na dubinama većim od 30 metara.

(3) Upotreba vrša za lov krupnih rakova zabranjena je od 1. rujna do 15. svibnja.

(4) Pravo na korištenje lovišta za ribolov vršama stječe se postavljanjem vrša na lovištu.

Stajaći kogol – trata za lov jegulje (konstrukcijsko-tehničke osobine, način upotrebe, namjena i prostorno vremenska ograničenja)

Članak 14.

(1) Stajaći kogol – trata za lov jegulje (u tekstu koji slijedi: kogol – trata) je klopka koja je namijenjena za lov jegulje i koja se sastoji od krila i vreće koji su izrađeni od mrežnog tega, a koristi se tako da se krila i vreća postavljaju na motke zabijene u dno kojima se pregrađuju kanali i drugi slični dijelovi akvatorija (u tekstu koji slijedi: penjali).

(2) Veličina oka mrežnog tega ni u jednom dijelu kogola – trate ne smije biti manja od 24 milimetara, mjereno od sredine jednog čvora do sredine drugog čvora duljinom ispružene stranice oka mrežnom tega u mokrom stanju.

(3) Pravo na postavljanje kogola – trate na penjalu utvrđuje se ždrijebom i provodi se za ribolovnu sezonu, koja traje od 1. rujna od 1. ožujka.

(4) Ždrijeb iz stavka 3. ovoga članka provodi nadležna Ispostava ministarstva, najkasnije do 1. kolovoza.

(5) Ribolov kogolom – tratom dozvoljen je samo u dijelu ribolovne zone G, i to na sljedećim lovištima (u tekstu koji slijedi: penjala):

  1. Mala Neretva – Jarčerog;
  2. Mala Neretva – Tlaka;
  3. Mala Neretva – Pržinovac;
  4. Rječica Desanka;
  5. Vanjsko penjalo Put Kabla;
  6. Crepina;
  7. Crna rijeka I, II, III i IV;
  8. Rijeka Mislina I, II, III i IV;
  9. Jezeranka Matica;
  10. Rijeka Mislina, PIK-ov kanal;
  11. Rijeka kod Trna;
  12. Desanka, rijeka od granice općine Metković do Crne rijeke;
  13. Crna rijeka, od mosta Rastoka do »Grla« u Vlaškoj;
  14. Gradina rijeka, od Neretve prema Vrnjačkoj glavici s jarugom Medakuša niz ušće do novog kanala i
  15. Široka, od vrha Malog Gumanca pa do mora.

(6) Po jednom penjalu smije se postaviti samo jedna kogol – trata, koja smije imati do najviše tri vreće.

(7) Ribolov kogolom – tratom zabranjen je od 1. ožujka do 31. kolovoza.

Stajaći jednokrilni kogol za ulov gavuna (konstrukcijsko tehničke osobine, način upotrebe, namjena i prostorno vremenska ograničenja)

Članak 15.

(1) Stajaći jednokrilni kogol (u tekstu koji slijedi: kogol – gavunet) je klopka koja se sastoji se od jednog krila i vreće koji su izrađeni od jednostrukog mrežnog tega i namijenjen je za ulov olige (Atherina boyeri) i gavuna (Atherina hepsetus), a koristi se na način da se krilo i vreća postavljaju na motke zabijene u dno ili stavljanjem utega kojima se pregrađuju kanali i drugi slični dijelovi akvatorija.

(2) Veličina oka mrežnog tega vreće kogola – gavuneta ni u jednom dijelu ne smije biti manja od 5 milimetara ni veća od 12 milimetara.

(3) Ribolov kogolom – gavunetom zabranjen je od 1. svibnja do 31. listopada.

(4) U ribolovu kogolom – gavunetom zabranjeno je koristiti umjetnu rasvjetu.

(5) U ribolovu je dopušteno korištenje najviše jednog kogola – gavuneta po povlastici.

Ribolov udičarskim alatima

Članak 16.

(1) Prema svojoj konstrukciji i namjeni, udičarski ribolovni alati koji se smiju upotrebljavati u ribolovnom moru Republike Hrvatske dijele se na parangale i povraze.

(2) Parangali mogu biti stajaći i plutajući.

(3) Povrazi su:

– odmeti,

– kančenice,

– povlačni povrazi – panule,

– povrazi s kukom za lov glavonožaca,

– plivajući povrazi (tunje samice).

Konstrukcijsko-tehničke osobine udičarskih alata

Članak 17.

(1) Parangali se sastoje od osnovnog dijela – duge uzice koja se zove osnova ili maestra na koju su u određenim razmacima privezane kraće uzice koje se zovu pioke ili pramenovi, a na njima su privezane udice. Sastavni dijelovi parangala su i užad koja se jednim krajem privezuju za osnovu parangala, a drugim krajem na plutajuću oznaku koja označava položaj parangala u moru (kalume). Parangal mora imati najmanje dvije kalume koje se vezuju za krajeve osnove parangala, a može ih imati i više raspoređenih po osnovi parangala.

(2) Stajaći parangali moraju biti usidreni na oba kraja osnove.

(3) Plutajući parangali nisu usidreni i slobodno se kreću pod utjecajem morskih struja i valova.

(4) Odmet je udičarski alat koji se sastoji od uzice ili osnovnog konca koji može biti od sintetičkog ili nekog drugog materijala na čijem je kraju direktno ili preko predveza pričvršćuje jedna ili više udica. Upotrebljava se bacanjem s obale ili iz plovila.

(5) Kančenica je udičarski alat koji se sastoji od uzice ili osnovnog konca koji može biti od sintetičkog ili nekog drugog materijala na čijem se kraju privezuje uteg, a preko jednog ili više predveza pričvršćuju udice, a položaj osnovnog konca je okomit prema dnu. Kančenica se upotrebljava s plovila koje miruje.

(6) Povlačni povraz (panula) je udičarski alat koji se sastoji od uzice ili osnovnog konca koji može biti od sintetičkog ili nekog drugog materijala na čijem se kraju preko predveza pričvršćuje jedna ili više udica, a po potrebi se osnovna uzica opterećuje utezima. Panula se upotrebljava isključivo na način da se vuče plovilom koje je u pokretu.

(7) Povraz s kukom za lov glavonožaca je udičarski alat koji se sastoji od uzice ili osnovnog konca koji može biti od sintetičkog ili nekog drugog materijala na čijem se kraju direktno ili preko predveza pričvršćuje jedna ili više umjetnih ili prirodnih varalica (mamaca) u obliku ribe ili nekog dr. morskog organizma, a na koju je postavljen jedan ili više vijenaca iglica kojima se ostvaruje ulov. Povrazi s kukom mogu se upotrebljavati bacanjem s obale ili iz plovila u mirovanju ili pokretu.

(8) Plivajući povraz (tunja samica) je udičarski alat koji se sastoji od uzice ili osnovnog konca koji može biti od sintetičkog ili nekog drugog materijala na čijem se kraju direktno ili preko predveza pričvršćuje jedna ili više udica, a po potrebi se osnovna uzica opterećuje utegom. Upotrebljava se na način da se na drugom kraju osnovne uzice priveže plutajuća oznaka (motovilo) koja označava položaj ribolovnog alata te se ostavlja u moru određeno vrijeme. Plivajući povrazi mogu biti stajaći (usidreni) ili plutajući koji se slobodno kreću pod utjecajem morskih struja i valova.

(9) Najmanja širina luka udica kod odmeta, kančenica i panula je 7 milimetara, a kod tunja samica i stajaćih parangala je 10 milimetara.

(10) Najmanja širina luka udica kod plutajućih parangala namijenjenih za ribolov tune (Thunnus thynnus) i drugih vrsta krupne plave ribe je 30 milimetara.

Način upotrebe i namjena udičarskih ribolovnih alata

Članak 18.

(1) U ribolovu udičarskim alatima dozvoljeno je korištenje prirodnih ili umjetnih mamaca koji se postavljaju na udice kao i korištenje prirodnih ili umjetnih varalica.

(2) U ribolovu povrazima dozvoljeno je korištenje ribolovnih štapova.

(3) U obavljanju gospodarskog ribolova zabranjeno je dnevno koristiti:

– kod ribolova stajaćim parangalima više od 1000 udica po osobi na plovilu do najviše 2000 udica po plovilu u ribolovnim zonama A, E, F i G,

– kod ribolova stajaćim parangalima više od 1000 udica po osobi na plovilu do najviše 3500 udica po plovilu u ribolovnim zonama B, C i D,

– više od 500 udica po plovilu kod ribolova plutajućim parangalima,

– više od 100 tunja samica po plovilu kod ribolova tunjama samicama,

(4) U obavljanju gospodarskog ribolova zabranjeno je koristiti više od 2 udice po jednoj tunji samici.

(5) U ribolovu udičarskim alatima zabranjena je uporaba umjetne rasvjeta osim u lovu glavonožaca povrazima s kukom.

Prostorno-vremenska ograničenja, redoslijed i uvjeti obavljanja ribolova udičarskim alatima

Članak 19.

Pravo na korištenje lovišta za ribolov udičarskim alatima stječe se postavljanjem alata na lovištu.

Ribolov probodnim ribolovnim alatima

Članak 20.

Prema svojoj konstrukciji i namjeni, probodni ribolovni alati koji se smiju upotrebljavati u ribolovnom moru Republike Hrvatske su:

– osti i

– račnjak.

Konstrukcijsko-tehničke osobine, način upotrebe, namjena i prostorno-vremenska ograničenja za probodne ribolovne alate

Članak 21.

(1) Osti su probodni ribolovni alati koji se sastoji od metalne vilice s tri ili više šiljaka koja je nataknuta na elastičnu motku od drveta ili drugog materijala, a koristi se za lov ribe i drugih morskih organizama probadanjem ulova. Mogu se upotrebljavati s obale ili iz plovila.

(2) Osim kao samostalan ribolovni alat, osti se smiju koristiti i pri završnom izlovu kod ribolova tramatom, plivaricom ciplaricom i mrežama stajaćicama na zapas.

(3) Račnjak je ribolovni alat koji se sastoji od pomičnih kliješta ili savijene čelične žice koja se natiče na kopljište od drvenog ili nekog drugog materijala, a namijenjen za lov rakova.

Posebni načini ribolova

Članak 22.

U smislu ovog pravilnika pod posebnim načinima ribolova smatraju se:

  1. ribolov tramatom,
  2. izlov i sakupljanje drugih morskih organizama.

Ribolov tramatom

Članak 23.

(1) Ribolov tramatom je poseban način ribolova kojim se riba plašenjem uz pomoć okićenih ili neokićenih užadi usmjerava u prostor gdje se postavljaju mreže stajaćice kojima se riba ograđuje i završno izlovljava, a namijenjen je prvenstveno ulovu vrsta iz porodice Sparidae sp.

(2) S obzirom na tehniku, ribolov tramatom može se obavljati na dva načina:

  1. ribolov ludrom,
  2. ribolov fružatom.

(3) Ludar je način ribolova uz uporabu okićenih ili neokićenih konopa koji se vuku u vodenom stupcu radi plašenja ribe (fraškan) maksimalne dužine do 500 metara, užadi s plovcima (kalume) koja služe za držanje konopa koja se vuku na željenoj udaljenosti od dna, jednostrukih mreža stajaćica kojima se ograđuje prostor u koji je riba usmjerena te po potrebi i posebne mreže četverokutnog oblika koja se poliježe na morsko dno u prostoru završnog izlova ribe (kvadruna), pri čemu se sa svake strane fraškana dozvoljava najviše još 2.000 metara konopa za plašenje ribe.

(4) Fružata je način ribolova uz uporabu okićenih ili neokićenih konopa koji se vuku u vodenom stupcu radi plašenja ribe, užadi s plovcima (kalume) koja služe za držanje konopa koja se vuku na željenoj udaljenosti od dna, jednostrukih mreža stajaćica kojima se ograđuje prostor u koji je riba usmjerena te po potrebi kvadruna, pri čemu je jedan kraj mreža stajaćica pričvršćen na obali, a na drugom kraju privezan konop za plašenje ribe dužine do 4.000 metara.

(5) Kod ribolova tramatom veličina oka jednostrukih mreža stajaćica ne smije biti manja od 32 milimetra, a veličina oka kvadruna ne smije biti manja od 22 milimetra.

(6) U ribolovu tramatom dozvoljeno je podešavanje ribolovnih alata u moru ronjenjem bez upotrebe ronilačkih aparata.

(7) U ribolovu tramatom zabranjena je upotreba mreža kod kojih se završno izlovljavanje obavlja stiskanjem donjeg dijela mreže – olovnje pomoću stezača (imbroja).

(8) Kod ribolova tramatom ograđena riba smije se izlovljavati ostima.

Prostorno-vremenska ograničenja kod obavljanja ribolova tramatom

Članak 24.

(1) Ribolov tramatom zabranjen je od 1. rujna do 30. lipnja u cijelom ribolovnom moru Republike Hrvatske.

(2) Ribolov tramatom dozvoljen je u samo u lovištima ribolovnih zona B, E, F i G.

(3) Lovišta u ribolovnoj zoni B nalaze se u akvatorijima:

  1. od rta Lopata (osim uvale Sakarun) do sjevernog rta uvale Konalić na sjeverozapadnoj strani Dugog otoka, uključujući lovište oko otočića Mežanj i
  2. od južnog rta uvale Ripišće do južnog rta uvale Sovje na jugozapadnoj strani Dugog otoka.

(4) Lovišta u ribolovnoj zoni E nalaze se u akvatorijima:

  1. od uvale Vojska do rta Deda kao i uvala Pastrura te uvala Vlaška vela na sjeverozapadnoj obali otoka Paga;
  2. od rta Straško do sjevernog rta uvale Mandre i od južnog rta uvale Mandre do sjevernog rta uvale Šimuni na zapadnoj obali otoka Paga;
  3. od lučkog svjetla Šimuni do rta Zminka na zapadnoj obali otoka Paga;
  4. od sjevernog rta uvale Vruja do sjevernog rta uvale Slana na sjeveroistočnoj obali otoka Paga,
  5. oko otočića Škrda;
  6. oko otoka Mauna;
  7. oko otočića Mali i Veli Brušnjak;
  8. od rta Bobovik do rta Vrulja na sjeveroistočnoj obali otoka Vira;
  9. oko otočića Planičić i Planik;
  10. oko otočića Morovnik;
  11. od uvale Banve do rta Šip na jugozapadnoj i sjeveroistočnoj obali otoka Oliba;
  12. od rta Karf do rta Borci na sjeverozapadnoj obali otoka Silbe;
  13. od rta Mavrova do uvale Nozdre na južnoj obali otoka Silbe;
  14. oko otočića Grujica;
  15. od rta Medvijak do rta Lopata na istočnoj obali otoka Premuda;
  16. otočića Lutrošnjak;
  17. oko otoka Škarda;
  18. oko otočića Vodenjak;
  19. oko otočića Tranerčica;
  20. oko otočića Lagnići;
  21. od rta Vranač do istočnog rta uvale Lipić, uključujući lovište oko otočića Lušnjak i Rižnjak, na istočnoj obali otoka Molata;
  22. od rta Glavica do rta u prolazu Malo žalo, uključujući lovište oko otočića Kamenjak i Vrtlac, na jugoistočnoj obali otoka Molata i
  23. od rta Debela nožica do rta Dragunica na obali kopna u Velebitskom kanalu.

(5) Lovišta u ribolovnoj zoni F nalaze se u akvatorijima:

  1. oko otoka Tun veliki;
  2. oko otoka Zverinac, uključujući akvatorij oko otočića Sparušnjak i Šilo;
  3. od rta Križ do uvale Dumbočica na sjevernoj i zapadnoj obali otoka Sestrunja;
  4. oko otočića Tri sestrice;
  5. od rta Borji do rta Sveta Nedjelja na sjeveroistočnoj obali Dugoga otoka;
  6. od rta Zaglavić do rta Komorina na istočnoj obali otoka Rava;
  7. od rta uvale Pešćenica do rta Poljišinac na sjeveroistočnoj i sjeverozapadnoj obali otoka Iža, uključujući akvatorij oko otočića Beli, Glurović, Mali i Sridnji;
  8. otočića Fulija i Kudica;
  9. od uvale Pešćenice do uvale Brašanj na jugozapadnoj i jugoistočnoj obali otoka Iža, uključujući akvatorij oko otočića Mrtovnjak, Temešnjak i Vodenjak;
  10. od rta Ovčjak do rta Zaglav na sjeverozapadnoj obali otoka Ugljana;
  11. od uvale Kablin do uvale Sveti Ante na zapadnoj obali otoka Pašmana;
  12. od uvale Sveti Ante do rta Borovnjak na južnoj obali otoka Pašmana,
  13. oko otočića Gangaro, Maslinjak, Mala i Velika Kotula, Mali i Veliki Ošljak, Obun, Runjava Kotula i Žižanj;
  14. oko otočića Borovnik, Brušnjak, Gangarol, Mala i Velika Balabra, Pelin, Sit i Šćitna te plićaka Balabra;
  15. oko otočića Božikovac, Glamoč, Kurba Mala, Mala Lavdara, Mala i Velika Skala, Ravna sika, Rončić, Trimulići, Trstikovac, Pinizelić te hridi Baba, Did i Krbarić;
  16. oko otočića Bikarijica, Blitvica, Mali i Veli Bubuljaši, Ravna sika, Tovarnjak i Žutska Aba, hridi Dinarići, Galijolica i Sanđela te grebena Dinarići i Miši;
  17. oko otoka Murvenjak, otočića Lončarić, Mali i Veli Školjik, Oblik, Obrovanj, Prišnjak, Šipnat, Školjić, Visovac, Vrtić i hridi Mišine;
  18. oko otočića Kukuljari i Vodnjak, hridi Kamičić i plićine Mioka;
  19. oko otočića Čavlin, Dužac, Tetovišnjak i plićine Čavin;
  20. od uvale Mikavica do uvale Tratinska na sjeveroistočnoj i sjeverozapadnoj obali otoka Žirje, uključujući akvatorij oko otočića Kosmerka, Mikavica, Proklandica, Raparašnjak, Vrtlač i hridi Balun;
  21. od uvale Balun do rta Rasoka na zapadnoj obali otoka Žirje, uključujući akvatorij oko otočića Bakul, Gušteranski i Škrovada;
  22. od rta Remetić do rta Oštrica na sjeverozapadnoj i sjeveroistočnoj obali otoka Kaprije;
  23. od rta Lemeš do prolaza između otoka Kaprije i otočića Oštrica uključujući akvatorij oko otočića Oštrica;
  24. od ravne crte koja spaja južni rt otoka Veli Borovnjak s najbližom obalom otoka Kakan do uvale Podprisliga na sjeveroistočnoj i sjeverozapadnoj obali otoka Kakan uključujući akvatorij oko otočića Mali i Veli Borovnjak;
  25. od uvale Tepli bok do rta Kakan na jugozapadnoj obali otoka Kakan, uključujući akvatorij oko otočića Mali i Veli Kamešnjak;
  26. oko otočića Bavljenac, Kalarjak, Mali i Veli Mišnjak, Ravan i Sokol;
  27. oko otoka Zmajan i Obonjan, uključujući akvatorij oko otočića Dugo, Komorica i Mala i Velika sestrica i
  28. oko otočića Grbavac, Lukovnjak, Maslinovik, Svilan i Tmara;

(6) Lovišta u ribolovnoj zoni G nalaze se u akvatorijima:

  1. od rta Gomilica do zapadnog rta uvale Livka na sjevernoj obali otoka Brača;
  2. od vanjskoj lučkog svjetla luke Supetar do zapadnog rta uvale Trstena na sjevernoj obali otoka Brača;
  3. od istočnog rta uvale Trstena do istočnog rta uvale Česminova na sjevernoj obali otoka Brača;
  4. od istočnog rta uvale Veselje do Crnog rta na sjevernoj obali otoka Brača;
  5. od istočnog rta Tičje luke do rta Sumartin na istočnoj obali otoka Brača;
  6. od istočnog rta uvale Vela Studena do istočnog rta uvale Vero Zvirje na južnoj obali otoka Brača;
  7. od uvale Potočina (koja se nalazi oko jednu morsku milju sjeverno od Dugog rata) do Zamorskog rata na južnoj obali otoka Brača;
  8. od Grižev rta do južnog rta uvale Malinova na južnoj obali otoka Brača;
  9. od rta Zastup do rta Ražanj na jugozapadnoj obali otoka Brača;
  10. od rta Pelegrin do zapadnog rta uvale Veli bok na sjevernoj obali otoka Hvara;
  11. od rta Kabal do rta Glavica na sjevernoj strani otoka Hvar, uključujući i akvatorij oko otočića Zečeva;
  12. od rta Prapatna do zapadnoj rta uvale Divlja na sjevernoj obali otoka Hvara;
  13. od istočnog rta uvale Zidigova do naselja Ivan dolac na južnoj obali otoka Hvara;
  14. oko otoka Šćedro i hridi Lukavci;
  15. oko Paklenih otoka;
  16. od rta Ražnjić do rta Veli Zaglav na jugozapadnoj obali otoka Korčule;
  17. od rta Ključ do rta Velo Dance na jugozapadnoj obali otoka Korčule uključujući lovište Trstenik;
  18. od rta Vela Stiniva do rta Borova na sjevernoj obali otoka Korčule i
  19. od istočnog rta uvale Babina do zapadnog rta uvale Račišće na sjeveroistočnoj obali otoka Korčule.

Redoslijed i uvjeti obavljanja ribolova tramatom

Članak 25.

(1) Radi nesmetanog obavljanja ribolova ministar nadležan za morsko ribarstvo može odlučiti da se redoslijed obavljanja ribolova tramatom za tekuću godinu utvrdi ždrijebom.

(2) Odluku iz stavka 1. ovoga članka ministar donosi najkasnije do 31. ožujka tekuće godine, na prijedlog strukovnih udruženja ribara (Hrvatska obrtnička komora ili Hrvatska gospodarska komora).

(3) Odluka o ždrijebu mora sadržavati:

– tko ga provodi;

– mjesto i datum provođenja;

– tko i pod kojim uvjetima može pristupiti;

– način provođenja ždrijeba i

– postupak obavljanja ribolova tramatom nakon provedenog ždrijeba.

(4) Odluka se dostavlja strukovnim udruženjima ribara navedenim u stavku 2. ovoga članka i objavljuje se u sredstvima javnog priopćavanja.

(5) Ukoliko postupak obavljanja ribolova tramatom nije određen ždrijebom, pravo na korištenje lovišta stječe se postavljanjem ribolovnih alata na lovištu.

Izlov i sakupljanje drugih morskih organizama

Članak 26.

(1) Pod izlovom drugih morskih organizama podrazumijeva se izlov velikog morskog crva (Eunice gigantea) uz upotrebu klopke (trapula za lov velikog morskog crva), malih ostiju ili priručne opreme, ronjenjem bez upotrebe ronilačkih aparata.

(2) Pod priručnom opremom iz stavka 1. ovoga članka podrazumijevaju se sve naprave koje se pokreću isključivo snagom ljudskog tijela.

(3) Izlov velikog morskog crva dozvoljeno je obavljati uz upotrebu do 20 komada trapula, malih ostiju ili priručne opreme.

Članak 27.

Pod sakupljanjem drugih morskih organizama podrazumijeva se:

  1. ručno sakupljanje školjkaša (Bivalvia) i puževa (Gastropoda),
  2. ručno sakupljanje koralja (Corallium rubrum; Anthozoa),
  3. ručno sakupljanje spužava (Spongia) i
  4. ručno sakupljanje bodljikaša (Echinodermata) i plaštenjaka (Tunicata).

Članak 28.

(1) Sakupljanje drugih morskih organizama smije se obavljati sa ili bez upotrebe ronilačkih aparata i priručne opreme.

(2) Sakupljanje drugih morskih organizama uz upotrebu ronilačkih aparata dozvoljeno je isključivo ako su ronilački aparati kao ribolovna oprema upisani u povlasticu za gospodarski ribolov.

Članak 29.

(1) U sakupljanju koralja, osim druge priručne opreme, dozvoljeno je korištenje do dvije sjekirice za otkidanje koralja ukoliko su kao ribolovna oprema upisane u povlasticu za gospodarski ribolov.

(2) Sakupljanje koralja zabranjeno je od 1. prosinca do 31. ožujka.

(3) Sakupljanje koralja dozvoljeno je samo na dubinama većim od 50 m.

(4) Radi zaštite koralja, po jednoj povlastici za gospodarski ribolov dozvoljeno je sakupiti do najviše 200 kg koralja godišnje.

Članak 30.

(1) Sakupljanje drugih morskih organizama zabranjeno je obavljati na području svih luka.

(2) Pod lukama iz stavka 1. ovog članka podrazumijevaju se sve morske luke razvrstane sukladno Zakonu o pomorskom dobru i morskim lukama te propisima donesenim na temelju njega.

(3) Iznimno od odredbe iz stavka 1. ovoga članka u dijelovima lučkih akvatorija dozvoljeno je sakupljanje mlađi daganja do dužine 3 centimetra u razdoblju od 1. listopada do 31. svibnja ako je prije sakupljanja izvršena analiza tkiva školjkaša na rezidue i ako analizirani uzorci udovoljavaju odredbama o utvrđivanju najvećih dopuštenih količina određenih kontaminata u hrani.

(4) Sakupljanje školjkaša i/ili njihovo stavljanje u promet dozvoljeno je samo u onim dijelovima ribolovnog mora u kojima se provodi monitoring i u kojima rezultati monitoringa ukazuju da je kakvoća mora u skladu s vrijednostima određenim posebnim propisima.

(5) Iznimno od odredbe iz stavka 4. ovoga članka u dijelovima ribolovnog mora u kojima se ne provodi monitoring dozvoljeno je sakupljanje mlađi dagnji do dužine 3 centimetra ako je prije skupljanja izvršena analiza tkiva školjkaša na rezidue i ako analizirani uzorci udovoljavaju odredbama o utvrđivanju najvećih dopuštenih količina određenih kontaminata u hrani.

(6) Monitoring u smislu ovoga članka je praćenje kvalitete mora i školjkaša na područjima uzgoja, izlova i polaganja školjkaša sukladno Zakonu o veterinarstvu i Zakona o hrani te propisima donesenim na temelju njih.

Označavanje ribolovnih alata

Članak 31.

(1) Položaj ribolovnih alata koji se koriste u ribolovu u teritorijalnom moru Republike Hrvatske mora biti vidljivo označen plutajućim oznakama (u tekstu koji slijedi: plutača), a na kojima mora biti čitljivo ispisano ime i luka upisa broda, odnosno registarska oznaka plovila kojim se obavlja ribolov.

(2) Položaj u moru pojedinih mreža stajaćica označava se s najmanje dvije plutače, jednake veličine i boje, oblika kvadra, najmanje zapremine 5 dm³, postavljene jedna na početak i jedna na kraj pojedinih mreža.

(3) Ukoliko se mreže stajaćice polažu u more na udaljenosti većoj od 1 Nm od obale kopna ili otoka uz plutaču mora biti uspravno postavljena i motka s oznakom u obliku zastave, najmanje površine 5 dm², a koja se nalazi najmanje jedan i pol metar od površine mora.

(4) Ukoliko je duljina postavljenih mreža stajaćica veća od 0,6 Nm, osim postavljanja plutače na početku i kraju položenog ribolovnog alata, potrebno je postaviti oznaku najmanje na svakih 0,6 Nm duljine postavljenog ribolovnog alata.

(5) Iznimno od odredbe iz stavka 4. položaj mreža listarica u moru označava se sukladno stavku 2. ovog članka.

(6) Položaj u moru pojedinačno postavljene vrše označava jedna plutača, oblika kugle, promjera od najmanje 10 cm, a skupine vrša po dvije takve plutače postavljene na početak i kraj skupine.

(7) Položaj u moru pojedinih parangala se označava s plutačom postavljenom na njegova oba kraja, jednake veličine i boje. Na plutači mora biti uspravno postavljena motka s oznakom u obliku zastave, najmanje površine 5 dm², a koja se nalazi najmanje jedan metar od površine mora.

(8) Iznimno od odredbi stavka 7. ukoliko se parangal polaže u more na udaljenosti manjoj od 1 Nm od obale kopna ili otoka, motka s oznakom u obliku zastave mora biti visoka najmanje 0,5 metara od površine mora.

(9) Veličina slova i brojeva iz stavka 1. ovoga članka mora biti najmanje 5 centimetara, a iznimno na plutačama koje označavaju položaj plutajućeg parangala veličina slova i brojeva mora biti najmanje 10 centimetara.

(10) Radi bolje uočljivosti, ribolovni alati označeni na način naveden u stavcima 2., 6. i 7. ovoga članka mogu biti označeni dodatnim plutačama ili plutačama s uspravnim motkama i oznakama u obliku zastave.

Redoslijed i uvjeti obavljanja ribolova

Provođenje ždrijeba za utvrđivanje redoslijeda obavljanja ribolova

Članak 32.

(1) Obavijest o provođenju ždrijeba za utvrđivanje redoslijeda obavljanja ribolova uz uporabu određenog ribolovnog alata na određenom ribolovnom području objavit će se na oglasnim pločama svih Ispostava.

(2) Ždrijeb provodi povjerenstvo, sastavljeno od službenika Ministarstva, koje imenuje ministar (u daljnjem tekstu: Povjerenstvo).

(3) Povjerenstvo se sastoji od predsjednika, dva člana i tajnika.

Članak 33.

Zahtjev za sudjelovanje u obavljanju ribolova uz upotrebu određenog ribolovnog alata na određenom ribolovnom području može podnijeti ovlaštenik povlastice za obavljanje gospodarskog ribolova na moru u koju je upisan ribolovni alat za koji se provodi ždrijeb.

Članak 34.

(1) Prijava za ždrijebanje predaje se Povjerenstvu na dan provođenja ždrijebanja u vremenu od 08.30 do 11.00 sati.

(2) Prijava za ždrijebanje obvezno mora sadržavati:

  1. Naziv ovlaštenika povlastice, sjedište, ime i prezime vlasnika obrta ili osobe ovlaštene za zastupanje pravne osobe.
  2. Preslik povlastice za obavljanje gospodarskog ribolova na moru iz koje je vidljivo da ovlaštenik smije obavljati takav ribolov uz uporabu ribolovnog alata za koji se provodi ždrijebanje.
  3. Uz prijavu za ždrijebanje obvezno se mora priložiti potvrda o uplaćenom novčanom iznosu od 50,00 kn, u proračun Republike Hrvatske, na ime troškova provođenje ždrijeba.
  4. Ovlaštenici povlastice za obavljanje gospodarskog ribolova uz uporabu ribolovnog alata za koji se provodi ždrijeb, mogu dati više prijava ako su ovlaštenici više povlastica za obavljanje ribolova za koji se provodi ždrijeb, ali svaka takva prijava mora se dati posebno i za nju moraju biti ispunjeni uvjeti iz točaka 1., 2. i 3. ovoga članka.

Članak 35.

(1) Ždrijeb se provodi izvlačenjem listića.

(2) O tehnici provođenja ždrijeba odlučuje Povjerenstvo ovisno o vrsti ribolovnog alata za koji se provodi ždrijeb.

Članak 36.

(1) Nakon provedenog ždrijeba sastavlja se zapisnik o rezultatima ždrijeba, koje potpisuju predsjednik i članovi Povjerenstva.

(2) Zapisnik o rezultatima ždrijeba istaknut će se na oglasnoj ploči Ispostave u kojoj je proveden.

Članak 37.

(1) Na temelju zapisnika o provedenom ždrijebu, ovlaštenicima povlastice nadležna Ispostava izdaje rješenje.

(2) Rješenje iz stavka 1. ovoga članka sadrži sljedeće podatke:

  1. naziv ovlaštenika povlastice, sjedište, ime i prezime vlasnika obrta ili osobe ovlaštene za zastupanje u pravnoj osobi,
  2. podatke o povlastici za obavljanje gospodarskog ribolova na moru (broj i datum izdavanja povlastice, podaci o ribolovnim alatima i plovilima upisanim u povlastici),
  3. način i uvjete pod kojima se smije obavljati ribolov za koji je proveden ždrijeb.

Članak 38.

Pravo obavljanja ribolova koje je utvrđeno temeljem provedenog ždrijeba nije prenosivo na druge pravne ili fizičke osobe.

Dozvoljena količina ulova po plovilu ostvarenog u ribolovnom moru RH

Članak 39.

(1) Nakon što je izlovljena dozvoljena kvota određene vrste ribe ili drugoga morskog organizma zabranjeno je obavljanje daljnjeg ribolova te vrste ribe ili drugoga morskog organizma.

(2) Nakon što je sakupljena kvota određena za sakupljanje određenoga morskog organizma po jednoj povlastici, zabranjeno je ovlašteniku te povlastice daljnje sakupljanje toga morskog organizma.

(3) Zabrane iz stavaka 1. i 2. ovog članka primjenjuju se i na držanje ribolovnog alata i opreme, na plovilu koje plovi izvan akvatorija luke.

Posebne odredbe

Članak 40.

(1) U obavljanju gospodarskog ribolova smije se koristiti samo plovilo upisano u povlastici.

(2) Iznimno od odredbe stavka 1. ovoga članka dozvoljeno je uz glavno plovilo koristiti na udaljenosti do 500 m:

– jedno pomoćno plovilo u ribolovu mrežama stajaćicama na zapas;

– jedno pomoćno plovilo u ribolovu ostima s ili bez umjetne rasvjete;

– dva pomoćna plovila – svjećarice u ribolovu mrežom jednostrukom mrežom stajaćicom vojgom u ribolovu male plave ribe i

– tri pomoćna plovila u ribolovu tramatom.

Članak 41.

(1) Ribolov sitne plave ribe plivaricom srdelarom ima prednost pred svim ostalim vrstama ribolova.

(2) Druge vrste ribolova smiju se obavljati na udaljenosti od najmanje 0,3 Nm od plivarice srdelare koja obavlja ribolovne aktivnosti.

(3) Radi nesmetanog obavljanja ribolova plivaricama zabranjeno je približavanje pomoćnim plovilima – svjećaricama koje svijetle radi okupljanja ribe na udaljenost manju od 0,3 Nm bilo kojim drugim plovilima.

(4) Zabranjeno je upotrebljavati ronilačke aparate na udaljenosti manjoj od 0,3 Nm od položaja mreža kod ribolova tramatom.

(5) Mreže stajačice koje se koriste na udaljenosti većoj od 1 Nm od obale kopna i otoka moraju biti udaljene od mreža drugih ribara najmanje 0,2 Nm.

Članak 42.

(1) U gospodarskom ribolovu na moru zabranjena je uporaba ronilačkih aparata.

(2) Iznimno od odredbe stavka 1. ovoga članka, zabrana se ne odnosi na sakupljanje drugih morskih organizama.

(3) Pod zabranom uporabe ronilačkih aparata podrazumijeva se i držanje ronilačkih aparata u plovilu kojim se obavlja ribolov i/ili njihovo nošenje uz obalu na lovištima na kojima je moguće obavljati gospodarski ribolov.

Zajedničke odredbe

Članak 43.

(1) Pod namjenskim korištenjem ribolovnih alata smatra se ribolov u kojem udjel riba i drugih morskih organizama čiji ulov nije propisan za pojedini alat ne prelazi 30% (trideset posto) ukupne mase ulova.

(2) Ribolov se mora prekinuti te plovilo odnosno postavljeni alati moraju promijeniti područje ribolova prije nego nastave ribolov:

– ukoliko je u pojedinačnom ulovu masa nedoraslih organizama i/ili organizama u lovostaju veća od 20% (dvadeset posto) i

– ukoliko udjel vrsta riba i drugih morskih organizama čiji ulov nije propisan za pojedini ribolovni alat prelazi 30% (trideset posto) ukupne mase ulova.

Članak 44.

Zabranjeno je držati na plovilu, koristiti i/ili nositi uz obalu:

  1. vrste ribolovnih alata i opreme koji nisu upisani u povlastici;
  2. umjetnu rasvjetu ukoliko u povlastici nema upisane alate kojima se dozvoljava njihovo korištenje;
  3. ribolovne alate i opremu čije konstrukcijsko-tehničke osobine nisu sukladne odredbama ovoga Pravilnika;
  4. ribolovne alate i opremu čija uporaba nije propisana ovim Pravilnikom;
  5. ribolovne alate čija je uporaba zabranjena u tom razdoblju u cijelom ribolovnom moru Republike Hrvatske.

Članak 45.

(1) Veličina oka mrežnog tega kod mreža stajaćica mjeri se sukladno Uredbi Komisije (EZ) br. 517/2008.

(2) Ukoliko se utvrdi da je veličina oka mrežnog tega mreže stajaćice veća od 16 milimetara primjenjuju se odredbe stavaka 3., 4. i 5. ovoga članka

(3) Uzlovni mrežni teg mjeri se u mokrom stanju od sredine jednog uzla do sredine drugog uzla dužinom ispružene stranice oka mrežnog tega.

(4) Bezuzlovni mrežni teg mjeri se u mokrom stanju dužinom ispružene stranice oka između sredina dviju spojnica oka mrežnog tega.

(5) Prigodom mjerenja iz stavka 3. ili 4. ovoga članka mora se izmjeriti veličina najmanje pet stranica oka mrežnog tega (udaljenost između 11 čvorova) i na temelju tih mjerenja odrediti srednju vrijednost veličine oka mrežnog tega.

(6) Grafički prikaz načina mjerenja oka uzlovnog i bezuzlovnog mrežnog tega pletenog od konca tiskani su uz ovaj Pravilnik i čine njegov sastavni dio (Prilog 1.).

Članak 46.

(1) Četverostrani mrežni teg na vršama mora biti tako postavljen da svako oko mrežnog tega ima oblik kvadrata uz dozvoljeno odstupanje do 10% (deset posto).

(2) Odredba stavka 1. ovoga članka o načinu postavljanja mrežnog tega ne odnose se na vršnjak.

(3) Kod vrša ili drugih klopki pletenih od metala ili drugog krutog materijala kod kojih je oko četverostranog ili šesterostranog oblika, veličina oka mjeri se najkraćom duljinom otvora oka.

(4) Grafički prikazi načina mjerenja veličine oka četverostranog ili šesterostranog oblika iz stavka 1. ovoga članka tiskani su uz ovaj Pravilnik i čine njegov sastavni dio (Prilog 2.).

Završne odredbe

Članak 47.

Danom stupanja na snagu ovoga Pravilnika prestaju važiti odredbe Pravilnika o ribolovnim alatima i opremi za gospodarski ribolov na moru (»Narodne novine«, br. 148/10 i 25/11) i Pravilnika o obavljanju gospodarskog ribolova na moru(»Narodne novine«, br. 63/10, 141/10, 148/10, 52/11, 144/11 i 55/13).

Članak 48.

Ovaj Pravilnik stupa na snagu osmog dana od dana objave u »Narodnim novinama«.

Klasa: 011-02/15-01/34

Urbroj: 525-13/1282-15-1

Zagreb, 16. srpnja 2015.

PRILOG 1.

VELIČINA OKA UZLOVNOG MREŽNOG TEGA PLETENOG OD SINTETSKOG KONCA

VELIČINA OKA BEZUZLOVNOG MREŽNOG TEGA PLETENOG OD SINTETSKOG KONCA

PRILOG 2.

NAČIN MJERENJA VELIČINE ČETVEROSTRANOG I ŠESTEROSTRANOG OBLIKA OKA PLETENOG OD METALA ILI DRUGOG KRUTOG MATERIJALA KOD VRŠA ILI DRUGIH KLOPKI